Connect with us

Politika

IZAZOVAN SLUČAJ! Nobilo otkrio zašto je prihvatio da bude U TIMU ODBRANE predsjednika Dodika

Advokat Anto Nobilo u novoj emisiji Tet-a-Tet sa Tatjanom Trninić govorio je o suđenju koje se protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića vodi pred Sudom BiH.

Nobilo kaže da je poziv da bude u timu odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prihvatio da bude zato što je taj slučaj za njega izazov.

“Braniti predsjednika Srpske u postupku koji je politički, ima politički cilj a politički cilj je eliminisati predsjednika Srpske iz političkog života jer ako bude osuđen može se izreći i prateća mjera koja znači zabranu obavljanja političkih i državnih funkcija“, kaže Nobilo i dodaje da ako ako imate politički cilj, ako znate kakav je odnos snaga u BiH onda je to jedan apsolutni izazov jer ovo, dodaje, nije samo pravo – ovo je više od prava.

“Ja sam morao ući u situaciju BiH koju sam načelno poznavao ali ne detaljno, ulazim u jedan novi svijet i izučavam ustavno-pravnu poziciju BiH koja je jedinstvena u svijetu, jedinstvena pozicija jer imate jednog guvernera koji 28 godina u ime međunarodne zajednici faktički upravlja BiH. Postavlja se pitanje zašto međunarodna zajednica kad vidi da ovaj model nije dao rezultat 28 godina ne napravi neki novi model jer svaki čovjek kad nešto radi pa vidi da mu taj model za koji e se opredijelio ne daje rezultate promijeni ga“, kaže Nobilo. Nobilo kaže da je stav odbrane predsjednika Srpske jasan – ovdje nema krivičnog djela.

“Mi smatramo da predsjednik nije počinio krivično djelo a onda smatramo i da treba da bude oslobođen“, dodao je.

Pojasnio je i šta označava termin politički proces.

“Politički proces je ako pokrećete proces radi ostvarivanja političkih interesa onda je to politički proces, ako nisu interesi pravde, prava, primjene zakona nego ostvarivanja političkih ciljeva onda je to politički proces a ovdje je to apsolutno tako“, pojasnio je Nobilo. Kaže da je vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića postupio u skladu sa zakonima te da bi svako drugo njegovo postupanje u datoj situaciji bilo zapravo krivično djelo.

“Kada Parlament, kao najviše tijelo Republike Srpske, usvoji nešto, pa predsjednik Srpske donese Ukaz, kako on može to odbiti i to bi onda bilo krivično djelo, on to ne može odbiti, ovo je Službeni glasnik ono što mu Parlament pošalje on mora objaviti“, kaže Nobilo.

Nobilo poručuje da je posao advokata da komentariše odluke i da se bori protiv odluka koje mu se ne sviđaju.

“Sud mora biti gluv i slijep na sve ono što se vani govori, moraju raditi isključivo u okviru zakona, na Sud ne bi trebalo uticati ništa pa ni komentari advokata. Advokati su jedna stvar, oni su zainteresovana strana, oni se bore za svoje stavove, oni na Sud mogu uticati samo kvalitetom svojih stavova. Druga je stvar kada oni koji imaju političku moć komentarišu i naređuju ili tvrde da je već dogovoreno, kao ovdje što smo imali slučaj Izetbegovića koji je rekao da je zapadna politika, odnosno ambasadori koji su ovdje, konačno odlučili stati iza tog procesa, da će Dodik biti osuđen i da će Dodiku biti zabranjeno da djeluje da je ta priča gotova. Bakir je jedan od najmoćnijih političara bošnjačke zajednice i prema presudama i Еvropskog suda i stavova drugih evropskih sudova političari na poziciji moći ne smiju na takav način komentarisati procese koji su u toku“, rekao je on.

Advokat Nobilo kaže da kada je već Izetbegović, a slično je uradio i Konaković, dao takvu izjavu to znači da se nešto dešava iza zavjese.

