Nedavni samit američkog predsjednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga izazvao je veliku zabrinutost u Vašingtonu. Susret je protekao u znaku diplomatske raskoši, ali zvaničnici Bijele kuće strahuju od potencijalne kineske invazije na Tajvan u narednih pet godina.

Američki portal Aksios prenosi da se iza kulisa diplomatske učtivosti krije opravdan strah od rasta napetosti. Kineske vlasti mogle bi da povuku radikalan potez koji bi direktno ugrozio globalnu ekonomiju. Ovaj scenario posebno ugrožava međunarodni tehnološki sektor i dalji razvoj vještačke inteligencije.

​Izvori bliski administraciji navode da je Donald Tramp izrazio zadovoljstvo zbog svečanog dočeka i posebnog tretmana u Pekingu. Kineski predsjednik Si Đinping priredio je američkoj delegaciji raskošan prijem, ali su konkretni politički rezultati izostali. Sukob interesa u vezi sa suverenitetom ostrva ostaje ključna tačka sporenja.

​Geopolitičke promjene i uloga Tajvana

​Kineska administracija nastoji da redefiniše odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i da se nametne kao ravnopravan globalni partner.

Savjetnik u američkoj administraciji je izjavio: “Si pokušava da Kinu postavi u novi položaj u kojem poručuje: ‘Mi nismo sila u usponu. Mi smo vam ravnopravni. A Tajvan je moj’.”

​Zapadni analitičari smatraju da je ova posjeta znatno povećala izglede da se pitanje suvereniteta ostrva otvori u narednih pet godina. Eventualni vojni sukob pokrenuo bi potpunu blokadu i donio pad proizvodnje. Tajvan predstavlja globalni centar za proizvodnju najnaprednijih mikročipova koji pokreću sisteme američkih tehnoloških giganata.

​Ekonomske posljedice i tržište čipova

​Vojni i ekonomski stručnjaci upozoravaju da Vašington i zapadni saveznici trenutno nemaju rezervni plan u slučaju blokade ostrva. Domaća proizvodnja i alternativni izvori snabdijevanja neće biti dovoljni u narednim godinama. Stabilnost lanca snabdijevanja mikročipovima ostaje najhitnije pitanje za direktore najvećih svjetskih korporacija i globalnu privredu.

​Uprkos izraženim geopolitičkim napetostima, američki lider ostvaruje određene političke poene na domaćem terenu. Rukovodioci vodećih svjetskih kompanija pohvalili su vladu zbog čvrstog stava prema Iranu i otvaranja novih tržišta. Poslovni lideri očekuju da će njihove kompanije dobiti dozvole za rad na kineskom tržištu, prenosi portal Klix.ba. Ipak, ostaje pitanje hoće li kratkoročne koristi kompenzovati dugoročni rizik od globalnog sukob.

Najveći korupcionaški skandal u Ukrajini od početka ruske invazije ozbiljno potresa vlast predsjednika Volodimira Zelenskog i otvara pitanje da li bi afera mogla da preraste u političku krizu koja ugrožava njegovu poziciju.

Iako ukrajinski predsjednik formalno nije pod istragom, slučaj protiv njegovog dugogodišnjeg saradnika i bivšeg šefa kabineta Andrija Jermaka baca sjenku na sam vrh vlasti u Kijevu.

Ukrajinski Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) pokrenuli su postupak protiv Jermaka zbog sumnje da je učestvovao u pranju novca kroz organizovanu kriminalnu grupu, prenosi DW.

Za djelo koje mu se stavlja na teret zaprećena je kazna od osam do 12 godina zatvora.

Prema navodima istražitelja, grupa je preko luksuznog stambenog projekta „Dinastija“ nadomak Kijeva oprala oko 460 miliona hrivnji, odnosno približno devet miliona evra, objavio je NABU, dok je šef SAP-a Oleksandr Klimenko rekao da je reč o „posebno teškom krivičnom delu“ i da tužilaštvo trenutno prikuplja dodatne dokaze, prenosi DW.

Vrhovni antikorupcijski sud Ukrajine odredio je Jermaku istražni pritvor od 60 dana, uz mogućnost da se brani sa slobode uz kauciju od oko 2,7 miliona evra.

-Nemam toliko novca – rekao je Jermak novinarima posle ročišta, prenosi DW.

Mreža oko Zelenskog
Afera je posebno opasna po Zelenskog jer se u njenom središtu nalazi krug ljudi koji važe za njegove najbliže saradnike i dugogodišnje poslovne partnere.

Prema istrazi NABU-a, ključna figura cijele mreže navodno je biznismen Timur Mindič, čovjek iz zabavne industrije i suvlasnik produkcijske kuće “Kvartal 95“, koju je svojevremeno osnovao i sam Zelenski. Mindič je godinama smatran jednim od najuticajnijih ljudi iz predsjednikovog okruženja, prenosi Nova.

Al Džazira navodi da je istraga dio šire antikorupcijske operacije pod nazivom “Midas“, koja je prvi put dospjela u javnost još prošle godine, kada je Mindič optužen da je organizovao šemu mita vrijednu čak 100 miliona dolara u državnoj energetskoj kompaniji “Energoatom“.

U centar istrage sada je dospio i Andrij Jermak, čovjek koji je godinama bio možda i najmoćnija figura ukrajinske politike poslije samog predsjednika. Jermak je bio ključni čovjek ukrajinske ratne diplomatije i jedan od glavnih pregovarača sa zapadnim saveznicima.

Iako je još u novembru 2025. napustio mjesto šefa predsjedničke administracije nakon pretresa njegovog kabineta i privatnog stana, on odbacuje sve optužbe.

-Kao advokat sa više od 30 godina iskustva, uvijek sam se rukovodio zakonom. Na isti način ću braniti svoja prava, ime i reputaciju – napisao je Jermak na Telegramu, prenosi Al Džazira.

Njegov advokat Igor Fomin tvrdi da su optužbe „neosnovane“ i da je cijeli slučaj posljedica javnog pritiska.

Prijeti li politički udar Zelenskom?
Iako je direktor NABU-a Semen Krivonos naglasio da „predsjednik Volodimir Zelenski nije predmet istrage“, politička šteta po ukrajinskog lidera već je počela.

Ukrajinski politikolog Petro Oleščuk ocijenio je za DW da će slučaj “Mindič-gejt“ ostati trajni teret za vlast u Kijevu.

-Ova priča će se stalno vraćati i neće nestati. Ona postaje prateći faktor u percepciji rada predsjednika – rekao je Oleščuk.

Sličnu ocjenu iznio je i politikolog Volodimir Fesenko, koji smatra da najveća opasnost za Zelenskog dolazi tek kada se rat završi.

-Dok je predsjednik, Zelenski uživa imunitet i protiv njega ne može biti vođena istraga. Ali kada počne izborna kampanja, sav kompromitujući materijal mogao bi da bude iskorišćen protiv njega – upozorio je Fesenko za DW.

Prema njegovim riječima, afera bi mogla da postane glavno političko oružje opozicije u postratnoj Ukrajini.

Zapad zabrinut zbog korupcije
Skandal dolazi u trenutku kada Ukrajina pokušava da očuva podršku zapadnih saveznika i istovremeno ubrza pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.

Al Džazira podsjeća da su američki senatori Džin Šahin i Lindzi Grejem još prošle godine upozorili Kijev da ne ugrožava nezavisnost antikorupcijskih institucija.

-Jedan od najčešćih argumenata protiv pomoći Ukrajini jeste tvrdnja da je zemlja preplavljena korupcijom – naveli su američki senatori.

Dodatni problem za Kijev predstavlja činjenica da je vlada prošle godine pokušala da ograniči nezavisnost NABU-a i SAP-a, što je izazvalo masovne proteste u Ukrajini. Pod pritiskom javnosti i zapadnih partnera Zelenski je bio primoran da povuče zakon i vrati puna ovlašćenja antikorupcijskim institucijama.

Upravo zato dio analitičara tvrdi da ovaj slučaj pokazuje i da sistem ipak funkcioniše.

-To što su antikorupcijske institucije sposobne da vode istragu protiv ljudi iz samog vrha vlasti predstavlja pozitivan signal – rekla je za TVP World Irina Krasnoštan iz Međunarodnog centra za ukrajinsku pobjedu.

Ipak, ona upozorava da je trenutak izuzetno težak za Ukrajinu.

-Strašno je vidjeti da su najviši državni funkcioneri umješani u ovakve korupcionaške šeme dok je zemlja pod svakodnevnim ruskim napadima – rekla je Krasnoštan.

Građani korupciju vide kao veću prijetnju od rata
Da afera dolazi u posebno osjetljivom trenutku pokazuje i najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, prema kojem 54 odsto građana smatra da je korupcija veća prijetnja za Ukrajinu čak i od rata sa Rusijom, prenosi Al Džazira.

Zbog toga analitičari upozoravaju da slučaj Jermak možda neće odmah srušiti Zelenskog, ali bi mogao da postane početak sporog urušavanja njegovog političkog autoriteta.

Rat mu i dalje obezbjeđuje snažnu podršku javnosti i međunarodnih saveznika, ali ukoliko se istraga proširi na još ljudi iz njegovog okruženja, pitanje korupcije moglo bi da postane najveći politički problem sa kojim se suočio od početka rata.

Kubanske vlasti počele su da pojačavaju odbrambene i mjere civilne zaštite zbog straha od moguće američke vojne akcije, objavio je Si-En-En, navodeći da se na ostrvu sve češće govori o scenariju „američkog napada”. Prema tim navodima, državne službe u Havani pripremaju planove za vanredne okolnosti, a građani prolaze obuku za slučaj oružanog sukoba.

Kubanska Agencija za civilnu zaštitu distribuirala je i „porodični vodič” sa preporukama kako postupati u slučaju vojnog napada ili većih poremećaja u snabdijevanju. U državnim medijima, kako se navodi, prikazuju se snimci civila na vojnoj obuci, u skladu sa starom kubanskom doktrinom „rata cijelog naroda”, koja podrazumijeva mobilizaciju stanovništva u slučaju strane intervencije.

Si-En-En prenosi da mnogi Kubanci na situaciju gledaju sa dozom crnog humora, pa je izraz „kada dođu Amerikanci” postao način da se opiše očekivanje da bi neki od dugogodišnjih problema, od energetske krize do ekonomskog pritiska, mogli dobiti kraj, ma koliko takav ishod bio neizvjestan i opasan.

Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel ranije je poručio da zemlja ne želi vojni sukob sa Sjedinjenim Državama, ali da mora biti spremna da se brani. On je ocijenio da Kuba živi pod pritiskom ekonomskog rata, sankcija i energetske blokade, dok je zamjenik ministra spoljnih poslova Karlos Fernandez de Kosio rekao da bi Havana bila „naivna” ako se ne bi pripremala za mogućnost američke agresije.

Šef kubanske diplomatije Bruno Rodrigez upozorio je da bi američka intervencija izazvala humanitarnu katastrofu i krvoproliće, naglasivši da bi u slučaju sukoba žrtava bilo na obje strane. Prema njegovim riječima, Vašington nema opravdanje za napad na „malo ostrvo koje ne predstavlja prijetnju” Sjedinjenim Državama.

S druge strane, američki državni sekretar Marko Rubio optužio je kubanske vlasti da omogućavaju djelovanje obavještajnih struktura zemalja koje Vašington smatra protivnicima. On je poručio da SAD ne mogu dozvoliti da se u neposrednoj blizini američkih granica, na oko 145 kilometara od Floride, nalaze obavještajni punktovi ili vojne baze suparničkih sila.

Ipak, iz Vašingtona je stigla i poruka da američka vojska ne priprema invaziju na Kubu. General Fransis Donovan, komandant Južne komande SAD, izjavio je pred zakonodavcima da američke snage nisu u fazi priprema za preuzimanje ostrva, već da su spremne za zaštitu ambasade SAD u Havani, baze Gvantanamo i eventualno reagovanje u slučaju masovnih migracija.

Napetosti između Havane i Vašingtona porasle su u trenutku duboke ekonomske i energetske krize na Kubi, koju kubanske vlasti povezuju sa američkim sankcijama i ograničenjima u isporukama nafte. Američki zvaničnici, međutim, tvrde da je kriza posljedica neefikasnosti kubanskog političkog i ekonomskog sistema.