Connect with us

Politika

Institucije BiH nemaju dovoljno para za režije

Službi za zajedničke poslove institucija BiH trebaće dodatnih 750.000 KM za struju, lož-ulje za zagrijavanje prostorija i ostale komunalne usluge, a za potrebe objekata u kojima su smještene institucije na nivou BiH.

Navedeno je to u Prijedlogu odluke o odobravanju sredstava iz tekuće rezerve budžeta institucija BiH u 2022. godini Službi za zajedničke poslove institucija BiH

U nadležnosti Službe je, podsjetimo, investiciono i tekuće održavanje kompleksa zgrada i zemljišta za 17 objekata u kojima su smještene institucije BiH. Služba je, ističe se, sve do sada iz tekućeg budžeta uspijevala obezbijediti sredstva za izmirenje obaveza za režijske troškove. Međutim, sada se pojavio problem.

Naime, tokom krojenja budžetskog zahtjeva za ovu godinu sredstva za energiju i komunalne usluge planirana su na osnovu tržišnih cijena u tom periodu, bez predviđenih značajnijih povećanja.

U računici se navodi da izdaci za energiju i komunalne usluge predstavljaju najveću rashodovnu stavku, jer se odatle pokrivaju troškovi za električnu energiju, grijanje, lož-ulje, potrošnju vode, usluge odvoza smeća itd.

U pitanju su zgrade na Marijin dvoru, zgrada Predsjedništva BiH, prostorije “Službenog lista BiH” na Otoci, zgrada CIK-a itd.

“Napominjemo da je u 2022. godini već došlo do poskupljenja svih energenata (električna energija, lož-ulje, usluga grijanja preko JP ‘Toplane’, plina), a moguće je i poskupljenje vode i komunalnih usluga”, ističe se u prijedlogu.

Upozoreno je da se Služba, zbog predstojeće zimske sezone i zagrijavanja radnih prostorija, u objektima institucija BiH može naći u situaciji da za ovu namjenu neće imati dovoljno raspoloživih sredstava, jer su povećani rashodi u odnosu na 2019, 2020. i 2021. godinu.

Recimo, izdaci za električnu energiju su sa 31. decembrom prošle godine iznosili 1.271.598 KM, od čega najviše potrošnje imaju zgrada parlamenta i Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH, ukupno 807.875,80 KM.

“U 2022. godini je došlo do enormnog poskupljenja električne energije, pa smo za prvih sedam mjeseci potrošili 1.261.021,24 KM. Projekciju smo vršili po realnim tržišnim cijenama, koji su veće u odnosu na prethodnu godinu, te je planirani iznos sredstava 1.900.000 KM”, ističe se u prijedlogu.

Povećaće se i troškovi za lož-ulje, koji se odnose na potrošnju za zagrijavanje spomenuta dva objekta. U 2021. godini za grijanje objekta Parlamentarne skupštine i Zgrade prijateljstva između Grčke i BiH utrošeno je 410.000 litara lož-ulja, koje je plaćano prosječno 1,8 KM po litru, te je ukupno izdvojeno oko 780.000 KM. Trenutna cijena je znatno veća od prošlogodišnje i iznosi 2,9 KM po litru.

“Planirana sredstva koja su potrebna za nabavku lož-ulja u 2022. godini bi iznosila oko 1.200.000 KM”, ističe se u prijedlogu.

Kako je upozoreno, u slučaju da se ne odobri zahtjev, odnosno izdvajanje dodatnih 750.000 KM, a imajući u vidu trenutnu situaciju nastalu enormnim rastom računa za električnu energiju i lož-ulje, neće se moći izmiriti obaveze po prispjelim računima. To za posljedicu, ističe se, može imati isključenje električne energije i zagrijavanja u dva objekta na Trgu BiH.

Salih Karčić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, kaže da je ovaj zahtjev opravdan.

“Moraju imati sredstva na računu da bi kupili robu. To je vanredan trošak i to treba da se obezbijedi. Gorivo nam je neophodno, a tu je i povećanje cijene struje. Mislim da je taj zahtjev osnovan”, rekao je Karačić za “Nezavisne novine”.

Iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH potvrđuju da oni nisu u mogućnosti obezbijediti potrebna dodatna sredstva za uredno i blagovremeno servisiranje režijskih troškova te troškova lož-ulja do kraja poslovne godine.

“S obzirom na to, upućen je zahtjev Ministarstvu finansija i trezora BiH za odobravanje sredstava iz tekuće rezerve budžeta za 2022. godinu”, rekli su iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH

Politika

ŠPIRIĆ PUN OPTIMIZMA “Oslobađajuća presuda predsjedniku Srpske otvorila bi novu fazu optimizma”

Oslobađajuća presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku otvorila bi novu fazu optimizma za sve u BiH kada je u pitanju evropski put i dijalog o svim otvorenim pitanjima, rekao je Srni predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.

On je istakao da je oslobađajuća presuda prijeko potrebna svima, te da to i očekuje.

“Ne postoji nijedan element za bilo kakvu drugu odluku Suda BiH”, naglasio je Špirić.

Prema njegovim riječima, svaka druga presuda otvorila bi nove nesporazume u BiH.

“Nisam siguran da nas ne vodi u novu složeniju situaciju od današnje”, naveo je Špirić.

Apelaciono vijeće Suda BiH održalo je 12. juna ročište u drugostepenom postupku u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića.

Tada je Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, zatražio ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa, a Apelacionom vijeću vanustavnog Suda BiH je predložio da zatraži savjetodavnu pomoć od evropskih pravosudnih institucija.

Prvostepena presuda Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je tada proglašen krivim za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita i osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Lukić je oslobođen, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Politika

DODIK REAGOVAO “Ko je taj što bi da nam zabrani da dođemo u Srbiju i da je volimo?”

Dijeliti Srbe na prekodrinske i neke druge, uskraćivati im pravo da dođu i vole Srbiju, kao što priča Zlatko Kokanović samo je fašistička izjava. Nema tu pameti, poručio je u razgovoru za “Alo” Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Reagujući na Kokanovićevu izjavu, kojom se Srbima prebrojavaju krvna zrnca, Dodik je rekao da Srbima iz Republike Srpske niko, “pa ni taj osrednji političar ne mogu da zabrane da Srbiju osjećaju i vole kao svoju zemlju”.

“Ko je taj što bi da nam zabrani da dođemo u Srbiju i da je volimo? To je jedan kreten koji se, kao još neki, pojavljuju u javnosti samo sa jednim ciljem. Da naprave podjelu među Srbima, da siju mržnju i razdor”, naglasio je Dodik.

Dodao je da su to u prošlosti radili samo neprijatelji srpskog naroda.

“To su radili okupatori, osmanlije… Nama, u Republici Srpskoj, to nije interes. Mi ne želimo podijeljenu i slabu Srbiju. Naprotiv. Samo jaka Srbija je ono što svi Srbi žele”, kaže Dodik za pomenuti portal.

Prema Dodikovim riječima, umjesto širenja mržnje i prijetnjama da će nekoga protjerati, ili da neki Srbi nisu dobrodošli u Srbiju, opoziciji u Srbiji bilo bi bolje da ima konstruktivniji pristup.

“Mi, iz Republike Srpske, to znamo. Volimo Srbiju, niko, pa ni takvi kreteni, moram tako da kažem, kao što je taj Kokanović ne mogu to da promijene. Očigledno je riječ o čovjeku koji nema neku naročitu političku inteligenciju. Da je drugačije, znao bi da nam je svima u interesu da Srbija bude jaka i stabilna. Srbija, pod rukovodstvom predsjednika Aleksandra Vučića upravo to radi. Razvija se, jača iz dana u dan. To je ono što raduje i što treba da raduje svakog ko voli Srbiju. A mi je volimo. Niko, ponavljam, niko nas neće spriječiti da je volimo i dalje, da se radujemo svakom njenom uspjehu i da sa punim srcem svaki put dođemo u našu Srbiju”, jasan je Dodik.

Podsjetimo, Zlatko Kokanović je prije nekoliko dana, govoreći na skupu protiv Rio Tinta u Valjevu, koji je on i organizovao, optužio Srbe iz Hrvatske i Republike Srpske da kroje sudbinu Srbije.

Tokom obraćanja, on je između ostalog rekao:

“Pa zar nama da ljudi koji su došli iz Hrvatske, iz Bosne, da kroje sudbinu? Е pa neće moći!”.

Nastavi čitati

Politika

PLATA IDE, A NI “DOBAR DAN” NE KAŽU! Poslanici koji tri godine nisu diskutovali, A ZARAĐUJU KAO DIREKTORI

Ne dolaze na zasjedanja, a i ako dođu, napuštaju ih kada im se prohtije. Za riječ se ne javljaju, kao da nisu tu. Ili se satima svađaju. Niko ih zbog toga ne može kazniti. I svaki mjesec zarađuju nekoliko prosječnih plata.

Tako, ukratko, izgleda bavljenje politikom u BiH, gdje narodni tribuni, na svim nivoima vlasti, nikom ne polažu račune, jer za njih disciplinski postupak ne postoji, baš kao ni lakša i teža povreda radnih dužnosti.

Bilo da je riječ o poslanicima u entitetskim parlamentima, ili na nivou BiH, situacija je, manje-više, identična – riječ je o jedinom poslu u BiH gdje kazne za nerad ne postoje.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da radnik koji se pojavi na radnom mjestu, a nije zadovoljio ukuse poslodavca ili nije ostvario ono što je poslodavac zamislio, trpi sankcije i ima određene probleme.

“A da ne govorimo da se uopšte ne pojavljuje ili da je njegova učinkovitost na poslu ravna nuli. Prema tome, ovo što se dešava u parlamentarnom životu BiH je presedan i za to sve, osim političara, najveću krivicu snose građani koji ih biraju, odnosno koji biraju osobe koje zastupaju lične interese, a ne interese građana”, kaže Šatorović za “Nezavisne novine”.

Politički analitičar Vehid Šehić kaže da je kod nas politika najunosnije zanimanje u materijalnom smislu, te imamo veliki broj političkih stranaka, a vrlo često ljudi idu na liste iz materijalnih razloga.

“Da biste bili poslanik, ne traži vam se nikakva kvalifikacija, nikakvo znanje, makar predznanje. To može biti svako i to je problem parlamentarnog života”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Ima i onih, kaže, koji pošteno rade svoj posao, ali i onih koje ne interesuje ništa osim bankovnog računa, odnosno koliko će zaraditi za četiri godine.

“Mnogi kad sjednu u fotelju ne gledaju šta će uraditi za opšte dobro, nego koliko će im ona donijeti novaca za četiri godine. To nisu mala sredstva. Naš politički život je dozvolio da se svako može baviti politikom. Mnogi se i ne jave za riječ, a mnogi bolje i da ne govore”, naglasio je Šehić.

Ali, šta je rješenje?

“Možda bi trebalo nešto mijenjati, tražiti odgovornost, ali to mora negdje pisati, to može u Poslovniku o radu. Onemogućiti dobijanje bilo kakve naknade ukoliko neredovno prisustvuju sjednicama, ukoliko su neaktivni na sjednicama. Mi smo bili svjedoci da Dom naroda parlamenta BiH skoro godinu nije radio, a svi su redovno, svakog mjeseca, dobijali nemoralno visoke plate za bh. uslove”, poručuje Šehić.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je bolje da pojedini političari ćute, nego da išta pričaju, jer kada progovore, to nije njihova, nego naša sramota što smo ih birali.

“Ne postoji ni zakonska regulativa, niti pravilnici koji će regulisati to da li će neko da ćuti ili da se javlja. To je jednostavno pokazatelj da mi još uvijek nismo sazreli u demokratskom smislu da biramo pojedince, kapacitete, ljudske resurse, nego biramo po liniji stranke. Tako da mislim da je to pokazatelj naše političke i demokratske nezrelosti kao naroda”, naglasio je Vasić.

On uvjerava da se u narednim godinama ništa pozitivno neće desiti, nego može biti samo gore.

“Samo gori kadrovi mogu da se iznjedre. Mogu u parlamentu da sjede četiri godine a da nemaju nikakvu repliku, javljanje, niko ih za to neće kazniti. Generalan problem je to što mi kratko pamtimo i opet ćemo da nagradimo te iste”, poručio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Dakle, situacija je, moglo bi se reći, gotovo identična u svim parlamentima, a kako to izgleda u praksi, pokazuje primjer iz najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Srpskoj.

Naime, prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz Narodne skupštine Republike Srpske, od novembra 2022. godine pa zaključno sa 30. junom 2025. godine, pet narodnih poslanika nijednom se nije javilo za diskusiju na sjednicama, iako ih je u pomenutom periodu održano čak 36 – 14 redovnih i 22 posebne sjednice.

Među njima su tri poslanika SNSD-a, Radojica Vidović, Nina Bukejlović i Milan Dakić. Preostalih dvoje poslanika koji su se pokazali i više nego dobri u ćutanju su Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, koji predstavljaju DNS. A i zašto bi: govorili ili ne, plata im ide redovno, i to ona od po nekoliko hiljada maraka svakog mjeseca.

Nastavi čitati

Aktuelno