Connect with us

Svijet

IRAN NA UDARU? Tramp podiže vojnu gotovost na maksimum!

Svijet sa strepnjom posmatra Bliski istok dok se Sjedinjene Američke Države pripremaju za ono što bi moglo postati najznačajnija vojna operacija u regionu u posljednje dvije decenije. Prema izvještajima visokih zvaničnika za nacionalnu bezbjednost, američke oružane snage su u stanju pune pripravnosti i mogle bi započeti vazdušne udare na iranske ciljeve već u subotu ili nedjelju.

Dok predsjednik Donald Tramp i dalje vaga između diplomatije i vojne sile, razmjere nagomilavanja trupa i opreme sugerišu da je Vašington spreman za scenario koji daleko prevazilazi ograničene kaznene udare.

Američki predsjednik Donald Tramp upravo je izdao novi desetodnevni ultimatum Iranu da postigne mirovni sporazum ili će, u suprotnom, pokrenuti razorno bombardovanje. On je upozorio svjetske lidere da bi SAD mogle da napadnu Iran ukoliko se u narednih 10 dana ne postigne dogovor.

To se dogodilo danas tokom prvog ikada održanog sastanka Odbora za mir u Vašingtonu, gdje se predsjednik žalio na visoke troškove rata, prenio je “Daily Mail”.

Tajming: Zašto subota ili nedjelja?

Izvori upoznati sa situacijom prethodno su rekli da je američka vojska tehnički spremna da pokrene napade već ovog vikenda. Vremenski okvir je opisan kao “fluidan”, pri čemu Bijela kuća razmatra rizike šireg regionalnog sukoba naspram potencijalnih dobitaka.

Predsjednik Amerike Donald Tramp je dobio obavještajne podatke da su snage spremne za akciju “već u subotu”, iako konačna odluka još nije donijeta.

Tenzije su dostigle vrhunac uslijed tekućih, ali za sada neuspješnih, indirektnih pregovora u Ženevi i Omanu. Iako je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit naglasila da diplomatija ostaje “prva opcija”, jasno je stavljeno do znanja da je vojna akcija čvrsto na stolu.

Analitičari upozoravaju da bi sam obim vojnog prisustva mogao da stvori sopstveni momentum koji je teško zaustaviti, gurajući region ka sukobu bez obzira na diplomatske napore.

Najveće vojno raspoređivanje od invazije na Irak 2003.

Ono što ovaj trenutak čini istorijski kritičnim jeste obim američke vojne moći koja se slila u region. Ovo je zvanično najznačajnije raspoređivanje američkih vojnih snaga na Bliskom istoku od invazije na Irak 2003. godine. Pentagon ne šalje samo poruku, on postavlja infrastrukturu za dugotrajan i intenzivan rat.

Američka mornarica i vazduhoplovstvo formirali su “čelični prsten” oko Irana. Trenutno je u regionu stacionirano:

– 13 američkih ratnih brodova

– Nosač aviona USS Abraham Linkoln

– Devet razarača

– Tri broda za priobalnu borbu

Kako bi se dodatno pojačao pritisak, Amerika je naredila premještanje drugog nosača aviona, USS Džerald R. Ford, najvećeg ratnog broda na svijetu, iz Karipskog mora ka Bliskom istoku.

Ovaj nosač, koji predvodi najnapredniju udarnu grupu, pridružiće se floti zajedno sa još tri razarača, čime se drastično proširuju opcije za udare.

Kako bi se dodatno pojačao pritisak, Amerika je naredila premještanje drugog nosača aviona, USS Džerald R. Ford, najvećeg ratnog broda na svijetu, iz Karipskog mora ka Bliskom istoku. Ovaj nosač, koji predvodi najnapredniju udarnu grupu, pridružiće se floti zajedno sa još tri razarača, čime se drastično proširuju opcije za udare.

Arsenal na nebu: Koje oružje je poslato

Vazdušna moć koju su SAD akumulirale je zastrašujuća i ukazuje na pripremu za sofisticiranu vazdušnu kampanju. Pored mornaričkih kapaciteta, u region su prebačeni najnapredniji američki borbeni avioni:

Lovci pete generacije: Raspoređeni su nevidljivi lovci F-22 i F-35, dizajnirani da probiju napredne sisteme protivvazdušne odbrane.

Taktički bombarderi i lovci: Eskadrile aviona F-15 i F-16 su repozicionirane bliže Iranu.

Strateški bombarderi: Tramp je nagovijestio upotrebu dugometnih bombardera, uključujući nevidljive B-2 Spirit bombardere, koji bi mogli poletjeti direktno iz SAD ili iz baze Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

Podrška i logistika: Ključni element koji ukazuje na pripremu za duži sukob je dolazak aviona za komandu i kontrolu (poput E-3 Sentry) i letećih cisterni KC-135. Podaci o praćenju letova pokazuju da ovi avioni već operišu u regionu, postavljajući temelje za operacije koje bi mogle trajati nedjeljama, a ne biti samo jednokratni udar.

Evo završnog dijela teksta prebačenog na ijekavicu:

Sat otkucava do subote

Iran, oslanjajući se na svoj raketni arsenal i bez značajnih vazduhoplovnih snaga, mogao bi da pokuša da zatvori Ormuski moreuz ili gađa američke baze, ali masovno prisustvo američkih snaga i oslabljena mreža saveznika stavljaju Teheran u izuzetno tešku poziciju.

Dok sat otkucava ka suboti, svijet čeka da vidi da li će “najveća sila od 2003. godine” biti upotrijebljena ili će poslužiti kao ultimativni adut u pregovorima.

(Blic)

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno