Connect with us

Svijet

ISTORIJSKO SUĐENJE U SAD: Tramp “ponosan”, odbijen prijedlog za povlačenje sudije

Njujorški sudija Huan Merčan odbio je zahtjev bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa da se povuče iz slučaja u krivičnom predmetu koji se odnosi na tajni novac plaćen porno zvijezdi Stormi Danijels, prenosi Glas Amerike.

Trampovi pravni zastupnici pokušali su da sklone sudiju Huana Merčana tvrdnjom da rad njegove ćerke za političku konsultantsku firmu sa demokratskim klijentima predstavlja sukob interesa.

Ovo je prvo suđenje jednom američkom predsjedniku u istoriji po optužnici za krivično djelo.

Tramp se tereti da je falsifikovao poslovna dokumenta kada je porno glumici Stormi Danijels, preko svog advokata, platio 130.000 dolara kako ne bi javno govorila o njihovoj navodnoj aferi.

Tramp je sve optužbe negirao i ocijenio ih kao politički motivisane.

Obraćajući se novinarima ispred sudnice, Tramp je rekao da je slučaj drugačiji od bilo čega ranije i da je “veoma počastvovan što je ovdje”.

Ispred sudnice, kojoj je prilaz ograđen metalnim ogradama, nalazi se veliki broj novinara, a tu su i demonstranti koji nose transparente “Niko nije iznad zakona”.

Od bivšeg predsjednika se očekuje da se pojavljuje pred njujorškim sudom u ovom procesu, dok uporedo vodi kampanju za novembarske predsjedničke izbore.

Izbor porote na Menhetnu, gdje većina stanovnika glasa za Demokratsku stranku, mogao bi da traje nekoliko dana, poslije čega će uslijediti uvodne riječi tužilaca i odbrane i iskazi svjedoka, navodi Glas Amerike.

Stormi Danijels i bivši Trampov advokat Majkl Koen, koji je svjedočio da je lično obavio uplate Stormi Danijels, među svjedocima su za koje se očekuje da će svjedočiti.

Tramp je izjavio da planira da svjedoči u svoju odbranu, što je rizičan prijedlog zbog kojeg bi mogao da bude izložen oštrim pitanjima tužilaca.

Optužnica koju je podigao tužilac Alvin Brag tereti Trampa u 34 tačke za falsifikovanje poslovnih dokumenata.

Tužilaštvo navodi da je Tramp falsifikovanjem ovih dokumenata zapravo želio da prikrije uticaj na izbornu kampanju 2016. godine, odnosno umanji štetu koja bi nastala otkrivanjem navodnih afera.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno