Connect with us

Svijet

ISHOD POTPUNO NEIZVJESTAN! Četiri scenarija za kraj rata u Ukrajini

Rusija i Ukrajina mogle bi do sredine godine da postignu “nesavršen dogovor” kojim bi se rat na terenu zamrznuo, ali bez sklapanja sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, navedeno je u novom izvještaju geopolitičkog centra američke banke JP Morgan Čejs.

U izvještaju savjetodavnog tijela za globalne izazove američke banke se navodi da je za predsjednika Rusije Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog završna faza već stigla, objavljeno je na sajtu banke.

Trajnost bilo kakvog dogovora zavisi i od toga koliko će Putin biti zadovoljan zapadnim i ukrajinskim ustupcima, kao i od snage bezbjednosnih garancija koje će pratiti sporazum, navodi se u izvještaju.

U analizi su navedena četiri moguća scenarija mirovnih pregovora, uz paralele sa drugim sukobima i procjenu vjerovatnosti za svaki od njih.

Nijedan scenario, međutim, ne pretpostavlja da će Ukrajina vratiti punu kontrolu nad svojim teritorijem ili se pridružiti NATO-u.

“Gruzija”
Analitičari smatraju da je najvjerovatniji ishod, sa 50 odsto izgleda, scenario “Gruzija”.

U tom slučaju Ukrajina ne bi dobila ni strane trupe ni značajnu vojnu podršku, što bi zemlju ostavilo izloženom daljoj nestabilnosti, usporilo njen put prema EU i NATO-u i dovelo do “postupnog povratka pod ruski uticaj”.

“Izrael”
Scenario nazvan “Izrael”, ima 20 odsto šansi i ocjenjen je kao “još uvijek prihvatljiv”.

U tom bi slučaju Ukrajina bi nastavila da prima snažnu i dugoročnu vojnu i privrednu pomoć Zapada, ali bez prisustva stranih vojnika na terenu.

Takva podrška bi omogućila Ukrajini da se pretvori u vojnu tvrđavu, sprovede modernizaciju vojske i vremenom razvije sopstveni mehanizam odvraćanja, ali opasnost od novog rata stalno bi visila nad zemljom.

“Južna Koreja” i “Bjelorusija”
Scenariji “Južna Koreja” i “Bjelorusija” imaju 15 odsto izgleda.

Scenario “Južna Koreja” predviđa stacioniranje evropskih vojnika u Ukrajini kao “odvraćajuće sile”, uz američku garanciju pomoći i obavještajnu podršku, čime bi se stabilizovalo područje pod kontrolom Kijeva, koje trenutno obuhvata oko 80 odsto zemlje.

Nasuprot tome, scenario “Bjelorusija” predviđa da bi SAD mogle da se povuku iz pružanja podrške Ukrajini, dok bi Evropa zakazala u jačanju svoje podrške.

– Rusija bi ostala pri svojim maksimalističkim zahtijevima i tražila potpunu kapitulaciju Ukrajine, pretvarajući je u svoju vazalsku državu – navodi se u izvještaju.

U tom scenariju Rusija bi efektivno dobila rat, podijelila Zapad i nepovratno srušila poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, istaknuto je u izvještaju.

Ukrajina i Rusija su se u Turskoj složile o razmjeni 1.000 zatvorenika u prvim direktnim mirovnim pregovorima od početka rata 2022. godine.

Related Topics:

Uncategorized

Izrael gađao bolnicu u Gazi, NAJMANJE 15 UBIJENO uključujući četiri novinara!

Najmanje 15 ljudi, uključujući četiri novinara, poginulo je danas u izraelskim napadima na bolnicu Naser gradu Kan Junis na jugu Pojasa Gaze, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.

Među ubijenima je i Rojtersov snimatelj Husam al Masri.

Fotograf Hatem Haled, takođe povezan sa Rojtersom, ranjen je u drugom napadu, koji je uslijedio dok su spasioci i novinari pritrčavali na mjesto prvog udara.

Očevici su naveli da su napadi pratili dolazak spasilaca i medijskih ekipa na mjesto prvog napada.

Među poginulima je i jedan spasilac, a zdravstveni zvaničnici identifikovali su i novinare Marijam Abu Dagu, Mohameda Salamu i Moaza Abu Tahu.

 

Izraelska vojska i kancelarija premijera Benjamina Netanjahua nisu komentarisali napad.

Od početka rata u Gazi 7. oktobra 2023. godine, više od 240 palestinskih novinara je ubijeno u izraelskim napadima, navodi Palestinski sindikat novinara, a prenosi Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAORUŽAVA GARDU! Vojnici na ulicama Vašingtona s puškama!

Vojska Nacionalne garde Sjedinjenih Američkih Država, koja već dvije sedmice patrolira ulicama Washingtona po naređenju predsjednika Donalda Trumpa, od nedjelje navečer počinje nositi oružje, potvrdila su dva zvaničnika za Reuters.
Oglas

Kako su naveli, vojnici će biti opremljeni pištoljima M17 ili puškama M4, a broj naoružanih pripadnika ostaje nepreciziran.

Odluka dolazi nakon što je ministar odbrane Pete Hegseth prošle sedmice odobrio da se gardistima omogući nošenje oružja. U zajedničkom saopštenju Komande Nacionalne garde za glavni grad navedeno je da će upotreba sile biti dopuštena “samo kao krajnja mjera i isključivo kao odgovor na neposrednu prijetnju smrću ili teškoj povredi”.

Trump, republikanski predsjednik, najavio je da bi svoj “obračun s kriminalom” mogao proširiti na druge gradove kojima upravljaju demokrati. U nedjelju je posebno spomenuo Chicago i Baltimore, gradove s demokratskim vlastima, gdje je sugerisao mogućnost slanja vojske.

Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu, Hakeem Jeffries, izjavio je da Trump nema zakonsko ovlaštenje da šalje vojsku u Chicago, dok je Pentagon već počeo raditi prve planove za moguću intervenciju. Zvaničnici Ministarstva odbrane, koji su govorili anonimno, rekli su da se radi o uobičajenoj proceduri predviđanja mogućih scenarija, iako još nema formalnih odluka.

Jeffries je poteze Bijele kuće nazvao pokušajem “proizvodnje krize”, naglašavajući da je kriminal u Chicagu, uključujući ubistva, prošle godine u padu. Demokratski guverner Illinoisa JB Pritzker također je rekao da nema potrebe za angažmanom Nacionalne garde.

Trump je, međutim, nastavio kritikovati demokratske guvernere, uključujući Wesa Moorea iz Marylanda, poručivši da je spreman poslati vojsku i u Baltimore. No, zvanični podaci iz tog grada govore da je zabilježen dvocifren pad oružanog nasilja, a broj ubistava ove godine najmanji je u posljednjih pola stoljeća.

Iako Trump tvrdi da je “očistio kriminal” u Washingtonu zahvaljujući vojsci i federalnim agentima, zvanična statistika pokazuje da je kriminal u padu već prije njegovih mjera. Za razliku od glavnog grada, nad kojim predsjednik ima direktno ovlaštenje, njegova moć nad gradovima poput Chicaga i Baltimorea je znatno ograničena.

Trump se poziva na odredbu 12406 saveznog Zakona o oružanim snagama, koja predsjedniku omogućava slanje Nacionalne garde u slučaju invazije, pobune ili potrebe za sprovođenjem zakona. Ipak, svaki pokušaj primjene ovog zakona u demokratskim uporištima gotovo sigurno bi izazvao sudske sporove.

Nastavi čitati

Svijet

MERC ŠOKIRAO IZJAVOM: “Njemačka se ne nalazi samo u periodu EKONOMSKE SLABOSTI nego i u strukturalnoj krizi privrede!”

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da se privreda njegove zemlje nalazi u “strukturnoj krizi”, a ne samo u fazi privremene “slabosti”, priznavši da je povratak na stabilan ekonomski put teži nego što je očekivao.
Oglas

Govoreći u subotu pred članovima svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Osnabrücku, rodnoj saveznoj zemlji auto-giganta Volkswagena, Merz je istakao da je izazov sa kojim se Njemačka suočava ozbiljniji od prvobitnih procjena.

“Kažem ovo i samokritično – ovaj zadatak je veći nego što je neko možda mislio prije godinu dana. Ne nalazimo se samo u periodu ekonomske slabosti, već u strukturnoj krizi naše privrede”, poručio je Merz.

On je naglasio da veliki dijelovi njemačke ekonomije “više nisu istinski konkurentni”, a kao primjer naveo drastičan pad dobiti Volkswagena, koji je u drugom kvartalu godine zabilježio pad profita nakon oporezivanja od 36 posto. “To je samo jedna od brojnih poruka o stanju naše privrede”, dodao je.

Merz je upozorio da “poslije ove sedmice niko ne bi smio imati iluzije o tome koliko su izazovi s kojima se suočavamo duboki i dalekosežni”.

Njemački kancelar ocijenio je da kvalitet proizvoda ostaje visok i da menadžeri kompanija prepoznaju probleme, ali da “osnovni uslovi u Njemačkoj jednostavno nisu bili dovoljno dobri u posljednjoj deceniji”.

Pad autoindustrije dodatno je pojačao zabrinutost za stanje ekonomije najveće sile Evropske unije. Pored Volkswagena, i BMW je izvijestio o naglom padu profita u prvoj polovini godine – 29 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Nastavi čitati

Aktuelno