Connect with us

Svijet

IZGLEDA TAKO MLADO… Šta se dogodilo sa milijarderom Ilonom Maskom (VIDEO)

Veliki broj ljudi, među kojima i ljekari, primjetili su nevjerovatnu fizičku transformaciju Ilona Maska.

Ljekari su bili “šokirani” koliko je Mask, koji ima 53 godine, izgledao “isklesano” i “osvježeno” u video snimcima s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni koji su se ove nedjelje pojavili, piše “DailyMail”.

Nestao je zapušteni izgled s neurednom bradom, divljom kosom i umornim izgledom na koji su ljudi navikli posljednjih godina. Stručnjaci su za “DailyMail” rekli da je Maskova transformacija posebno upečatljiva.
Razgovarali su sa plastičnim hirurzima, stručnjacima za gubitak težine i psiholozima o tome kako je postigao novu figuru.

Dr Džordan Terner, plastični hirurg iz Njujorka, rekao je za “DailyMail”: “Izgleda dobro. Definitivno izgleda isklesano i svježe, a njegovo tijelo izgleda tanko i zategnuto, ali lice mu ne izgleda ispijeno. Jednostavno izgleda definisano.”

“Znam da je priznao da koristi semaglutid, tako da mislim da je to razlog za njegov gubitak masnoće, ali znam i da vježba dosta, ima trenera i veoma je strog po pitanju ishrane i vježbanja”, rekao je. Iako Mask nikada nije priznao plastične operacije, prošle godine je otkrio da koristi lijekove za mršavljenje.

Prošle godine, Mask je rekao obožavaocu da je smršao oko 14 kilograma uz “post”, prije nego što je brzo dodao “i Wegovy”.
Slično Ozempiku, koristi aktivni sastojak semaglutid da oponaša hormon GLP-1 i suzbija apetit. Međutim, Wegovy je odobren od strane FDA za mršavljenje i dijabetes tipa 2, dok je Ozempik odobren samo za ovo drugo.

Dr Smita Ramanadham, plastični hirurg u Nju Džerziju, došla je do sličnog zaključka. Rekla je: “Jasno je da je došlo do gubitka težine.”

“Najvjerovatnije je na nekoj vrsti održavajuće doze lijeka Wegovy, bilo da je to vrlo mala doza ili da ga uzima naizmenično svake nedjelje. Vježbanje i zdrav način života su apsolutno potrebni, inače se težina jednostavno vraća. Sada imamo dovoljno iskustva s ovim lijekovima da znamo da moraju da se dogode promjene u načinu života”, rekla je doktorka.

Mask je tvrdio da trenira kjokušin karate, tekvondo, džudo i brazilsku džiu-džicu. Takođe je naveo da diže tegove i povremeno trči na traci za trčanje.

Dr Ramanadham je sugerisala da Mask možda češće posjećuje teretanu. Ramanadhamova je rekla: “Mislim da kada pacijenti izgube težinu, jednostavno imaju više energije i mogu više da rade svoje vježbe i dižu tegove, i više su motivisani da to rade. Dakle, vjerovatno je i to dio njegovog slučaja.”

“Ne mislim da nastavlja da gubi na težini. Izgleda kao da se stabilizovao, a izgleda prilično osvježeno i isklesano”, poručila je.

Plastični hirurzi su za “DailyMail” rekli da Maskova vilica izgleda više “definisano” što sugeriše da je možda imao fejslifting ili uradio botoks ili filere.

Ipak, transformacija možda nije potpuno prirodna. Dr Ramanadham je napomenula da je moguće da je Mask imao tretmane filerima ili botoksom “protiv starenja”.

“Izgleda vrlo prirodno”, rekla je.

“Sigurno ne bih rekla da je preterano ili da izgleda previše urađeno”, ističe.

Dr Terner, međutim, ukazuje na drastičnije zahvate, kao što je fejslifting, da bi se ispravila komplikacija nazvana “Ozempik lice”.

Ovo se dešava kada lijekovi kao što su Ozempik i Wegovy uzrokuju tako brz gubitak težine da koža oko lica gubi elastičnost.

Dr Terner je rekao: “Mislim da je to ono što je zapravo imao urađeno. Izgledao je malo oboreno i ispijeno, posebno u srednjem dijelu lica, a sada izgleda podignuto i zategnuto. I ova vilica izgleda mnogo bolje.”

Takođe je napomenuo da, iako nije jasno koliko dugo je Mask na Wegovy, vjerovatno je još uvijek bar na niskoj dozi.

“Previše je gubitka težine u prekratkom vremenu u njegovim godinama. Stvarno je izazovno to postići samo ishranom i vježbanjem”, rekao je.

“Mislim da je to sve vjerovatno kombinacija ishrane, vježbanja, konzervativne hirurške intervencije, filera, botoksa”, poručio je.

Dr Darik Antel, plastični hirurg iz Njujorka, sugerisao je da je Mask imao vatektomiju, poznatu i kao lifting vrata.

“Ovaj zahvat je posebno dizajniran za muškarce kako bi smanjili višak kože na vratu”, rekao je za “DailyMail”.

Međutim, dr Adam Rubinstain, sertifikovani plastični hirurg s TV-a iz Majamija, izjavio je za “DailyMail” da ne vjeruje da je bila uključena plastična hirurgija.

Rekao je: “Mask izgleda kao da je izgubio dio volumena lica, a to je u skladu sa gubitkom težine.”

Objave na mrežama sve čudnije


Dok je Mask smršao posljednjih nekoliko mjeseci, obožavaoci i kritičari primjećuju da su njegove objave na mreži postale sve čudnije.

Džonatan Hartli, trener za odnose iz Južne Afrike, rekao je za “DailyMail” da ovakav paradoks nije neuobičajen, “ali u ovom slučaju, to je skoro kao da gledate nekoga kako polira spoljašnost Tesle dok mu baterija gori.”

“Kod visokoprofilnih pojedinaca poput Maska često postoji složena interakcija između fizičkog izgleda i njihovog mentalnog stanja”, objasnio je.

Manuel Šlothauer, sertifikovani terapeut iz “HeyManuel”, rekao je za “DailyMail” da je “nedavna fizička transformacija u suprotnosti s sve radikalnijom javnom personom” često viđena kod ljudi pod “intenzivnim pritiskom”, poput poznatih ličnosti u centru pažnje.

Dr Karol Liberman, forenzički psihijatar sa Beverli Hilsa, sugerisala je da Maskovi napori da se dovede u bolju formu “mogu učiniti da se osjeća samouverenije da se izrazi.”

Dr Mena Mirhom, stručnjak za gubitak težine i docent psihijatrije na Medicinskom centru Univerziteta Kolumbija, rekao je za “DailyMail” da, ako Mask uzima Wegovy, može iskusiti promjene raspoloženja, prenosi “b92”.

Related Topics:

Svijet

Zaharova upozorila “U CRNOJ GORI SE LOVE RUSKI GRAĐANI”

Crna Gora spada među države u kojima se naši građani bukvalno love i ona je uvrštena na spisak neprijateljskih zemalja, ali slična situacija se razvija i na teritoriji država koje nisu neprijateljske, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– U više navrata smo upozoravali naše građane na opasnost i preporučivali im da ne putuju u pojedine zemlje zbog visokog rizika od privođenja ili hapšenja na teritoriji tih država po zahtjevu američkih organa za sprovođenje zakona i specijalnih službi – naglasila je ona.

Povodom nedavnog incidenta u Crnoj Gori, gdje je priveden ruski bloger Mihail Zvinčuk, osnivač projekta “Ribar”, Zaharova je istakla da je Rusija, nažalost, prinuđena da ponovo podsjeti na neophodnost opreza prilikom odlaska u inostranstvo, čak i pri najmanjoj sumnji da bi američki organi za sprovođenje zakona mogli imati bilo kakve pretenzije prema vama, u uslovima lova na Ruse širom svijeta koji je pokrenuo Vašington.

– Upravo sam maloprije govorila o tome da oni na sve načine love novinare. Želim još jednom da ponovim da su na meti i ljudi koji, naizgled, svojim profesionalnim djelovanjem nisu povezani sa politikom, niti sa međunarodnom politikom. I njih takođe progone – istakla je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Aktuelno