Connect with us

Društvo

INOVACIJA U DRVARU! Domaćin krave locira preko Google mape! (FOTO)

Čudnovati “Drekavac” koga su mnogi “čuli”, a niko nije vidio, pritajio se proteklih godina u neku od tajanstvenih drvarskih pećina, ali su se na tom prostoru pojavila neka nova i oživjela stara “čuda” – jedno od njih je lokator na kravama vrijednog domaćina iz Bastasa Milana Balabana.

On je godinama muku mučio kako da u lagunima, obraslim travom, nakon bogate ispaše nađe i kući na mužu vrati svoje krave, a onda mu je prijatelj dao sjajnu ideju – da mu u svemu može pomoći “Gugl”.

“Došao je kolega koji se, kao i ja, bavi uzgojem krava i pomogao mi da na telefonu napravim aplikaciju. U ogrlici na vratu krave nalazi se telefonska kartica i kada ja pozovem taj broj, on odgovori i preko satelita i `Gugla` odredi gdje se one nalaze. Nije loša stvar. Puno olakšava. Ne šetam i ne tražim krave više satima”, priča Milan za Srnu.

Dok nije bilo tog ovovremenog čuda događalo se da Milanovo sito stado zaspi i ne dođe kući do ranih jutarnjih časova.

“Od kuće ih `odbijem` oko osam sati ujutro, a one se obično vrate oko šest, sedam poslije podne. Ispaše ima koliko hoćeš, voda je prirodna. Svega ovdje ima, samo nema naroda…U tri sata su jednom došle noći. Tražio sam ih do jedan iza ponoći i odustao, a kada su došle morao sam ih u to nedoba musti. Zato je lokator spas”, ističe Milan.

On napominje da je lokator do sada radio bez greške, a da sada “omane za koji metar”.

“Ona je sada tu neđe. Vidiš đe pokazuje. Juče su bile ovdje, a pokazivalo mi je malo više…Pogledaj ti đe sada pokazuje! Ona je tu. Nije u bazenu, ne može biti u bazenu…Ne omašiva…Do sada nije…”, kaže Milan dok prstom pokazuje mapu i crvenu tačku na mapi – kravu.

U njegovim stajama je šest krava i dvije junice, a skoro sve mlijeko za malu otkupnu cijenu od sedamdesetak feninga otkupljuje bihaćka mljekara “Megle”.

Milan se ne žali na težak rad, samo sa blagom sjetom žali za vremenima kada je ovo selo nadomak Drvara vrvilo od ljudi i života.

“Svega ima, ali ljudi nema”, ponavlja on i navodi da će se, možda, desiti čudo i život u pravom smislu riječi vratiti u dolinu, posebno jer je turista sve više.

“Čaršija je ovih dana puna `padobranaca`. Došli su iz svih krajeva svijeta. Skaču sa Bastaške grede sa poligona iznad Jandrinog poda, sa Guvna…”, ističe Milan dok prepričava dogodovštine paraglajdera.

Na nekoliko kilometara od njegove kuće, na dobrog kupca i, prije svega, domaćina čeka hotel “Bastašica” na istoimenoj riječici čiji izvor već više decenija privlači ronilačke ekspedicije iz cijele Evrope i svijeta, a dubina od 70-tak metara privlači i plaši istovremeno.

Kao nijemi svjedok vremena u hotelu je i apartman napravljen za nekadašnjeg maršala Tita, koji je u njemu prenoćio samo jednom, a u koji sad malo ko ima priliku da zaviri.

Bastašica se nakon kratkog toka uliva u Unac, a onda zajedno kroz pustu srpsku zemlju hrli do Une i sela Martinbrod, koji ovog ljeta pohode mnogi, među kojim posebnu pažnju privlače organizovane ture Arapa na koji mještani i dalje gledaju sa čudom.

“Ne znam što se one toliko slikaju na vodopadu i prave te selfije kada su sve iste”, kaže mještanin Radovan K, aludirajući na žene iz grupa obučene u tradicionalne burke.

On se u selo, koje je do rata pripadalo drvarskoj, a nakon Dejtona ušlo u sastav opštine Bihać, vratio 2000. godine i tu namjerava da ostane.

“Nema Unca, ni Une do žarkoga sunca. I niđe `svete sedre` i ljudovanja do ovdje”, poručje on.

Related Topics:

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Društvo

DAN D ZA PRELAZ GRADIŠKA: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu. U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno