Putovanje avionom je većini ljudi rutina. Smiještate se na svoje sjedište, vežete pojas i čekate polijetanje. Ali za ljekarku hitne medicine Anitu Patel postoje nekoliko ključnih koraka koje ona preduzima prije svakog leta kako bi zaštitila sebe i svoju porodicu.

Najprljavije površine u avionu koje putnici zanemaruju
Doktorica Patel upozorava da su sklopivi stolovi u avionu među najprljavijim površinama. Na njima se jede, pije i čita, a djeca ih ponekad, kako kaže, čak i ližu. Zato ona nikada ne ulazi u avion a da ih prethodno ne dezinfikuje.

“Svi vidimo kako ekipe za čišćenje ulaze u avion čim mi izađemo. Njihovo vrijeme je ograničeno i jednostavno ne stignu da prebrišu svaki stočić”, objasnila je.

“Čim sjednem, odmah antibakterijskim maramicama prebrišem stočić”, kazala je.

Na tim površinama, upozorava, mogu se naći razne bakterije, virusi i mikroorganizmi koji izazivaju probavne tegobe.

“Niko ne želi da započne putovanje povraćanjem i prolivom”, rekla je.

Koliko dugo virusi i bakterije opstaju na površinama
Dodala je da mnogi virusi mogu da prežive na površinama dugo vremena, a neke bakterije i satima. Na primjer, virusi prehlade mogu opstati do sedam dana, grip do 48 sati, a virus koji izaziva COVID-19 od nekoliko sati do nekoliko dana.

Pošto ne postoje jasna pravila koja bi avio-kompanijama nalagala koliko često moraju da čiste te površine, odgovornost je u velikoj mjeri na putnicima.

Jedno manje istraživanje pokazalo je da su sklopivi stolovi najprljavije mjesto u avionu ili aerodromu, sa gotovo dvostruko više bakterija od sljedećeg najprljavijeg mjesta, slavina na fontanama za vodu na aerodromu.

“Prvih nekoliko minuta nakon što sjednete su ključni. Ako tada ne prebrišete stočić, propuštate najbolji trenutak, posebno ako imate malu djecu koja stalno stavljaju ruke u usta”, poručila je Patel, dodajući da briše sve površine oko sebe i svoje porodice, uključujući i kopču za otvaranje stola.

Zaštita od UV zračenja tokom leta
Osim dezinfekcije, Patel ističe i važnost zaštite od sunca. Mnogi nisu svjesni jačine UV zraka na velikim visinama.

“Sunčeva svjetlost, koja djeluje prijatno visoko u vazduhu, zapravo je štetnija nego na zemlji”, objasnila je, preporučujući nanošenje kreme za sunčanje prije svakog ljeta.

Iako roletne na prozorima pružaju određenu zaštitu, one ne blokiraju u potpunosti štetno UV zračenje koje se povezuje sa oštećenjem kože.

“Svoje sjedište možete donekle da kontrolišete, ali ne i sjedišta oko sebe”, napomenula je, dodajući da bi, da je “organizovanija”, u plan putovanja uključila i zaštitnu odjeću.

Male navike koje povećavaju bezbjednost u avionu
Patel je naglasila i važnost vezivanja sigurnosnog pojasa. Kaže da su ona i njena djeca vezani kad god sjede u avionu, čak i kada to nije obavezno. Ističe da su male mjere opreza važne za zaštitu putnika i porodice.

Ipak, dodaje da ove mjere ne bi trebalo da izazivaju stres, posebno tokom odmora.

“Nije cilj savršenstvo, već da uradite najbolje što možete”, zaključila je Patel, prenosi b92.

Većina Švajcaraca podržava predstojeći prijedlog o ograničavanju broja stanovnika na 10 miliona, a podrška za tu inicijativu raste, pokazala je anketa medijske grupe “Tamedija” i Instituta “Livas”.

Anketa, sprovedena prošle sedmice, pokazala je da 52 odsto od 16.176 ispitanika podržava prijedlog, dok se 46 odsto protivi.

Vlada je odbacila inicijativu koju je predložila desničarska Švajcarska narodna partija, rekavši da će ona naštetiti saradnji sa EU i oštetiti ekonomiju ograničavanjem tržišta rada.

Švajcarska ima više od devet miliona ljudi, a zvanični podaci pokazuju da su strani državljani činili više od 27 odsto populacije 2024. godine.

Posjeta kralja Čarlsa III i krajice Kamile Sjedinjenim Američkim Državama trebalo je da u znaku proslave, 250. godišnjice Amerike, dugog savezništva i “posebnog odnosa” između te dvije zemlje.

Odnosi između SAD i Velike Britanije trenutno su zategnuti, dijelom zbog britanskog opreza kada je riječ o podršci zajedničkoj američko-izraelskoj akciji protiv Irana. Zbog toga je kralj pokušao da ublaži tenzije diplomatskim pristupom, a ključni trenutak bio je njegov govor pred američkim Kongresom.

I love that Trump has revolutionary war soldiers for the king. 😆 pic.twitter.com/DKDpt51gpd

— Dr. Interracial 🇺🇸 (@billysandytodd) April 28, 2026

Postoji i razlog za optimizam. Predsjednik SAD Donald Tramp poznat je po naglim promjenama raspoloženja i odnosima koji zahlade mogu brzo ponovo da se poprave, pa i bivši protivnici ponovo dolaze u njegovu milost, piše BBC.

Na kraju govora, kralj je govorio o “pomirenju i obnovi” kao nečemu što kroz istoriju obilježava odnose dvije zemlje, a istu poruku ponovio je i kasnije tokom državne večere u Bijeloj kući.

Da li će to biti dovoljno da se učvrsti savez – ostaje da se vidi. Ipak, Tramp je nakon susreta djelovao zadovoljno.

“On je fantastična osoba. To su nevjerovatni ljudi i velika je čast”, rekao je Tramp.

Ipak, pojedine poruke iz kraljevog govora, prvog obraćanja britanskog monarha Kongresu od 1991. godine kada je govorila kraljica Elizabeta Druga, izazvale su različite reakcije – posebno među demokratama.

Priznao da su vremena nesigurna
Kralj je govor započeo osvrtom na “vrijeme velike neizvjesnosti” koje pogađa i SAD i Veliku Britaniju.

Pomenuo je sukobe na Bliskom istoku i u Evropi, kao i prijetnje demokratiji, uključujući političko nasilje.

Istakao je i da se dvije zemlje ne slažu uvijek.

“Sa duhom 1776. u mislima, možemo se složiti da se ne slažemo uvijek”, rekao je kralj Čarls.

Ipak, dodao je da, kada su ujedinjene, dvije zemlje mogu postići velike stvari ne samo za svoje narode, već i za cijeli svijet.

Poruke koje su obradovale demokrate
Kada je kralj rekao da izvršna vlast mora da bude podložna kontroli i ravnoteži, što je princip koji potiče još iz Magna Karte i kasnije je ugrađen u američki Ustav, dobio je snažan aplauz.

Reakcija je počela među demokratama, a zatim se proširila na cijelu salu.

Kritičari Donalda Trampa često ga optužuju za zloupotrebu moći, pa su mnogi ovu poruku shvatili kao indirektnu kritiku.

Podsjetio na NATO i savez
Kralj je citirao Henrija Kisindžera i govorio o važnosti transatlantskog partnerstva.

Podsjetio je da je NATO aktivirao kolektivnu odbranu samo jednom, poslije napada 11. septembra.

Pomenuo je i svoju službu u Kraljevskoj mornarici, naglašavajući značaj saradnje u bezbjednosti između Amerike i Evrope.

Dotakao se i klimatskih promjena, teme koju često ističe.

Nije pomenuo Epstina
Jedno od pitanja bilo je da li će kralj pomenuti Džefrija Epstina i njegove žrtve, ali to se nije dogodilo. Najbliže tome bila je opšta izjava o potrebi da se podrže žrtve različitih društvenih problema.

Tema Epstina i dalje izaziva pažnju zbog njegovih veza sa moćnim ljudima, uključujući Pitera Mendelsona i kraljevog brata, princa Endrua.

Govor začinjen humorom
Uprkos ozbiljnoj temi, kralj je u govor unio i dozu humora. Citirao je Oskara Vajlda, našalio se na račun razlika između SAD i Britanije, kao i na temu američke nezavisnosti.

Uprkos tenzijama, njegov nastup je, čini se, pomogao da se atmosfera ublaži i odnosi makar privremeno poprave.