Connect with us

Društvo

IMA PETORO DJECE, HRANE SE U JAVNOJ KUHINJI U MOSTARU! “Nismo prljavi ni poderani”

Skoro 40 hiljada građana BiH ne zna hoće li danas imati pristojan obrok, procjena je upravnika javnih kuhinja. Je li u BiH bolje biti zatvorenik s osiguranim ručkom ili slobodan, a gladan? Čija je to sramota? Tekst donosi Deutsche Welle.

Kroz prozorčić javne kuhinje Crvenoga krsta u Mostaru korisnicima se dnevno preda od 350 do 370 pripremljenih obroka. Hrana se dijeli iza 10 sati, neki svoj obrok odmah jedu u blagovaonici, a neki pružaju svoje kantice kako bi kuvarice u njih ulile varivo.

Nije im previše do razgovora, a ni do fotografisanja. Kao da jedva čekaju otići sa svojim lončićima i kruhom. Pojedini dolaze s većim posudama. “Tu je hrana za 12 članova porodice”, kaže kuvarica javne kuhinje za DW.

Ramiz Pozder otac je petero djece i narušenog je zdravlja. “Borba je to za život, za porodicu”, kaže u kratkom razgovoru za DW. Porodicu prehranjuje u javnoj kuhinji već 12 godina.

Od posla ne bježi, ali ga nema. Ne može se drukčije, a pomoći, pojadao se, ni od kuda nema.

“Kako živjeti od penzije supruge od nešto više od 400 KM? I ona je teško bolesna, ali se bori za nas i našu djecu. Da nismo prljavi, poderani”, pokazuje Ramiz dostojanstveno na svoju čistu i ispeglanu majicu. Sa porodicom on živi u staroj kućici bez kupatila.

“Tako ti je, sestro, kako je”, završava ovaj kratak razgovor.

On je jedan od skoro 19 hiljada korisnika, ukupno 57 javnih kuhinja u BiH. A procjene onih koji trebaju obrok su daleko više.

UNDP svojim projektom Hrana za sve, regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH, skreće pažnju na ovaj, kako su naglasili, “brzorastući problem”.

“Nažalost, čak u 70 opština i gradova nemamo nikakvu uslugu besplatne podjele obroka. Potrebe su puno veće”, kaže za DW Amina Omičević iz jedinice za Integracije i inovacije UNDP-a BiH.

Mapiranje stanja u javnim kuhinjama u BiH pokazalo je da se nakon pandemije broj korisnika u BiH povećao. Bilježi se stalan trend rasta, pri čemu je broj povećan za više od 500 korisnika u 2022. godini u odnosu na 2021. Anketa je pokazala da se 12% ispitanika izjasnilo da su u stanju povremenog prehrambenog siromaštva, jedna trećina kaže kako neće više imati siguran obrok, dok je njih čak 80 posto izloženo riziku od nedostatka hrane. Iako je anketni uzorak malen, ostaje realnost da su mnogi u BiH ili suočeni s gladovanjem ili povremeno nemaju što jesti ili strepe od nedostatka hrane.

Većina korisnika su ranjive grupe stanovništva – penzioneri, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske populacije, migranti…

Poznavateljima (ne)prilika u BiH ovo nije iznenađenje jer pogledavši samo, na primjer, podatke Federalnog zavoda za penziono osiguranje, skoro 400 hiljada penzionera prima penziju od samo 538 KM, nešto više od 250 eura, dok njih skoro 5000 prima nevjerovatno niskih 347 KM.

Omičević kaže da bh. društvo ne prepoznaje i ignoriše problem nesigurne dostave hranom ranjivih kategorija, ali se osvrće i na drugu, socijalnu dimenziju javnih kuhinja koje su mnogim korisnicima jedina prilika za razgovor i barem kratko druženje.

“Nužna su nova i sveobuhvatnija zakonska rješenja da bi naši sugrađani i oni koji sami ne mogu osigurati obrok ostvarili svoje pravo na hranu. U mnogim zemljama svijeta to ljudsko pravo svi ne mogu ostvariti, ali smatram da mi možemo puno bolje”, uvjerena je Omičević.

A to “puno bolje” realizovaali su učenici i nastavnici srednje strukovne škole Silvije Strahimir Kranjčević u Livnu. Oni su u sklopu škole otvorili javnu kuhinju, pripremaju i dijele obroke svojim sugrađanima u potrebi. Ova škola prozvana je “školom s dušom”.

Ali javnu kuhinju nemaju još mnoga mjesta u BiH poput Čapljine, Tomislavgrada, Prozor-Rame, Nevesinja, Trebinja, Neuma, Gruda, Kupresa, Širokog Brijega…Međutim, UNDP-ovo mapiranje je pokazalo i vrlo zabrinjavajuće podatke: 79.63 posto osoblja javnih kuhinja drži kako postoji društvena stigma o njima, dok ipak 94.34 posto smatra da njihova javna kuhinja ima podršku građana u njihovoj zajednici.

Alen Kajtaz iz mostarskog Crvenoga krsta, u sklopu kojeg djeluje i javna kuhinja, iznosi zanimljivu usporedbu.

“Povelja o ljudskim pravima UN-a precizira da svi ljudi i živa bića imaju pravo na hranu. Pravilnik o prehrani zatvorenika podrazumijeva 3000 kalorija dnevno svakom zatvoreniku i dodatne kalorije ukoliko ide na rad. Nameće se pitanje, je li bolje biti zatvorenik ili čovjek koji nema što jesti?” kaže Kajtaz za DW.

Procjenjuje kako je godišnje, za nabavu hrane, prijevoz, troškove režija i plaće zaposlenicima, potrebno 25 miliona KM. “Kada bi se ovaj trošak raspodijelio na državnoj, entitetskim i županijskim razinama”, kako kaže, ” to niko ne bi osjetio.”

Nada se da će država prepoznati ulogu i značenje javnih kuhinja, ali i naglašava kako u društvu nema dovoljno saosjećanja i solidarnosti, kao ni sistemskog rješenja problema.

“Trenutno se u kuhinjama hrani 19 hiljada ljudi, a odgovorno tvrdim da ih je još toliko koji su u stanju te potrebe, a zbog ponosa ili srama ne žele se hraniti u javnoj kuhinji. To može biti samo sramota društva, koje takve sugrađane stigmatizira kao nedobrodošle”, zaključuje Kajtaz.

N1

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Obucite se dobro i ne izlazite bez kišobrana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa padavinama.

Ujutro će uz rijeke i u kotlinama biti magle, dok će na jugu i zapadu padati jača kiša, a najmanje padavina biće u donjem Podrinju, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kiša će padati u višim predjelima, a ponegdje i u nižim dijelovima Krajine i prelaziće u susnježicu ili snijeg, uz manji rast snježnog pokrivača na planinama. U Hercegovini će tokom dana biti vjetrovito uz jake udare juga, a uveče će padavine slabiti i postepeno prestati.

Duvaće slab do umjeren vjetar na istoku i u Semberiji, koji će tokom dana biti pojačan, dok će u Hercegovini tokom jutra duvati slaba do umjerena bura, a sredinom dana jugo umjerenog do jakog intenziteta.

Jutarnja temperatura vazduha biće od jedan do četiri, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a najviša dnevna od četiri do devet, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

Rezultati konkursa za posao u prijedorskom vrtiću “Radost”! GREŠKA ILI NAMJEŠTALJKA?

Portal PrijedorDanas u posjedu je dviju rang lista po konkursu za dva radna mjesta u Dječijem vrtiću „Radost“. Na konkurs za vaspitače prijavljeno je 12 kandidatkinja.

Na prvoj rang listi trećeplasirana kandidatkinja N.P.T. ima u zbiru 18,3 bodova /prosjek ocjena sa studija 8,80, bodovi po osnovu vremena provedenog na evidenciji nezaposlenih 0,75, bodovi po osnovu radnog staža 4,75 i bodovi s intervjua 4/.

Na toj listi nelogičnost je u tome što drugoplasirana kandidatkinja R.D. ima u zbiru 18,05 bodova, što je manje /za 0,25/ od trećeplasirane. R.D. ima prosjek ocjena 8,80, 1,25 bodova s biroa, 3 boda po osnovu staža i 5 s intervjua.

Na drugoj rang listi, koja je sačinjena istog dana kada i prva /27. novembra 2025. godine/, navodi se da je to druga objava rezultata i da je to zaključak kojim se prva rang lista ispravlja zbog uočene tehničke greške.

Stoji da su kod trećeplasirane kandidatkinje N.P.T. pogrešno uneseni bodovi ostvareni na osnovu intervjua i zbirni broj bodova.

Da su ovoj kandidatkinji zadržani bodovi s prve rang liste, imala bi zbir od 18,30, bila bi drugoplasirana na novoj rang listi i bila bi jedna od dvije vaspitačice koje će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.

Budući da je ocjena s intervjua u vremenu od prve do druge rang liste pala sa 4 na 3, ona je po novoj rang listi na četvrtom mjestu ukupno, a druga ispod crte. Od svih 12 kandidatkinja, N.P.T imala je najlošije ocijenjen intervju. Jedina je ona dobila 3, sve ostale kandidatkinje 4 ili 5, a jedna maksimalnih 8. Ocjena 6 i 7 iz intervjua takođe nema.

Istovremeno, kandidatkinja N.P.T. ima ubjedljivo najveći broj bodova na osnovu radnog staža u stručnoj spremi i profilu traženom konkursom. Takođe, ima najviši prosjek ocjena tokom studiranja, zajedno sa drugoplasiranom kandidatkinjom.

Ustanovu smo danas pitali da li su rang liste koje su u posjedu redakcije autentične i, ako jesu, šta je razlog da je u ispravci kandidatkinja N.P.T. u rubrici intervju ima ocjenu 3, a prethodno je imala ocjenu 4, budući da je ova razlika za ovu kanidatkinju eliminatorna.

Ustanovu smo takođe zamolili da nam, ukoliko dokumenti nisu autentični, omogući uvid u dokumente protokolisane pod brojevima 2615/25 i 2620/25, kao i ostale akte koji se tiču ovog konkursa, a koji bi doprinijeli potpunom i tačnom informisanju javnosti. U vezi sa ovom temom, juče smo se obratili v.d. direktorici ustanove manje formalnim kanalom komunikacije, a danas smo to učinili zvaničnim putem i zamolili za odgovor u skladu s nadležnostima jednog ili više lica ovlaštenih da obavljaju poslove u odsustvu direktora.

Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić/Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com

Nastavi čitati

Društvo

PRIPREMITE SE ZA SPEKTAKL! Stiže nam posljednji Supermjesec u godini

Pripremite se za nebeski spektakl dok posljednji pun mjesec 2025. godine izlazi u punom sjaju. U četvrtak, 4. decembra, dok se sjeverna hemisfera priprema za zimu, takozvani Hladni Supermjesec će se pojaviti na horizontu u zalazak sunca. Biće veći i svjetliji nego obično, piše ScienceAlert.

Idealni uslovi za fotografisanje

Ovaj događaj nudi odličnu priliku za fotografisanje izlaska Mjeseca. To je zato što hladni zimski vazduh sadrži manje vlage, što znači da će nebo biti jasnije, stvarajući savršene uslove za posmatranje ovog fenomena. Šta je tačno Supermjesec?

Supermjesec je prirodni fenomen koji se javlja zbog putanje Mjesečeve orbite oko Zemlje. Ova putanja nije savršeno okrugla, već blago ovalna. Zbog toga postoje tačke u kojima je Mjesec bliži ili dalje od svoje prosječne udaljenosti od 384.400 kilometara. Tačka u kojoj je najbliži Zemlji naziva se perigej. Kada se perigej poklopi sa punim Mjesecom, to se naziva supermjesec.

Zanimljivo je da se sama udaljenost u perigeju menja zbog Sunčeve gravitacije i drugih faktora. Tokom najbližih perigeja, Mjesec može izgledati do 30 procenata veći i 14 procenata svjetliji na nebu. Linker
Koliko će biti veliki i svijetao?

Tokom perigeja 4. decembra, pun Mjesec će biti udaljen 220.000 milja (357.219 kilometara) od Zemlje. Ovo će povećati njegovu prividnu veličinu za 8 procenata, a sjaj za oko 16 procenata u poređenju sa prosječnim punim Mjesecom. Iako će biti malo dalje od Supermjeseca koji smo vidjeli u novembru, biće bliži nego bilo koji drugi od aprila 2020. godine.

Kako i kada ga vidjeti?

Tehnički naziv za ovaj položaj je sizigija, što se odnosi na poravnanje tri ili više nebeskih tijela – u ovom slučaju, Sunca, Zemlje i Mjeseca. Pošto će Mjesec biti na suprotnoj strani Zemlje od Sunca, potražite ga na istočnom horizontu odmah nakon zalaska sunca, bez obzira gdje se nalazite u svijetu.

Nastavi čitati

Aktuelno