Društvo
Ivanjdan – dan kada se beru ljekovite trave i pletu vijenci od cvijeća

Nijedan svetitelj nema toliko puta spomen u godini – obilježava se rođenje, usjekovanje, sabor, tri obretenja Svetog Jovana čije se ime vezuje za krštenje Isusa Hrista na rijeci Jordanu i sve događaje koji su tog dana označili početak Novog zavjeta i propovijedi hrišćanske vjere.
Srbi ga posebno poštuju i kao zaštitnika dvije vrlo važne ustanove – kumstva i pobratimstva.
Narodno praznovanje Ivanjdana potiče iz predhrišćanskog perioda, od ratarskog kulta u kojem se slavi sunce kada u vrijeme ljetnje dugodnevice isijava najveću snagu, kao i početak žetve.
Ivanjdan je u narodu poznat i kao “djevojački praznik” zbog brojnih običaja i rituala koji su posvećeni ženskom rodu.
Vijenci od ivanjskog cvijeća, pjesma djevojaka, kićenje kuće za zdravlje ukućana, samo su neki od običaja koji prate Ivanjdan.
Ponegdje je običaj i da se kroz vijence od upletene „jovanove trave“ na Ivanjdan provlače žene koje nemaju djecu, a žele ih, piše RTS.
U nekim krajevima postoji vjerovanje i da djevojke koje nisu udate danas treba da u saksiji posade malo žita koje će pogledati 12. jula, na Petrovdan. Ukoliko su klice kao prstenovi, to znači da će se na jesen sigurno udati.
Takođe, rasprostranjeno je mišljenje da se na današnji dan može vidjeti lik budućeg bračnog partnera – suđenika.Uposljednji zalogaj doručka treba huknuti i sačuvati ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera staviti pod jastuk da bi se u snu pojavio lik.
Među nizom živopisnih običaja vezanih za taj dan posebno mjesto ima branje ljekovitih trava i pletenje vjenaca od ivanjskog cveća, praćeno pjesmom devojaka.
U predvečerje toga dana, u mnogim slovenskim krajevima palile su se po brdima ivanjske vatre (kresovi) oko kojih se igralo i pjevalo.
Prema običajnom kalendaru, tri dana pre i tri dana poslije praznika, ne ulazi se u vinograd.
Kaže se da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Praznik uvijek pada u vreme Petropavlovskog posta, pa se ovog dana ne mrsi.
Društvo
KAKO JE PROPALO JEDNO DRUŠTVO! Srpska za deset godina ostala bez 18.000 STUDENATA

Amfiteatri na fakultetima u Republici Srpskoj postaju sve prazniji, a tome najbolje svjedoči podatak da su univerziteti za deset godina ostali bez skoro 18.000 studenata.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u akademskoj 2012/2013. godini broj upisanih studenata iznosio je 44.720, dok su u akademskoj 2022/2023. godini bila upisana 26.774 studenta, odnosno 17.946 studenata manje.
Demograf Aleksandar Majić ističe da smanjen natalitet utiče na smanjenje broja učenika u osnovnim i srednjim školama, a to se reflektuje i na smanjenje broja studenata na visokoškolskim ustanovama.
– Mi smo u Republici Srpskoj maksimalan broj studenata imali između 2011. i 2013. godine. To je bio apsolutni maksimum, nakon toga imamo sukcesivno smanjenje broja studenata kako u privatnim, tako i u državnim visokoškolskim ustanovama – rekao je Majić za “Nezavisne novine”. Kao najvažnije faktore koji dovode do praznih mjesta u amfiteatrima na fakultetima Majić navodi smanjenu bazu svršenih srednjoškolaca, kao i sve češće odluke studenata da svoje znanje stiču u Srbiji ili u drugim zemljama širom svijeta.
– Dosta studenata se odlučuje i za studiranje u zemljama zapadne Evrope, prije svega u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji. Većina fakulteta iz tih zemalja daje studentima određene stipendije – ističe on.
Naime, kako su nedavno pisale “Nezavisne novine”, znanje na Beogradskom i Novosadskom univerzitetu stiče oko 17.000 studenata iz Republike Srpske.
Kada je riječ o budućnosti, ni prema mišljenju demografa Majića, ona neće biti mnogo bolja kada je u pitanju broj studenata na fakultetima, a tendencija je da će biti sve manji broj upisanih studenata u godinama koje su pred nama.
Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, istakao je za “Nezavisne novine” da je tokom posljednjih deset godina zabilježen pad broja studenata, ali i da je broj upisanih brucoša u posljednjih pet godina gotovo identičan i kreće se između 2.100 i 2.300 studenata.
– Mi smo uspjeli zadržati broj upisanih studenata u prvim godinama studija zahvaljujući nekoliko aktivnosti Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva, gdje su oslobodili plaćanja sve studente koji uspješno polože prijemne ispite i kvalifikuju se na budžet i njihovo školovanje snosi nadležno ministarstvo. Drugi razlog zadržavanja broja studenata na upisnim kvotama koje smo i planirali jeste da su studenti koji studiraju na javnim univerzitetima oslobođeni plaćanja smještaja u studentskim domovima – naveo je Gajanin.
Međutim, prema njegovim riječima, i u budućnosti očekuju pad broja studenata iz više razloga, a jedan od njih je negativan prirodni priraštaj.
– Mi, takođe, radimo na tome da i broj stranih studenata bude veći na Univerzitetu u Banjaluci i neki od fakulteta su već pokrenuli studije na engleskom jeziku – istakao je on, dodajući da i ove godine očekuju da na Medicinskom fakultetu bude upisano između 100 i 150 studenata stranih državljana.
Nezavisne
Društvo
SUNOVRAT PRIVREDE! Ledo gasi proizvodnju u BiH, 50 radnika OSTAJE BEZ POSLA

Uprava kompanije Ledo Čitluk saopštila je u utorak radnicima da se nakon 23 godine ukida proizvodnja u fabrici u Čitluku i da bez posla ostaje 50 radnika.
“Uprava kompanije u društvu, ljudi iz Zagreba i Beograda, danas nam je saopštila kako proizvodnja više nije isplativa te da se gasi, a sama proizvodnja u koju se ništa nije ulagalo godinama kompaniu je donosila novac”, naveo je u mailu jedan radnik Leda, objavio je portal Brotnjo.info.
Prije tri godine u fabrici u Čitluku ugašena je proizvodnja sladoleda, a uskoro će biti ugašena pakirnica voća, povrća i ribe – što znači potpuni kraj za proizvodnju koja se odvijala protekle 23 godine, dodaje pomenuti portal.
Nezvanično, to će se to dogoditi 31. decembra 2023. godine.
Tim povodom zatražen je odgovor iz kompanije Ledo Čitluk, od koje se očekuje odgovor .
Podsjećamo, Ledo Čitluk bio je u sastavu Agrokora Zagreb, potom dijelom Fortanove, a prije dvije godine prodan je kompaniji Nomad Foodsu, vodećem evropskom proizvođaču smrznute hrane.
Fortenovinu diviziju smrznute hrane, u kojoj je osim Leda i beogradski Frikom, Nomad Foods je kupio za 615 miliona evra.
Ledo Čitluk je u prošloj godini ostvario prihode od 114,4 miliona KM i uknjižio 23,0 miliona KM neto dobiti.
U kompaniji je bilo je 371 radnik na kraju prošle godine, a osim proizvodnje imaju zastupljenu distibuciju.
Ledo iz Hrvatske je kupio fabriku za proizvodnju sladoleda u Čitluku početkom 2000. godine i osnovao preduzeće Ledo Čitluk d.o.o.
Društvo
APEL ZA POMOĆ! Teodor Mrakić iz Prijedora treba vašu pomoć (FOTO)

Mladić iz Prijedora Teodor Mrakić treba pomoć svih dobrih ljudi zbog transplantacije koštane srži.
Dva puta se izborio sa liječenjem, ali ovaj treći put treba našu pomoć.
-
Banjaluka2 dana ago
OBEĆANO ISPUNJENO! Draško Stanivuković na večeri sa porodicom Novaković, ZDRAVICA za početak radova na NOVOM DOMU!
-
Banjaluka4 sata ago
RASPAD BANJALUČKOG SNSD-A! Đajić UDARIO na Antonića, kaže da je “KRTICA”! ANTONIĆ “Đajić LAŽE I NARUČUJE TEKSTOVE” (FOTO)
-
Banjaluka21 sat ago
NAJAVLJENE NOVE AFERE NA UKC-U! Stanivuković kaže da ih ima 10 “TO JE LEGLO KORUPCIJE, pare za lijekove daju na JAVNE NABAVKE”
-
Politika1 dan ago
DODIK INDIREKTNO NAJAVIO OTKAZE “Višak preko 25 odsto radnika u javnoj upravi”
-
Politika1 dan ago
ŠTEDNJA NA DJELU! Stevandić BEZ LIMITA u skupštinskom restoranu! Generalnom sekretaru 1.200 KM, potpredsjednicima 900 KM
-
Hronika2 dana ago
STAVIČNO! Sin NARODNOG POSLANIKA uhapšen zbog UBISTVA policajca (FOTO)
-
Hronika2 dana ago
TUGA OKOVALA TRN: U Austriji poginuo Darko Vranjković, iza sebe ostavio troje maloljetne djece
-
Banjaluka18 sati ago
PONOVO ĆORAK! Đajić obećao opoziv, pa sada KUKA PO DRUŠTVENIM MREŽAMA! Kaže da je Banjaluka NJIHOVA?