Connect with us

Društvo

INDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih

Negativna kretanja u industriji Republike Srpske nastavljena su i ove godine. Podaci Privredne komore Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci manja za 7,6 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Pad industrijske proizvodnje u svim ključnim sektorima

U oblasti vađenja ruda i kamena proizvodnja je smanjena za 14,3 odsto, dok je u prerađivačkoj industriji zabilježen pad 8,2 odsto, a sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije bilježi pad od 1,3 odsto.

“Negativna kretanja prate i tržište rada. Broj zaposlenih u industriji u prvih pet mjeseci ove godine manji je za 3,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najveće smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u oblasti vađenja ruda i kamena, gdje je broj radnika manji za 8,2 odsto, dok je u prerađivačkoj industriji zaposlenost smanjena za 3,1 odsto”, navodi se u podacima Privredne komore RS.

Dodaju da je pad broja zaposlenih evidentiran i u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije.

Podaci pokazuju da se industrija Republike Srpske i dalje suočava sa usporavanjem proizvodnje i padom zaposlenosti, pri čemu je prerađivačka industrija među najpogođenijim granama.

Negativni trendovi potvrđeni i kroz BDP

Negativna kretanja potvrđuju i podaci o bruto domaćem proizvodu. Industrijska proizvodnja bilježila je negativan realni rast BDP-a tokom sva četiri prošlogodišnja tromjesečja, i to od -3,7 odsto, -1,8 odsto, -1,9 odsto i -3,4 odsto.

Još izraženiji pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji, gdje je procijenjeni realni BDP po tromjesečjima iznosio -7,6 odsto, -2,2 odsto, -2,0 odsto i -5,4 odsto, što potvrđuje da je riječ o sektoru koji je pod najvećim pritiskom.

Račić: Oporavak zavisi od tržišta zapadne Evrope

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da oporavak prerađivačke industrije nije evidentan još od 2021. godine.

“Naša prerađivačka industrija već nekoliko godina bilježi pad, a glavni razlog za to je ekonomska kriza na tržištu zapadne Evrope. Budući da je Republika Srpska u velikoj mjeri orijentisana na izvoz, negativna kretanja na tim tržištima direktno utiču i na domaću privredu “, rekao je Račić.

Dodao je da je posebno zabrinjavajući pad u prerađivačkoj industriji, koji iznosi oko osam odsto, te da značajan pad bilježe i tekstilna i obućarska industrija.

“Dok se ne stabilizuje ekonomska situacija u zemljama zapadne Evrope, teško je očekivati značajniji oporavak naše industrije”, istakao je Račić.

Poslodavci upozoravaju na rast troškova i višestruke krize

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ranije je za “Nezavisne novine” rekao da su poslodavci na ovakav razvoj događaja upozoravali još od 2020. godine.

“Poklopilo se više faktora koji su negativno uticali na kompletnu industrijsku proizvodnju. Prva je pogođena prerađivačka industrija. Od 2020. godine imali smo četiri velike krize – pandemiju virusa korona, energetsku krizu, zatim inflatornu krizu koja je pogodila cijelu Evropu, te ratnu krizu koja je usporila lance snabdijevanja i ponovo pokrenula energetsku krizu koja i danas traje”, rekao je Škrebić.

Kako je naveo, dodatni problem predstavlja rast troškova rada.

“Upozoravali smo da će, ukoliko rast plata sustigne inflaciju, a inflacija bude veća od rasta produktivnosti, domaća privreda postati nekonkurentna, što će industriju dovesti u ozbiljne probleme”, zaključio je Škrebić.

Društvo

SRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama

Profesor Ekonomskog fakulteta u Palama Marko Đogo oglasio se na Facebooku povodom uspjeha dvoje studenata koji su prvi u istoriji ove visokoškolske ustanove diplomirali sa prosječnom ocjenom 10.

“Prošle sedmice na našem fakultetu desilo se nešto izuzetno. Čak dvoje studenata diplomiralo je u roku prosječnom ocjenom 10. Da biste shvatili koliko je to neuobičajena pojava dovoljno je reći da se za 30 godina rada Ekonomskog fakulteta u Palama nikada nije desilo da ijedan student završi fakultet sa čistom desetkom. Nikada”, napisao je Đogo.

Potom je postavio pitanje šta je dovelo do toga, ističući da su, prema njegovom mišljenju, presudna bila tri faktora: izuzetni studenti, Bolonjski proces, ali i snage konkurencije.

Izuzetni mladi umovi sa X faktorom za učenje

“Prvo i osnovno, Latini bi rekli: ‘Conditio sine qua non’. I Sofija Škipina i Petar Marković su izuzetni mladi umovi. Rekao bih da oboje imaju taj X faktor za učenje. Oboje su bili vukovci u srednjoj školi, vjerovatno i đaci generacije, mada to nisam provjerio. Sofiju poznajem nešto manje, iako je naša Paljanka, dok za Petra znam da je još u srednjoj školi odudarao, i to na pozitivan način, od svoje generacije i sredine. Repovao je, trgovao na online berzi, učio programiranje i kupovao kineske supertelefone nepoznatih marki. Bez želje da nipodaštavam stari grad Višegrad, poznat u svijetu po romanima nobelovca Ive Andrića, ali za koliko ste mladih ljudi iz tog mjesta čuli da repuju i trguju na berzi prije punoljetstva”, napisao je Đogo.

Bolonjski proces donio veću transparentnost

Istakao je da je drugi važan faktor to što je fakultet zaista prešao na Bolonjski proces.

“To znači da mi nastavnici danas najviše cijenimo prisustvo na nastavi i da smo dužni studentima prije početka nastave jasno predočiti šta želimo da nauče i odakle to mogu da nauče. Za bistre umove poput Sofijinog i Petrovog to znači da je samo pitanje njihove volje da li će gradivo savladati. S druge strane, u vrijeme kada sam ja studirao, najteži profesori predavali su nam – misteriju”, naveo je Đogo.

Dodao je da pojedini profesori tada uopšte nisu ni pokušavali da razgovaraju sa studentima, ali su jasno stavljali do znanja da njihov predmet za ocjenu 10 znaju samo nobelovci, oni sami za 9, dok studenti ne mogu znati za više od 8.

“Tako sam, na primjer, ja, a ista je situacija i sa većinom naših profesora, završio studije kao student generacije sa prosječnom ocjenom 9,14. Najbolje dvije studentkinje poslije mene bile su, sasvim zasluženo, kćerke dvojice naših profesora i obje su imale prosjek između 8,9 i 9”, rekao je Đogo.

Istakao je da ni u generaciji prije njegove niko nije imao prosjek iznad devet.

“Prosto, u tom sistemu studiranja nije bilo moguće imati prosjek 10. Kao što rekoh, Bolonja je mnoge stvari učinila transparentnijim i mjerljivijim, što je zapravo dobro”, kaže Đogo i nastavlja:

“Treća stvar koja je dovela do ovog ishoda jeste konkurencija”.

Zdrava konkurencija izvukla maksimum iz oboje

“Ponosan sam što mogu da konstatujem da naš fakultet i dalje upisuju najbolji. U svakoj generaciji imamo ponekog đaka generacije i nekoliko vukovaca koji upišu naš fakultet”,  rekao je Đogo.

Kako je naveo, u većini generacija postoji jedan student koji vrlo brzo stekne status najboljeg i može sebi da dopusti poneku devetku, a da je i dalje njegova prednost tolika da niko ne dovodi u pitanje njegov status.

“U slučaju Sofije i Petra to nije bilo tako. Od prvog do posljednjeg dana takmičili su se ko će biti bolji. To je izvuklo maksimum iz oboje i pokazalo koliko je zdrava konkurencija korisna“, istakao je Đogo.

Dodao je da je dužnost fakulteta da pokuša da oboje zadrži kao asistente.

“Master studije mogu da završe kod nas, ali će doktorat morati da upišu u inostranstvu. Tako ćemo dobiti kadar koji će garantovati da ova institucija ima budućnost, bez obzira na izazove sa kojima će se suočavati”, zaključio je Đogo.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VRELI TALAS NE POSUSTAJE: Pred nama još jedan pakleno topao dan!

U utorak, 14. jula, u Republici Srpskoj i BiH očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Jutro će biti ugodno, ali će temperature tokom dana brzo rasti.

Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 32 i 38 stepeni Celzijusa, dok će u pojedinim krajevima biti i koji stepen više. Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih i sjeveroistočnih smjerova.

Građanima se preporučuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i budu oprezni zbog visokih temperatura.

Ljeto pokazuje zube – osvježenje se još ne nazire!

Nastavi čitati

Društvo

PRIJEDOR OSTAJE BEZ LJEKARA: Sve manje doktora u bolnici i Domu zdravlja

Nedostatak ljekara, medicinskih sestara i tehničara postaje jedan od najvećih izazova zdravstvenog sistema Republike Srpske. Problem nije zaobišao ni Prijedor.

Iako trenutno nedostaju tri ljekara porodične medicine, zdravstvena zaštita se uspijeva održati kako kažu iz Uprave ,,zahvaljujući,, angažovanju penzionisanih doktora i preraspodjeli poslova među postojećim kadrom.

“Trenutno nam nedostaju tri doktora u Službi porodične medicine. Angažovana su dva penzionisana ljekara, a rade u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, te mogu biti nosioci timova porodične medicine”- poručili su iz Uprave Doma zdravlja Prijedor.

Prijedorski dom zdravlja je prije tri godine uputio dopis Ministarstvu zdravlja Republike Srpske navodeći mjere koje treba preduzeti zbog nedostatka doktora. Kako navode usvojena je samo jedna mjera i to omogućavanje rada doktora iznad 65 godina starosti ali kratkoročnog je efekta.

I mnoge bolnice u Republici Srpskoj suočavaju se sa nedostatkom medicinskog kadra, u prvom redu ljekara specijalista. Od 2020. godine, pa do danas, prijedorsku Bolnicu napustilo je 27 ljekara.

Neadekvatni uslovi rada, prokišnjavanje krova, neposjedovanje odgovarajuće opreme…samo su neki od problema koji pale uzbunu u prijedorskoj bolnici ,,Doktor Mladen Stojanović,, regionalnoj bolnici kojoj u budućnosti kako navodi Maja Dragojević Stojić, specijalista interne medicine, prijeti kolaps.

“U budućnosti ukoliko se nešto ne promjeni što se tiče same bolnice imaćemo problem sa psihijatrima, ginekolozima ali i drugim specijalistima. Danas u domovima zdravlja teško da možete organizovati dežurstva i dešava se da naši doktori odlaze u te domove zdravlja i dežuraju”- rekla je Dragojević Stojić.

Građani ističu da ih ne čudi činjenica za masovan odlazak ljekara iz prijedorskih zdravstvenih ustanova navodeći da je glavni razlog finsnsijske prirode.

 Zdravstveni radnici upozoravaju da će bez sistemskih rješenja, većeg broja specijalizacija i dodatnih podsticaja za rad u manjim sredinama nedostatak medicinskog kadra u narednim godinama biti još izraženiji.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno