Connect with us

Društvo

IZAELSKI ISTORIČAR GRAJF “Postoji jasna namjera Hrvatske da smanji BROJ ŽRTAVA U JASENOVCU”

Vodeći izraelski istoričar i stručnjak za Holokaust Gideon Grajf rekao je da mu se čini da postoji nacionalna zavjera države Hrvatske da smanji broj ubijenih u Jasenovcu i da su mnogi u toj zemlji, uključujući i neke uticajne političare, pokušali da umanje značaj Jasenovca, ali i broj žrtava u tom logoru.
Grajf je oštro odbacio navode da srpske vlasti namjerno uvećavaju broj žrtava Jasenovca.

“Ono što zapravo vidimo su pokušaji da se drastično smanji broj žrtava koji dolaze iz vrha hrvatskog političkog rukovodstva”, rekao je za RT Balkan Grajf, koji je autor velikog broja naučih radova o toj temi, među kojima je i kapitalno djelo “Jasenovac, Aušvic Balkana”.

Grajf je istakao da je, da bi utvrdio broj ubijenih u logoru Jasenovac, prvom logoru za uništenje u Evropi tokom Drugog svjetskog rata, koristio mnoge arhivske i istorijske izvore, ali da su za njega najpouzdaniji i najautentičniji oni koje je objavila najpouzdanija, najpoznatija i najuglednija naučna institucija u cijelom svijetu – Jad Vašem u Jerusalimu.

“Oslanjao sam se uglavnom na tri publikacije Jad Vašema: Prva je `Istorija Holokausta – Jugoslavija`, koju je uredio profesor Menahem Šelah, a izdao Jad Vašem 1990. godine. U njoj na 189. strani piše da se `700.000 ubijenih može smatrati realnim brojem`, slična brojka objavljena je i u istoj knjizi i na stranicama 173, 188, 189. i 199”, naveo je Grajf.

On je dodao da je drugi izvor “Registar zajednice – Jugoslavija”, koji je uredio Cvi Loker, a izdao Jad Vašem 1988. godine.

“U toj knjizi na strani 316, pod terminom `Jasenovac` piše: `Prema zvaničnim procenama, u mreži jasenovačkih logora stradalo je 700.000 ljudi. Ogromna većina bili su Srbi, ali među njima je bilo i 20 do 25 hiljada Jevreja iz Hrvatske i Bosne, kao i mnogi Romi`”, naveo je Grajf.

Prema njegovim riječima, treći izvor “Enciklopedija Holokausta”, glavni i odgovorni urednik: profesor Izrael Gutman, izdao je Jad Vašem i biblioteka Hapoalim 1990. godine.

“U trećem tomu, o `Jasenovcu`, na strani 575, piše: `U logoru Jasenovac ubijeno je 600.000 ljudi, većinom Srba, Jevreja, Roma i protivnika ustaškog režima`”, objasnio je Grajf.

Grajf je istakao da kao odgovoran istoričar, koji teži da se osloni na pouzdane, autoritativne i autentične izvore, smatra da bilo koji istorijski podatak objavljen u izdavačkoj kući Jad Vašem posjeduje nemjerljivo veći kredibilitet i autentičnost od bilo koje druge publikacije bilo gdje u svijetu.

Govoreći o kritikama pojedinaca u Hrvatskoj, Izraelu, ali i Srbiji da promoviše “naduvane brojke” i tako daje vjetar u leđa “srpskim nacionalistima”, Grajf kaže da nema nikakve porodične veze sa Balkanom, već da mu je jedini cilj traženje istorijske istine.

“Tvrdnja da `naduvavam` cifre ubijenih je smešna i nema osnova. Nisam u srodstvu sa porodicama sa Balkana, nemam ni srpske ni hrvatske ni bosanske rođake, nemam nikakve interese u regionu Balkana i iznad svega nikada nisam imao, i još uvek nemam interesa da narušavam istoriju. Ja sam nezavisni jevrejsko-izraelski istoričar i nemam nikakav interes da iskrivljujem istinu o Jasenovcu”, naglasio je Grajf.NASLOV

On je istakao da se, osim ranije navedenih izvora, oslonio na još jedan veoma važan i iznenađujući izvor – izvještaje njemačkih oficira, uključujući generala Gleza fon Horstenaua, čiji se broj ubijenih poklapa sa brojkama koje iznosi u knjizi.

Grajf je napomenuo da bi revizioniste trebalo tražiti na drugoj strani.

“Na primer, bivši hrvatski predsednik Franjo Tuđman ističe zabludu od 30.000 žrtava u Jasenovcu. On je, dakle, pravi revizionista. To je značajan oblik istorijskog revizionizma, a da ne spominjemo antisemitske stavove i poricanje Holokausta koje je iznosio nekadašnji predsednik Hrvatske, koje je uneo i u svoju zloglasnu knjigu”, ukazao je Grajf.

On je napomenuo da je izuzetno sumnjiva činjenica da je logor nakon rata zbrisan sa lica zemlje, kao i to što je za vrijeme komunizma ubrzo nestalo interesovanja za istraživanje zločina počinjenih u Jasenovcu, te naveo da je vrlo moguće da pojedine strane, kako tad, tako i sad, nisu imale interesa da se otkrije istina o tome šta se dešavalo u tom logoru.

“Broj žrtava nikada neće biti poznat jer je toliko važnih artefakata namerno uništeno neposredno nakon rata. Samim tim, pitanje koje je i dalje otvoreno je – zašto bi neko posle rata uništio sve zgrade u Jasenovcu?”, pita Grajf.

Društvo

ČEKA NAS POĆETAK TOPLE JESENI! Za vikend do 34 stepena

U Republici Srpskoj jutra će narednih dana biti svježa, ali će rasti dnevna temperatura vazduha, koja će za vikend dostići i 34 stepena Celzijusova, rečeno je Srni u Hidrometeorološkom zavodu Srpske.

Dežurni sinoptičar Ana Stojanović rekla je da se ni za ponedjeljak, 22. septembar, prvi dan jeseni, ne očekuju značajnije promjene, te će biti stabilno i toplo.

“Narednih dana jutra će biti svježa, po kotlinama se očekuje magla”, dodala je Stojanovićeva. Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Milica Đorđević rekla je Srni da jesen stiže 22. septembra uveče i da će vrijeme biti lijepo i stabilno do 25. septembra.

Ona je istakla da je ovo ljeto bilo toplije od prosjeka, ali bez prevelikih vrućina.

“Bilo je toplije od prosjeka, ali ne blizu vrelinama koje smo imali prošle godine. Jun je bio znatno topliji od prosjeka, jul malo topliji, a avgust oko prosjeka. Suša je bila izražena u junu, poslije toga uz povremene nepogode”, rekla je Đorđevićeva.

Nastavi čitati

Društvo

OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.

U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.

Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.

Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.

Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.

Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.

“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.

Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.

“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.

Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.

“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.

“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”

Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.

“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno