Connect with us

Zdravlje

IMATE PROBLEMA SA SPAVANJEM? Isprobajte ove vojne tehnike

Tehnike opuštanja i disanja, vizualizacija smirujućih scena i poboljšanje higijene spavanja, između ostalog, mogu vam pomoći da brže zaspite. Provodite li više vremena pokušavajući da zaspite, nego što zapravo spavate? Niste sami.

Procjenjuje se da svaka treća osoba u Sjedinjenim Američkim Državama pati od nedostatka sna. Preporučeni broj sati sna zavisi od starosne dobi, ali većini ljudi je potrebno barem 7 sati sna u periodu od 24 sata.

Nedostatak sna može imati negativne psihološke i fiziološke posljedice, kao što su:

stalni umor, nemir ili razdražljivost
smanjena produktivnost, koncentracija i pamćenje
povećan rizik od depresije i anksioznosti
povećan rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa i gojaznosti
Pokušaj da zaspite s previše napora može izazvati ciklus anksiozne, napete energije koja vas održava budnim. Ako vaš um ne može da zaspi, teško je da i tijelo prati.
Postoje tri ključna faktora koja treba razmotriti prije pokušaja da zaspite:

higijena sna
okruženje u spavaćoj sobi
aktivnosti tokom dana
Kako možete odmah zaspati noću?
Ako imate sve pod kontrolom i još uvijek teško zaspite, evo nekoliko metoda koje bi mogle pomoći da se brzo “isključite”.

Metoda vojske

Metoda vojske, koju je nedavno popularizovala Sharon Ackman, spisateljica za Medium, potiče iz knjige Lloyda Buda Wintera, “Relax and Win: Championship Performance” (1981). Tokom Drugog svjetskog rata, Winter je razvio tehniku opuštanja za američku mornaricu, koja je, navodno, pomogla vojnicima da zaspu za 120 sekundi. Stres i nedostatak sna uticali su na njihove sposobnosti prosuđivanja i donošenja odluka.

Iako je potrebno šest sedmica prakse, ova tehnika je, navodno, bila uspješna kod 96% vojnika – čak i nakon ispijanja kafe i pod vatrom.

Važno je napomenuti da nedostaje naučna podrška za ove tvrdnje. Metoda traje 120 sekundi, ali posljednjih 10 sekundi je dovoljno za postizanje sna.

Metoda vojske:

Opuštanje cijelog lica, uključujući mišiće unutar usta.
Spustite ramena kako biste otpustili napetost i pustite ruke da opušteno padnu uz tijelo.
Izdahnite i opustite grudni koš.
Opustite noge, butine i listove.
Očistite misli na 10 sekundi zamišljajući smirujuću scenu.
Ako to ne uspije, pokušajte ponavljati rečenicu „ne misli“ tokom 10 sekundi.

U roku od 10 sekundi, trebali biste zaspati! Ako ovo ne uspije, možda treba da poradite na osnovama ove metode: pravilnom disanju i opuštanju mišića. Neka stanja, kao što su poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) ili anksioznost, takođe mogu uticati na efikasnost ove metode.

Kako napraviti jedan ciklus disanja metodom 4-7-8:

Lagano razdvojite usne i proizvedite zvuk “vuš” dok izdišete na usta.
Zatvorite usne i tiho udahnite kroz nos. U mislima brojite do 4.
Zadržite dah 7 sekundi. Ovo je najvažniji dio vježbe.
Izdahnite (uz zvuk “vuš”) 8 sekundi.
Kada ponovo udahnete, započinje novi ciklus.
Izvršite četiri puna ciklusa. Ako osjetite opuštanje ranije, pustite tijelo da zaspi.

Progresivno opuštanje mišića (PMR)

PMR, poznato i kao duboko opuštanje mišića, može vam pomoći da se opustite.

Suština je da zategnete — ali ne previše — mišiće, a zatim ih opustite kako biste oslobodili napetost. Ovaj pokret može donijeti mir cijelom tijelu i pomoći kod nesanice.

Prije početka, zamislite kako napetost izlazi iz tijela dok izdišete koristeći metodu disanja 4-7-8.

Skript opuštanja

Podignite obrve što više možete na 5 sekundi da zategnete mišiće čela.
Odmah opustite mišiće i osjetite kako napetost nestaje. Sačekajte 10 sekundi.
Široko se nasmiješite kako biste zategli obraze. Zadržite 5 sekundi. Opustite se.
Pauzirajte 10 sekundi.
Stisnite oči zatvorene. Zadržite 5 sekundi. Opustite se.
Pauzirajte 10 sekundi.
Blago nagnite glavu unazad tako da vam je udobno gledati u plafon. Zadržite 5 sekundi. Opustite se dok vam se vrat vraća na jastuk.
Pauzirajte 10 sekundi.
Nastavite niz tijelo, od tricepsa do grudnog koša, butina do stopala.
120 sekundi

Ako prethodne metode ne djeluju, razmislite o jednoj od sljedećih.

Recite sebi da ostanete budni

Kod osoba s nesanicom, pokušaji da zaspite mogu izazvati anksioznost. Istraživanje iz 2021. sugeriše da paradoksalna namjera (PI) može pomoći u smanjenju anksioznosti i povećati osjećaj odmorenosti. PI podrazumijeva namjerno ostajanje budnim, što bi moglo pomoći da se oslobodite straha i svjesnog napora da zaspite.

Vizualizujte mirno mjesto

Ako je brojanje previše stimulativno, upotreba mašte može biti bolja alternativa. Istraživanje Univerziteta Oksford iz 2002. godine pokazalo je da su ljudi koji su se bavili „ometačem slike“ zaspali brže od onih koji su imali opštu distrakciju ili nisu imali instrukcije.

Akupresura za san

Meta-analiza iz 2019. sugeriše da akupresura može blago smanjiti vrijeme potrebno za uspavljivanje.

Meta-analiza iz 2019. godine sugeriše da akupresura može blago smanjiti vrijeme potrebno da zaspite. Takođe, može povećati efikasnost i trajanje sna. Međutim, postoji ograničeno istraživanje koje bi potvrdilo koliko je akupresura zapravo korisna.

Tri specifične tačke pritiska mogu biti korisnije od drugih u pomaganju da brže zaspite.

Tačka “Vrata duha”

Tehnika

Pronađite mali, udubljeni prostor ispod dlana, na strani gdje je mali prst.
Lagano primijenite pritisak u kružnom pokretu ili pokretima gore-dolje u trajanju od 2 do 3 minute.
Pritisnite lijevu stranu tačke (dlan prema licu) blagim pritiskom nekoliko sekundi, zatim držite desnu stranu (zadnja strana ruke prema licu).
Ponovite isto na istom mjestu na drugom zapešću.

2. Unutrašnja granica

Tehnika

Izbrojite tri širine prsta ispod linije zapešća na dlanu okrenutom prema gore.
Pomoću palca, primijenite ravnomjerni pritisak prema dole između dva tetiva.
Možete masirati u kružnim pokretima ili pokretima gore-dolje dok ne osjetite kako se mišići opuštaju.

Vjetrovito jezero
Tehnika

Spojite prste tako da budu isprepleteni, sa ispruženim prstima i dlanovima koji se dodiruju, i napravite oblik šoljice sa rukama.
Postavite palčeve na bazu lobanje, gde se vrat i glava spajaju.
Primijenite dubok i čvrst pritisak, koristeći kružne pokrete ili pokrete gore-dolje da masirate ovo područje.
Dišite duboko i obratite pažnju na to kako se vaše tijelo opušta pri svakom izdisaju.

Često postavljana pitanja

Kako mogu brzo zaspati?
Prvi koraci koji vam mogu pomoći da brzo zaspite uključuju osiguranje da:

imate zdrave navike spavanja, kao što su rutina i isključivanje elektronskih uređaja
imate udobno, mirno i tamno okruženje za spavanje
tokom dana imate zdrave navike, poput izlaganja sunčevoj svjetlosti, fizičke aktivnosti i ograničavanja unosa kofeina
Ako ove stvari ne pomognu, neki od metoda opuštanja i vizualizacije mogu biti korisni, kao što su:
vojna metoda
tehnika disanja 4-7-8
progresivna relaksacija mišića (PMR)
paradoksalna namjera
vizualizacija
akupresura
Zašto ne mogu zaspati noću?
Nekoliko psiholoških ili fizioloških razloga može otežati uspavljivanje noću. Oni mogu uključivati:
stres, anksioznost ili depresiju
loše uslove za spavanje, kao što su svjetlost, glasna buka ili neudoban krevet
unos previše kofeina, nedostatak sunčeve svjetlosti ili fizičke aktivnosti, ili previše vremena provedenog na elektronskim uređajima
određene lijekove
Izvor: Healthline

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Zdravlje

JEDNOSTAVAN RECEPT ZA UKUSAN DORUČAK Omlet iz rerne

Sastojci:

3 jaja

200 g brašna

200 ml jogurta

200 g zlatiborac suve svinjske pečenice

1 prašak za pecivo

So

Kiseli krastavčići po želji

Priprema:

U činiju ulupati tri jaja, posoliti i dodati jogurt. Umutiti, dodati brašno i prašak za pecivo. Sjediniti smjesu. Polovinu smjese izliti u pleh, preko toga staviti isjeckanu svinjsku pečenicu, pa ponovo preliti drugom polovinom smjese. Peći u rerni na 200 stepeni, oko 20 minuta.

Nastavi čitati

Kuhinjica

ODMAH U MARKET! Devet voćki koji će vam spasiti kosti

​Kalcijum je ključan za zdravlje kostiju i zuba, ali i za rad mišića, nervnog sistema i krvnih sudova. I dok se najčešće povezuje sa čašom mlijeka, dijetetičari ističu da voće može biti neočekivano dobar saveznik u borbi protiv nedostatka kalcijuma – pogotovo ako ga unosite kroz raznovrsnu biljnu ishranu.

Stručnjaci kažu da odraslima treba oko 1.000 mg kalcijuma dnevno, a djeci, trudnicama i starijima čak i više.

Devet voćki koje predvode po sadržaju kalcijuma
1. Indijska smokva – 83 mg po šolji
Egzotični plod kaktusa oduševljava ne samo izgledom i ukusom (kombinacija jagode, lubenice i citrusa), već i visokim sadržajem kalcijuma – pogotovo u kori. Može se jesti svježa, cijeđena, ili kao osnova za džemove i deserte.

2. Narandža – 65 mg (velika) / 349 mg (čaša s dodatim kalcijumom)
Osim što je kraljica vitamina C, narandža je odlična i za kosti. Sokovi obogaćeni kalcijumom mogu dostići čak i količinu kao jedna čaša mlijeka. Ipak, dijetetičari savjetuju da ne preterujete – jedna čaša dnevno je dovoljna.

3. Crna ribizla – 61 mg po šolji
Ova tamna bobica je pravi superheroj među voćem: bogata kalcijumom, antioksidansima i vlaknima. Možete je konzumirati svježu, sušenu, u marmeladama ili sokovima.

4. Suve smokve – 60 mg u 1/4 šolje
Ne samo da su odličan prirodni izvor energije, već su i jedna od najkoncentrovanijih voćnih namirnica kada je kalcijum u pitanju. Savršene kao grickalica ili dodatak jogurtu, zobenim pahuljicama i salatama.

5. Kupine – 42 mg po šolji
Niskokalorične, bogate vlaknima i snažnim antioksidansima, kupine su pravo blago za vaše zdravlje. Savršene su u smoothie-ju, voćnim salatama ili kao osvježavajući dodatak doručku.

6. Papaja – 29 mg po šolji
Tropska kraljica zdravlja, papaja obiluje vitaminima, gvožđem i, naravno – kalcijumom.

Zanimljivo: u “plavim zonama” (dijelovima svijeta s najdugovječnijom populacijom), papaja se često jede svakodnevno.

7. Kivi – 26 mg po plodu
Ova mala zelena voćka nadmašuje i narandžu po količini vitamina C, a uz to sadrži i solidnu dozu kalcijuma. Bogat je vlaknima, pomaže varenju i odličan je za imunitet.

8. Suve šljive – 19 mg u 1/4 šolje
Poznate po tome što “pokreću stvari”, suve šljive su i saveznik zdravih kostiju. Iako količina kalcijuma nije ogromna, redovna upotreba doprinosi zdravlju zbog ukupnog mineralnog sastava.

9. Suve kajsije – 18 mg u 1/4 šolje
Zahvaljujući koncentraciji hranljivih materija, suve kajsije su odličan dodatak biljnim obrocima – osim kalcijuma, donose i gvožđe, proteine i energiju, prenosi Ona.

Voće ne može sve, ali može mnogo
Ako se hranite biljno ili jednostavno želite da smanjite unos mliječnih proizvoda, ne zaboravite da voće može doprinijeti unosu kalcijuma, naročito kada se kombinuje sa:

biljnim mlijekom obogaćenim kalcijumom,
tofuom,
bademima,
tahinijem,
i zelenim lisnatim povrćem (kelj, blitva, rukola).

Nastavi čitati

Aktuelno