“Sud i predsjednik Suda koji treba zaštititi sudiju koji je u postupku on je trebao reagovati. Ne znam zašto nije ali posljedica je toga što je narušio povjerenje Suda u odnosu na okrivljenog i odbranu. Okrivljeni i odbrana moraju imati povjerenje u Sud, oni su reagovali na izjavu Dodika vezano za sudiju i to je u redu ali zašto nisu reagovali na izjavu Bakira Izetbegovića. To ugrožava Dodika ali diskredituje Sud i predsjednik Suda ali i ministar pravosuđa morali su žestoko reagovati“, kaže on.

Nobilo ističe da narod nema povjerenja u pravosudne institucije i, kako kaže, to bi trebalo da zabrine i one koji vode ovu državu ali i Sud.

“Ako narod ne vjeruje Sudu onda presude nemaju ulogu koju zakon namjenjuje. Presuda mora djelovati na pojedinca koji je počini krivično djelo ali mora djelovati i na javnost kako bi odvratila druge nepoznate da u budućnosti ne čine krivična djela“, dodao je Nobilo.

Related Topics:

Banjaluka

PARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević kritikovao je inicijative skupštinske većine u Banjaluci koje se odnose na naplatu parkinga, ocijenivši da bi takve odluke mogle nanijeti štetu gradskom budžetu i usporiti razvoj infrastrukture.

Kresojević je postavio pitanje da li je važnije da građani dobiju nove ulice i kvalitetniju infrastrukturu ili da pojedinci ostvaruju uštede na parkingu, navodeći da bi ukidanje postojećeg sistema naplate značilo manje prihoda za grad.

Prema njegovim riječima, sredstva prikupljena od parkinga trenutno se koriste za izgradnju i održavanje saobraćajnica, dok dio skupštinske većine zagovara osnivanje novog gradskog preduzeća koje bi upravljalo tim prihodima.

„Da li je stvarni cilj osnivanje novog gradskog preduzeća i borba za dio političkog kolača?“ upitao je Kresojević.

On je podsjetio da je Banjaluka već sprovela niz socijalnih mjera, poput besplatnog javnog prevoza za penzionere i višečlane porodice, kao i besplatnih građevinskih dozvola, te smatra da bi besplatan parking najviše koristio imućnijim građanima, a istovremeno oslabio gradski budžet.

Kresojević je poručio da iza ovakvih prijedloga vidi političke motive, tvrdeći da skupštinska većina predvođena SNSD-om ne podržava projekte gradske administracije ukoliko nema kontrolu nad njima.

Nastavi čitati

Politika

BANJALUKA NA EVROPSKOJ MAPI: Stanivuković u misiji jačanja međunarodne saradnje

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković boravi u Briselu, gdje je danas učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.

-Važni razgovori u Briselu! Potvrdili smo da je evropska perspektiva važan zajednički cilj i da napredak ka Evropskoj uniji zahtijeva dijalog, sprovođenje važnih reformi, međusobno uvažavanje i odgovornost svih političkih aktera – poručio je, tom prilikom, Stanivuković.

Kako je naveo – „važno je da interese i ustavnu poziciju Republike Srpske branimo političkim sredstvima, argumentima, diplomatijom i razgovorom, upravo na ovakvim mjestima, kroz dijalog i politički koncenzus“.

-Evropska unija je važan partner Banjaluke i Republike Srpske zahvaljujući kojem smo realizovali mnoge značajne projekte koji su doprinijeli razvoju i poboljšanju kvaliteta života naših sugrađana – poručio je Stanivuković i dodao da se raduje nizu važnih sastanaka i susreta koje će imati danas i sutra u Briselu.

Nastavi čitati

Politika

OHR posvađao AMERIKU I EVROPU

Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.

Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.

Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.

Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.

Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?

Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.

Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.

Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.

Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.

Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.

Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.

Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.

Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno