Usljed promjene javnog mnjenja i raspoloženja u vezi s pitanjem migranata, kao i zbog rata u Ukrajini, u posljednjih nekoliko godina došlo je do velikih političkih promjena u EU kad je u pitanju odnos prema bezbjednosnim pitanjima.

EU je više novca usmjerila u bezbjednost, čuvanje spoljnih granica, uvezivanje sistema za pohranjivanje i čuvanje biometrijskih podataka, kao i u naoružavanje.

Za BiH najvažniji dio se odnosi na pitanja bezbjednosti granica, azila i viznog režima. Evropski parlament juče je usvojio odavno pripremana zakonska rješenja o olakšavanju aktiviranja suspenzije bezviznog režima za zemlje koje krše ljudska prava, predstavljaju bezbjednosnu prijetnju i imaju problem s viškom azilanata i vraćanja u zemlje porijekla. BiH nije u fokusu ovih mjera, već zemlje koje su najviše poznate po pitanju ilegalnih migranata, ali i bezbjednsonih prijetnji povezanih s Rusijom. Međutim, ako se ove mjere aktiviraju, i za zemlje zapadnog Balkana biće lakše da im vize budu suspendovane. Podsjećanja radi, zapadni Balkan već je u posebnom monitoringu u sklopu mehanizma o liberalizaciji bezviznog režima. U ovom monitoringu zemlje regiona treba da se prilagođavaju evropskoj spoljnoj, bezbjednosnoj i viznoj politici, a zauzvrat i dalje mogu da uživaju u slobodnom putovanju u šengenski prostor.

Kada je riječ o novom zakonu u Evropskom parlamentu, pojašnjeno je da će zakon olakšati oduzimanje prava na bezvizna putovanja u EU državama koje predstavljaju bezbjednosni rizik, krše ljudska prava, ako imaju povećan broj zahtjeva za azil iz tih zemalja i drugih razloga. Takođe, kako je navedeno, zakon uvodi nove razloge za pokretanje suspenzije, kao što su hibridne prijetnje, poput državom sponzorisane instrumentalizacije migranata, šeme za dobijanje “zlatnih viza” koje mogu dovesti do bezbjednosnih rizika, neusaglašenost sa viznom politikom EU, kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava, ljudskih prava ili humanitarnog prava, kao i nepoštovanje odluka međunarodnih sudova. Napomene radi, “zlatne vize” predstavljaju šemu po kojoj državljanstvo zemlje EU može dobiti stranac koji uloži određen kapital u tu zemlju ili kupi skupu nekretninu.

“Razlozi uključuju prijetnje unutrašnjoj bezbjednosti, uključujući porast teških krivičnih djela koja počine državljani te zemalja, kao i značajan porast neuspješnih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili broja ljudi koji prekorače dozvoljeni boravak”, pojašnjeno je u saopštenju Evropskog parlamenta.

Novi zakon će se primjenjivati na svaku od 61 zemlje čiji građani trenutno mogu da putuju u šengenski prostor bez vize. Na osnovu njegovih odredaba Evropska komisija će moći ponovo da uvede vize za određenu zemlju kada postoje bezbjednosne sumnje, prvo privremeno, dok traje istraga i dijalog, a zatim trajno, ako se problemi nastave.

“Ove dopune usklađuju razloge za suspenziju sa razlozima za odobravanje bezviznog režima, s ciljem da se stvori efekat odvraćanja. Postojeći razlozi, uključujući bezbjednosne zabrinutosti i nedostatak saradnje u readmisiji, ostaju na snazi”, naglašeno je u obrazloženju dokumenta.

Da bi zakon i formalno stupio na snagu, mora ga usvojiti i Savjet EU, koji predstavlja zemlje članice EU.

Ovaj zakon usvaja se nekoliko dana prije stupanja na snagu novih mjera na spoljnim granicama EU EES o kontroli ulaska u šengenski prostor. Građani trećih zemalja, uključujući i BiH, će od 13. oktobra pri prvom narednom ulasku u EU davati biometrijske podatke, koji će pri narednim prelascima granice pomoći utvrđivanju njihovog identiteta, što bi trebalo da poveća i bezbjednost šengenskog prostora i ujedno olakša prelaz granica.

Halid Bešlić je umro u 71. godini nakon borbe sa opakom bolešću, a njegova jedina želja je bila da ozdravi kako bi što više vremena proveo sa svojim unucima.

Halid Bešlić je za sobom ostavio neutješnu suprugu Sejdu, sina Dina, a kako tvrdi izvor blizak pokojnom pjevaču, do posljednjeg trenutka mislio je na svoju porodicu.

– Halid je posljednje dane provodio pričajući o blizancima, unucima. Gajio je veliku nadu da će ozdraviti i da će terapija uroditi plodom samo zbog njih, jer su još mali – tvrdi izvor, pa nastavlja:

– Bio je jako optimističan i sve vrijeme je govorio: Samo da poživim još malo, da unucima ostanem u sjećaju, samo da mi pamte lik. Istovremeno je tješio i svoju suprugu koja je, takođe, bila u teškom stanju i ponavljao joj kako mora naći snagu u svojim nasljednicima i ozdraviti zbog njih.

To je bila njegova posljednja želja, da ih unuci upamte kao zdrave i vesele ljude i da porodica bude na okupu.

Halid o supruzi: “Bilo je teških godina, ali sve smo prevazišli”
Halid Bešlić je jednom prilikom govorio o trenutku kada je upoznao svoju suprugu Sejdu sa kojom je bio u braku skoro 50 godina.

Ženu nisam upoznao na nastupu. U jednoj kafani gdje sam nastupao, na ulazu u Sarajevu… tu je radila moja svastika, bila je kuvarica, i ona me je upoznala sa ženom. Ona nije izlazila po kafanama. Kada smo se upoznali vidio sam da je to to, zabavljali smo se pola godine i odmah poslije toga smo se vjenčali. Eto, tolike godine funkcionišemo i dan dana. Bilo je teških godina u našem odnosu, ali sve smo prevazišli… kada smo bili mlađi to je nekako i normalno – pričao je Halid Bešlić koji se ostvario kao suprug, ali i i kao otac i kao djed na šta je bio veoma ponosan.

Naveo je isto da nije osjetio trenutak kad je bio otac.

– Imam samo jedno dijete. Moja žena je imala problema sa jajnicima i zbog toga nismo mogli da imamo još djece. Imala je tumor na jajniku, to smo riješili operacijom i to je bila posljedica. Njima nikad ništa nije falilo… ja sam stalno putovao, radio… ne možete se baviti muzikom, a da budete stalno kući, zato kažem da nisam osjetio te trenutke na pravi način – pričao je Halid.

Sejda se slomila kad je saznala da je Halid umro
Kada su Sejdi saopštili bolne vijesti da je preminuo Halid, ona je navodno samo izgovorila: “Eto mene brzo kod tebe, stari moj”.

– Cijelo Sarajevo plače. Ma, cijeli Balkan. Šta da vam kažem, prijatelj me zove i plače. Bliski prijatelji pričaju da je supruga teško podnijela. I ona je teškog zdravstvenog stanja. Stres je to, znate. Oni su se mnogo voljeli. Kaže brzo će kod njega. Tu su unuci da ih čuva i čuvaće ih onako kako je Halid želio. To je skladna porodica da ne mogu da vam opišem. Čekam da nam kažu kada je sahrana. Ovome se nismo nadali – priča menadžer iz Bosne i Hercegovine, piše Blic.

Famozna koncesija za eksploataciju uglja na ležištu Ugljevik – Istok 2, u sklopu RiTE Ugljevik, ostaje teška glavobolja za ovo preduzeće, jer iako je radnike nedavno ohrabrila vijest da je Vlada Srpske postigla dogovor o otkupu te koncesije od “Comsar Energy Group Limited”, sada je potvrđeno da ni RiTE ni “Elektroprivreda RS” nemaju 240,5 miliona KM da vrate vlasništvo nad eksploatacionim poljem koje su prodali 2013.

Naime, na sjednici Skupštine akcionara RiTE Ugljevik, održanoj 6. oktobra 2025. godine, usvojeno je da “Elektroprivreda Republike Srpske” i RiTE Ugljevik neće iskoristiti pravo preče kupovine, kako bi otkupili kompaniju “Comsar Energy Republike Srpske” koja je nosilac koncesije Ugljevik – Istok 2, a za koju je nedavno Vlada RS, posredstvom preduzeća “Gas-Res”, prihvatila da da 123 miliona evra (240,5 miliona KM), firmi “Comsar Energy Group Limited”, sa sjedištem na Kipru, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Ponuda Serdarova na preču kupovinu stigla je ugljevičkom preduzeću 12. avgusta 2025. godine, jer su, kako je navedeno, oni vlasnici 1,6 odsto “Comsar Energyja Republike Srpske”.

Tom prilikom takođe je naglašeno da RiTE može iskoristiti pravo na preču kupovinu samo ako kompanija “Comsar Energy RS” ne iskoristi svoje pravo na otkup toga od Vlade Srpske, jer su oni vlasnici 98,4 odsto.

Ne želeći da čekaju kada će se “Comsar Energy RS” izjasniti o ponudi Serdarova, uprava RiTE Ugljevika nastojala je da se prethodno osigura, pa su “Elektroprivredi RS”, Ministarstvu energetike i rudarstva RS uputili zahtjev za davanje sugestije u vezi sa pravom preče kupovine kako bi RiTE Ugljevik postao 100 odsto vlasnik koncesionog polja Ugljevik – Istok 2, ukoliko kompanija “Comsar Energy RS” ne bude željela da kupi.

Ali, imali su jedan problem: nisu imali novca.

“Imajući u vidu da preduzeće ne raspolaže finansijskim sredstvima u iznosu od 123 miliona evra (240.567.090 KM), obratilo se predmetnim zahtjevom ERS i resornom ministarstvu. Ipak, ERS je RiTE obavijestio da podržava ove aktivnosti, ali da nemaju finansijska sredstva iz kojih bi se mogla realizovati navedena investicija, niti su ista planirana planovima poslovanja za naredni planski period”, naveli su iz Skupštine akcionara RiTE.

Nakon što su iz ERS dobili lošu vijest, iz RITE Ugljevik su se pismeno obratili predstavnicima “Comsar Energyja RS”, tražeći da im navedu njihove planove, kako bi mogli postupiti po njima.

A onda, 17. septembra 2025 iz “Comsara RS” stigao je odgovor da oni neće iskoristiti pravo na preču kupovinu. Na taj način, RiTE je imao otvoren put da vrati izgubljeno.

Ali, za 20 dana uprava ovog preduzeća nije uspjela pronaći način da dođe do 240,5 miliona KM, te se sada samo može konstatovati da više ništa nije u njihovim rukama.

“I pored nespornog interesa za korišćenje prava preče kupovine od strane RiTE, zbog nedostataka vlastitih finansijskih sredstava, nismo u mogućnosti da koristimo to pravo po ponudi od 12. avgusta 2025”, navodi se u odluci Skupštine akcionara RiTE.

Na ovaj način Vlada Srpske sada praktično može odlučiti šta će da radi sa “Comsar energyjem RS”, ili, preciznije rečeno, da li će koncesiju samo tako dati RiTE Ugljevik ili će čekati nekoga ko će je kupiti i na taj način mu dati pravo da kopa.

“Sad je na Vladi RS i ERS da odluče šta će da urade, a to možete pitati samo njih. Mi smo stalno u kontaktu sa njima i svima smo jasno rekli i napisali da za opstanak RiTE Ugljevik treba Ugljevik – Istok 2. Sve što smo mi iz RiTE mogli da uradimo – mi smo uradili”, poručuje za “Nezavisne novine” Diko Cvijetinović, vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik.

A kakvi su planovi Vlade RS i “Elektroprivrede” do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo saznali jer nam se ni Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva, ni Luka Petrović, generalni direktor ERS, nisu javljali na naše pozive.

Ovom prilikom nismo uspjeli dobiti odgovor ni na još jedno bitno pitanje, a to je da li će možda preduzeće za gasne projekte “Gas-Res” krenuti u otkup sporne koncesije jer ipak su oni ti koji su u ime Vlade RS pregovarali sa Serdarovom.

Pojedini smatraju da bi “Gas-Res” mogao biti kupac.

“Sad tek nastupa ‘Gas-Res’. Naši nemaju para, definitivno su odustali. A tu bi od ključnog značaja sad mogao da bude Duško Perović, koji je, zanimljivo, i u ‘Gas-Resu’ i u ‘Comsaru Republike Srpske'”, tvrdi Petar Radovanović, potpredsjednik Skupštine opštine Ugljevik.

Ističe da Vlada Srpske sada može prenijeti vlasništvo ili prodati kome god ona želi, a da je sad suludo žaliti se zašto koncesija nije u rukama RiTE Ugljevik.

“Prije dva mjeseca dobili smo obavještenje na pravo na preču kupovinu. Isto nam se desilo 2013. i izgubili smo sve. Sada kada Vlada RS plati ‘Comsaru’ onda to vlasništvo može prenijeti kome hoće, na primjer ‘Gas-Resu’. A ako Vlada RS daje njima, onda je mogla i dokapitalizovati ovu svoju firmu ovdje”, ističe Radovanović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, koliko je sve ovo nakaradno govori činjenica da je vrijednost kapitala “Comsar Energyja RS” između 60-70 miliona maraka, a da je Vlada pristala da da 240.

“Od tih 70 do 240 miliona KM samo su papiri. Dakle, mi u stvari kupujemo papire”, zaključio je Radovanović.