Connect with us

Društvo

IMA PETORO DJECE, HRANE SE U JAVNOJ KUHINJI U MOSTARU! “Nismo prljavi ni poderani”

Skoro 40 hiljada građana BiH ne zna hoće li danas imati pristojan obrok, procjena je upravnika javnih kuhinja. Je li u BiH bolje biti zatvorenik s osiguranim ručkom ili slobodan, a gladan? Čija je to sramota? Tekst donosi Deutsche Welle.

Kroz prozorčić javne kuhinje Crvenoga krsta u Mostaru korisnicima se dnevno preda od 350 do 370 pripremljenih obroka. Hrana se dijeli iza 10 sati, neki svoj obrok odmah jedu u blagovaonici, a neki pružaju svoje kantice kako bi kuvarice u njih ulile varivo.

Nije im previše do razgovora, a ni do fotografisanja. Kao da jedva čekaju otići sa svojim lončićima i kruhom. Pojedini dolaze s većim posudama. “Tu je hrana za 12 članova porodice”, kaže kuvarica javne kuhinje za DW.

Ramiz Pozder otac je petero djece i narušenog je zdravlja. “Borba je to za život, za porodicu”, kaže u kratkom razgovoru za DW. Porodicu prehranjuje u javnoj kuhinji već 12 godina.

Od posla ne bježi, ali ga nema. Ne može se drukčije, a pomoći, pojadao se, ni od kuda nema.

“Kako živjeti od penzije supruge od nešto više od 400 KM? I ona je teško bolesna, ali se bori za nas i našu djecu. Da nismo prljavi, poderani”, pokazuje Ramiz dostojanstveno na svoju čistu i ispeglanu majicu. Sa porodicom on živi u staroj kućici bez kupatila.

“Tako ti je, sestro, kako je”, završava ovaj kratak razgovor.

On je jedan od skoro 19 hiljada korisnika, ukupno 57 javnih kuhinja u BiH. A procjene onih koji trebaju obrok su daleko više.

UNDP svojim projektom Hrana za sve, regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH, skreće pažnju na ovaj, kako su naglasili, “brzorastući problem”.

“Nažalost, čak u 70 opština i gradova nemamo nikakvu uslugu besplatne podjele obroka. Potrebe su puno veće”, kaže za DW Amina Omičević iz jedinice za Integracije i inovacije UNDP-a BiH.

Mapiranje stanja u javnim kuhinjama u BiH pokazalo je da se nakon pandemije broj korisnika u BiH povećao. Bilježi se stalan trend rasta, pri čemu je broj povećan za više od 500 korisnika u 2022. godini u odnosu na 2021. Anketa je pokazala da se 12% ispitanika izjasnilo da su u stanju povremenog prehrambenog siromaštva, jedna trećina kaže kako neće više imati siguran obrok, dok je njih čak 80 posto izloženo riziku od nedostatka hrane. Iako je anketni uzorak malen, ostaje realnost da su mnogi u BiH ili suočeni s gladovanjem ili povremeno nemaju što jesti ili strepe od nedostatka hrane.

Većina korisnika su ranjive grupe stanovništva – penzioneri, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske populacije, migranti…

Poznavateljima (ne)prilika u BiH ovo nije iznenađenje jer pogledavši samo, na primjer, podatke Federalnog zavoda za penziono osiguranje, skoro 400 hiljada penzionera prima penziju od samo 538 KM, nešto više od 250 eura, dok njih skoro 5000 prima nevjerovatno niskih 347 KM.

Omičević kaže da bh. društvo ne prepoznaje i ignoriše problem nesigurne dostave hranom ranjivih kategorija, ali se osvrće i na drugu, socijalnu dimenziju javnih kuhinja koje su mnogim korisnicima jedina prilika za razgovor i barem kratko druženje.

“Nužna su nova i sveobuhvatnija zakonska rješenja da bi naši sugrađani i oni koji sami ne mogu osigurati obrok ostvarili svoje pravo na hranu. U mnogim zemljama svijeta to ljudsko pravo svi ne mogu ostvariti, ali smatram da mi možemo puno bolje”, uvjerena je Omičević.

A to “puno bolje” realizovaali su učenici i nastavnici srednje strukovne škole Silvije Strahimir Kranjčević u Livnu. Oni su u sklopu škole otvorili javnu kuhinju, pripremaju i dijele obroke svojim sugrađanima u potrebi. Ova škola prozvana je “školom s dušom”.

Ali javnu kuhinju nemaju još mnoga mjesta u BiH poput Čapljine, Tomislavgrada, Prozor-Rame, Nevesinja, Trebinja, Neuma, Gruda, Kupresa, Širokog Brijega…Međutim, UNDP-ovo mapiranje je pokazalo i vrlo zabrinjavajuće podatke: 79.63 posto osoblja javnih kuhinja drži kako postoji društvena stigma o njima, dok ipak 94.34 posto smatra da njihova javna kuhinja ima podršku građana u njihovoj zajednici.

Alen Kajtaz iz mostarskog Crvenoga krsta, u sklopu kojeg djeluje i javna kuhinja, iznosi zanimljivu usporedbu.

“Povelja o ljudskim pravima UN-a precizira da svi ljudi i živa bića imaju pravo na hranu. Pravilnik o prehrani zatvorenika podrazumijeva 3000 kalorija dnevno svakom zatvoreniku i dodatne kalorije ukoliko ide na rad. Nameće se pitanje, je li bolje biti zatvorenik ili čovjek koji nema što jesti?” kaže Kajtaz za DW.

Procjenjuje kako je godišnje, za nabavu hrane, prijevoz, troškove režija i plaće zaposlenicima, potrebno 25 miliona KM. “Kada bi se ovaj trošak raspodijelio na državnoj, entitetskim i županijskim razinama”, kako kaže, ” to niko ne bi osjetio.”

Nada se da će država prepoznati ulogu i značenje javnih kuhinja, ali i naglašava kako u društvu nema dovoljno saosjećanja i solidarnosti, kao ni sistemskog rješenja problema.

“Trenutno se u kuhinjama hrani 19 hiljada ljudi, a odgovorno tvrdim da ih je još toliko koji su u stanju te potrebe, a zbog ponosa ili srama ne žele se hraniti u javnoj kuhinji. To može biti samo sramota društva, koje takve sugrađane stigmatizira kao nedobrodošle”, zaključuje Kajtaz.

N1

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo, popodne naoblačenje!

U BiH sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Tokom dana postupan porast oblačnosti sa sjeverozapada, što poslije podne i tokom noći u Bosni može donijeti kišu i pljuskove. Vjetar slab do umjeren na sjeveru Bosne sjevernih smjerova, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 23 do 30 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA VIŠE SUNCA U Srpskoj sutra promjena vremena

Sutra se u Republici Srpskoj nakon vedrog jutra očekuje naoblačenje koje će donijeti kišu i pljuskove sa grmljavinom u pojedine krajeve i pad temperatura.

Kako su najavili meteorolozi, očekuju se i jak sjeverni vjetar uz najjače udare u široj regiji oko rijeke Save.

– Kasnije popodne slabije padavine će se premještati ka istoku, a do večeri padavine prestaju uz hladnije vrijeme u svim predjelima. Na jugu ostaje suvo i sunčanije tokom cijelog dana – podaci su RHMZ.

Minimalna temperatura vazduha od 8 do 16, na jugu do 19 stepeni Celzijusa. Maksimalna temperatura vazduha od 26 do 31, u višim predjelima od 22 stepena Celzijusa. Popodne zahlađenje na sjeveru, do večeri hladnije u svim predjelima.

U srijedu tokom noći i jutra oblačno i još uvijek vjetrovito, na sjeveru i istoku se očekuje prolazna kiša, dok će u Hercegovini biti pretežno vedro.

– Prijepodne prestanak padavina i razvedravanje uz sve više sunčanih perioda, ali hladnije nego prethodnih dana. Vjetar će oslabiti svuda izuzev u Hercegovini, gdje će i dalje biti jakih udara bure – naveli su iz RHMZ.

Minimalna temperatura vazduha od 10 do 16, na jugu do 18, u višim predjelima od 7 stepeni Celzijusa. Maksimalna temperatura vazduha od samo 20 do 25, na jugu do 28, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusa.

U četvrtak nakon hladnog jutra, pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i malo toplije. U Hercegovini još uvijek vjetrovito uz umjerenu do jaku buru, piše ATV.

Minimalna temperatura vazduha od samo 7 do 13, na jugu do 16, u višim predjelima od 5 stepeni Celzijusa. Maksimalna temperatura vazduha od 22 do 28, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

VLAST GUBI NEVJEROVATAN NOVAC! Hoće li se Srpskoj ponoviti slučaj “Viaduct”, u igri 1,3 milijarde KM?

Uprava Rudnika i Termoelektrane Ugljevik i nadležni u “Elektroprivredi Republike Srpske” aktivno rade na rješavanju tužbe koju je protiv BiH pokrenulo “Elektrogospodarstvo Slovenije” zbog neisplaćenih 67 miliona evra (oko 130 miliona KM) zateznih kamata za neisporučenu struju od strane RiTE Ugljevik.

Tužba koja je pokrenuta pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) teška je čak 695.175.000 evra, odnosno oko 1,3 milijarde KM, a iz uprave ugljevičkog preduzeća oštro demantuju navode predstavnika opozicije da Srpskoj prijeti novi slučaj “Viaduct”.

Naime, Ognjen Bodiroga, predsjednik Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS, nedavno je putem svog profila na društvenoj mreži X objavio da je još 2018. godine u “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljen Sporazum o međunarodnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu po tužbi “Elektrogospodarstva Slovenije – razvoj in inženiring Maribor” protiv BiH u Vašingtonu, a kojim se, prema potpisu ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, Vlada Srpske obavezuje da će svu eventualnu naknadu novčane štete koja stigne na račun BiH platiti Vlada Srpske.

“Ukratko, isti scenario kao kod arbitražnog spora sa firmom ‘Viaduct’. Je li ovo patriotizam, je li se ovako čuva Republika Srpska? To je novac građana Republike Srpske koji se mogao utrošiti na veće penzije, plate, dječje dodatke, izgradnju puteva, škola, vrtića, stipendije…”, napisao je Bodiroga.

Kazao je i “da postoji sistem odgovornosti, neki ljudi bi dobili višegodišnje zatvorske kazne”.

Na ove tvrdnje Diko Cvijetinović, v.d. direktora RiTE Ugljevik, poručuje da sve što je rekao Bodiroga apsolutno ne stoji i da ovo neće biti slučaj sličan “Viaductu”.

Cvijetinović za “Nezavisne novine” tvrdi da nadležni rade na potpisivanju sporazuma sa kojim bi ova tužba bila zatvorena i u kojem preduzeće ne bi pretrpjelo pomenutu štetu.

“Ne bih detaljno o tome sada govorio, ali očekujem da će se to završiti do kraja devetog mjeseca (septembar), tako da sve to što oni iznose su laži i neistine. Pregovori su u toku i mi očekujemo da sva otvorena pitanja budu završena do tada i da će sjekira iznad vrata RiTE Ugljevik konačno biti skinuta”, naveo je Cvijetinović.

A iako smo na početku ovog teksta naveli zašto su Slovenci tužili BiH, odnosno RiTE, kratko ćemo podsjetiti o kakvom sporu je riječ, inače drugom koji je ugljevičko preduzeće vodilo sa Slovencima.

Prva arbitraža vođena bila je u Beogradu, a druga, ova o kojoj pišemo, pokrenuta je istovremeno u Vašingtonu.

Zbog činjenice da se istovremeno vode dvije arbitraže, “Elektrogospodarstvo Slovenije” i nadležni u BiH postigli su dogovor kojim se predlaže Međunarodnom centru za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) da se eventualni nastavak te arbitraže stavi u fazu mirovanja do 31. maja 2025, dok se ne završi beogradska arbitraža.

Ona je na kraju završena u korist Slovenaca, a Vlada RS dala je garancije da će iz budžeta u narednih sedam godina platiti 67 miliona evra, a da će RiTE, dok god rade, slati trećinu proizvedene struje u Sloveniju.

Uz to, obavezali su se da će Slovencima platiti i 62 miliona evra (oko 120 miliona maraka) za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine, a taj novac će platiti “Elektroprivreda RS”.

Ostalo je, dakle, neisplaćeno još “samo” 67 miliona evra zateznih kamata oko kojih se vodi arbitraža u Vašingtonu.

Pošto je arbitraža u Beogradu završena, a 31. maja ove godine je istekao period mirovanja za tužbu u Vašingtonu, nadležni u BiH uspjeli su izdejstvovati sa Slovencima da se to ponovo odgodi, prvo do 31. jula, a onda na dodatnih 60 dana.

I to je isteklo, tako da sada ostaje da se sačeka da li će zaista uprava RiTE i nadležni u BiH uspjeti da do kraja septembra “otupe sjekiru nad glavom od 1,3 milijarde KM”, kao što je to slikovito rekao Diko Cvijetinović.

Treba podsjetiti i to da su se u priču o otplati dugova Slovencima uključili i “Nova Alumina” iz Zvornika, u vlasništvu grupacije “Pavgord”, biznismena Gordana Pavlovića.

O tome su Slovence izvijestili i iz “Elektroprivrede RS” tokom sastanka sa rukovodstvom “Elektrogospodarstva”.

Luka Petrović, generalni direktor ERS, rekao je ranije da, ukoliko se ne riješi pitanje spora u Vašingtonu, moguće je pokretanje procesa koji mogu da nanesu ogromnu štetu kompletnom sistemu ERS i Republici Srpskoj.

“Ako ne riješimo pitanje kamata, imamo opasnost od vašingtonske arbitraže u kojoj znamo kako možemo završiti ako smo već jednu izgubili”, upozorio je tada Petrović.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno