Connect with us

Društvo

Imovina sudija i tužilaca i dalje SKRIVENA OD JAVNOSTI

Iako se o imovini sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini govori već više od deset godina, ona je i dalje tajna, a nedavnim izmjenama Zakona o VSTS-u rok za prijavu i provjeru te imovine ponovo je pomjeren, ovaj put do kraja februara 2025. godine.

Podsjećanja radi, izmjenama Zakona o VSTS-u koje su usvojene pod pritiskom Evropske unije kao jedan od uslova za otvaranje pregovora bilo je predviđeno da odjel koji bi provjeravao imovinu sudija i tužilaca bude uspostavljen krajem decembra prošle godine. S obzirom na to da se već tada vidjelo da od toga neće biti ništa, rok, odnosno Zakon o VSTS-u je ponovo mijenjan i rok je pomjeren na 23. mart, a kada je postalo jasno da ni to neće biti moguće, rok je izmjenama Zakona pomjeren na 28. februar 2025. godine. Izmjene i dopune Zakona o VSTS-u kojima se rok pomjera na kraj februara usvojene su na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koja je održana u petak, 19. jula.

“Odjel ima obavezu da vrši formalne provjere, odnosno da li su izvještaji o imovini dostavljeni i u potpunosti popunjeni, zatim redovne provjere te dodatne provjere, kojima se provjerava tačnost podataka. Ovaj odjel je predviđen izmjenama i dopunama zakona, ali zbog nedostatka funkcija još uvijek nije oformljen”, rekao je Damjan Ožegović iz “Transparency Internationala”.

On kaže da je problem u tome što se imovinski kartoni i provjere ne odnose na članove porodica nosilaca pravosudnih funkcija koji ne žive sa njima u istom domaćinstvu, ali i obaveza da se ne prikupljaju podaci o računima iz banaka, već da su banke i druge institucije ove prirode u obavezi da samo potvrde da li stanje računa navedeno u izvještaju odgovara stvarnom stanju računa, ili da li lica obuhvaćena izjavom imaju neprijavljen račun ili drugi finansijski proizvod.

“Odjel za provođenje postupka po izvještajima VSTS-a prvo prikuplja informacije iz elektronskih evidencija, a tek ako to nije moguće sa zahtjevom se obraća pravnom ili fizičkom licu koje posjeduje te podatke”, rekao je Ožegović.

Inače, priča o imovini sudija i tužilaca i neophodnosti da se ona učini dostupnom javnosti počela je prije više od deset godina, međutim do danas na tom polju malo toga je urađeno. Još 2018. godine VSTS usvojio je Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca. Taj Pravilnik pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka “oborilo” je Udruženje sudija. Kasnije VSTS je podnio tužbu protiv tog rješenja Agencije, ali je Sud tužbu odbio. U presudi je navedeno da VSTS “nema zakonski osnov za takvu obradu finansijskih izvještaja”. Sada, kao što je Ožegović rekao, problem je novac, tako da je pitanje da li će do kraja februara odjel koji bi bio nadležan za imovinu sudija i tužilaca profunkcionisati.

Inače, BiH je jedna od rijetkih zemalja u regionu i dobrom dijelu EU u kojoj se imovina sudija i tužilaca ne provjerava niti je dostupna javnosti. Nakon jednog istraživanja iz 2020. godine, Parlamentarna skupština BiH objavila je podatke o pojedinim zemljama, pa tako u Bugarskoj, recimo, sve sudije i tužioci dužni su prijaviti finansijsko stanje i svoju imovinu kao i imovinu supružnika, odnosno vanbračnog partnera i maloljetne djece. Provjera te imovine vrši se u roku od šest mjeseci, a propisane su i kazne za kašnjenje od 300 do 3.000 KM, odnosno 10.000 KM za ponovljeni prekršaj. Za nepodnošenje prijave kazna je od 3.000 do 6.000 KM, a ponovljeni prekršaj takođe 10.000 KM. U Bugarskoj imovina sudija i tužilaca dostupna je javnosti putem veb-stranice.

Takođe, sudije i tužioci i u Hrvatskoj u obavezi su da podnose izvještaje o svojoj imovini, imovini supružnika i životnog partnera kao i maloljetne djece, ali i važnije promjene, odnosno povećanje ili smanjenje imovine u iznosu većem od 25.000 KM. Podaci o imovini sudija i tužilaca su dostupni javnosti, ali je nedostavljanje izvještaja prekršaj, i sudije i tužioci često dobiju samo opomenu.

Obaveza dostavljanja izvještaja o imovini propisana je i u Italiji i Sloveniji, međutim u Italiji nedostavljanje prijava nije uključeno u popis disciplinskih prekršaja i nedostaje snažnija kontrola javnosti. U Sloveniji svi profesionalni zvaničnici, od lokalne zajednice do državnog parlamenta, dužni su prijaviti svoje imovinsko stanje, međutim imovina sudija i tužilaca, za razliku od parlamentaraca, načelnika gradova i opština i članova Vlade ili Ustavnog suda, nije od značajnijeg interesa javnosti, tako da se javno ne objavljuje.

U Njemačkoj ne postoje posebni zahtjevi, dužnosti ili propisi za sudije, odnosno tužioce i njihovu rodbinu da podnose prijave o imovini, međutim njemačke vlasti ističu da se imenovanje državnog službenika ili sudije, odnosno tužioca u pravilu može uzeti u obzir samo ako su finansije kandidata za tu dužnost uredne. Prije imenovanja kandidat za sudiju, odnosno tužioca mora pružiti informacije u tu svrhu, a opšte je pravilo da se sudije i tužioci mogu baviti plaćenom sporednom djelatnošću samo uz prethodnu dozvolu.

Društvo

STIGLI REZULTATI! Svi analizirani uzorci vode iz Une ispravni

Ispravna su sva četiri uzorka vode u Novom Gradu, koje je analizirao Institut za javno zdravstvo, rekao je Srni direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Igor Rakić.

Rakić je precizirao da su uzorci vode uzeti iz rezervoara i sa izvorišta, a dostavljeni su danas.

I u četvrtak, 14. avgusta, potvrđeno je da je voda iz rezervoara i sa izvorišta hemijski ispravna. Analize su rađene nakon što je početkom prošle sedmice voda u rijeci Uni promijenila boju, a ova pojava ranije je evidentirana i uzvodno, u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

OLUJA OSTAVILA TRAG! Oštećen školski krov u Prnjavoru

Krov na područnoj Osnovnoj školi “Miloš Crnjanski” u Hrvaćanima kod Prnjavora oštećen je juče usljed vremenskih nepogoda koje su pogodile ovaj grad.

Kako je saopšteno iz Gradske uprave Banjaluka, Odjeljenje za stambeno – komunalne poslove i investicije zajedno sa rukovodstvom škole izašlo je na teren i snimilo nastalo oštećenje.

“Sanaciji oštećenja će se pristupiti nakon procjene štete od strane osiguravajućeg društva. Molimo stanovništvo da ne prilazi objektu škole dok se ne izvrši sanacija krova, zbog činjenice da trenutno stanje objekta predstavlja potencijalnu opasnosti za slučajne prolaznike”, naveli su oni.

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ NEMA OBAVEZNIH ZDRAVSTVENIH PREGLEDA ZA ZAPOSLENE: “Nažalost, SVE JE VIŠE OBOLJELIH”

Iako su obavezni zdravstveni pregledi za sve radnike, jedni od ključnih elemenata u prevenciji oboljenja i povreda na radu, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna zakonska odredba koja poslodavce obavezuje da svoje zaposlene upućuju na periodične ljekarske kontrole. Ova praksa zavisi isključivo od dobre volje samih poslodavaca.

Stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata RS Aleksandra Jakšić za “Glas” navodi da je, prema zakonskim propisima Republike Srpske iz oblasti zaštite na radu, poslodavac dužan da na obavezne ljekarske preglede upućuje samo radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, a koja su utvrđena Aktom o procjeni rizika. Osim toga, radnici koji se upućuju na obavezne godišnje preglede su i radnici zaposleni u prosvjeti i predškolskom obrazovanju, nevezano za povećan rizik, kao i radnici u zdravstvu.

Jakšićeva je istakla da je ovo pitanje bilo djelimično uređeno dok je Srpska na snazi imala Opšti kolektivni ugovor, kojim je bilo propisano da je poslodavac dužan jednom godišnje obezbijediti preventivne ljekarske preglede za bolesti specifične za žene.
– Trenutno u Srpskoj nemamo na snazi nijednu zakonsku odredbu na osnovu koje je poslodavac dužan radnika da šalje na obavezne periodične ljekarske preglede. Nažalost, sve je više oboljelih, posebno ako uzmemo u obzir novi način života u kojem je prisutno opterećenje na radu, stres, prekovremeni rad, rad kod više poslodavaca i mnoge druge okolnosti koje narušavaju zdravlje radnika – kazala je Jakšićeva.

Ona je navela da Savez sindikata RS insistira i zahtijeva da se što hitnije izmijene propisi iz oblasti zaštite na radu, kojim bi se predvidjelo da svaki poslodavac ima obavezu u određenom vremenskom periodu svakog radnika uputiti na obavezne preventivne preglede.

– Nažalost, malo je savjesnih poslodavaca koji imaju praksu da radnike upućuju na redovne ljekarske preglede, ali je činjenica da su radnicima kod takvih poslodavaca u velikom broju slučajeva, upravo preventivnim pregledima otkrivene bolesti u ranoj fazi i da je tako spaseno zdravlje i život radnika. Redovni pregledi jednako su važni kako za radnika, tako i za poslodavce koji čuvajući zdravlje svojih zaposlenih obezbjeđuju kontinuiran proces rada, ostvaruju profit, štede novac u slučaju plaćanja bolovanja i potrebe za angažovanjem zamjene – pojasnila je Jakšićeva.

S obzirom na sve učestaliju pojavu masovnih hroničnih nezaraznih bolesti i malignih oboljenja u Domu zdravlja Banjaluka navode da značaj preventivnih sistematskih pregleda nikada nije bio veći.

– Oni su ključni u ranom otkrivanju zdravstvenih problema, sprečavanju komplikacija i očuvanju radne sposobnosti stanovništva. Kao moderna i najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u RS mi raspolažemo savremenom, sofisticiranom medicinskom opremom koja nam omogućava pružanje sistematskih pregleda radnika na najvišem nivou. Naši timovi, obavljaju preglede efikasno, profesionalno i u skladu sa najvišim medicinskim standardima – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka.

Direktor Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” iz Kotor Varoša Vladimir Bibić kaže za “Glas” da nemaju mogućnost vršenja usluge zdravstvenih pregleda radnika, te da to u njihovoj opštini obično rade zaposleni iz Zavoda za medicinu rada i sporta RS, te određene privatne ustanove.

– Budući da Zavod nema svoje prostorije u Kotor Varošu s vremena na vrijeme nam se obrate da im iznajmimo prostorije za obavljanje sistematskim pregleda. Obično ih angažuju velike firme koje posluju na području naše opštine – kazao je Bibić. Linker
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić za “Glas” navodi da je Ustavom RS svim građanima, uključujući i radnike i poslodavce, garantovano pravo na korištenje zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sistemu.

– Interes Republike je da ima zdrave građane i to je proklamovano kroz ustav, to nije obaveza poslodavca. Poslodavac ima obavezu da ne ugrozi zdravlje radnika kroz rad i dužan je da radniku koji želi da se pregleda jedan dan godišnje osigura za to. Interes poslodavca je u skladu sa opštim interesima javnog zdravlja da svi radnici i svi građani budu zdravi i radno sposobni da izvršavaju svoje radne obaveze – dodao je Aćić.

Karton

Aleksandra Jakšić kaže da je problem i to što prilikom ljekarskog pregleda doktor medicine rada izdaje potvrdu o radnoj sposobnosti radnika na mjestu sa povećanim rizikom, a da nema obavezu da traži zdravstveni karton radnika.

– To može da zahtijeva u skladu sa svojom procjenom, a često takva vrsta procjene bude pogrešna i radnik koji nije sposoban da obavlja poslove na radnom mjestu sa povećanim rizikom, zbog bolesti koju ima, bude povrijeđen ili u najgorem slučaju izgubi život. Odredba treba da se izmijeni i da doktor medicine rada prilikom pregleda mora imati uvid u zdravstveni karton radnika – kazala je Jakšićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno