Danas će u glavnom gradu Bosne i Hercegovine biti klanjana dženaza i obavljen ukop Halida Bešlića, legendarnog pjevača narodne muzike, koji je preminuo 7. oktobra u 72. godini života.

Ulice kojima je Halid pjevao i kroz koje je kročio nose njegovu pjesmu, njegovu toplinu i uspomene koje će trajati mnogo duže od jednog života. Njegovi prijatelji, kolege, obožavaoci i brojni građani iz cijele BiH i regiona danas će se oprostiti od čovjeka koji je obilježio muzičku scenu i ostavio dubok trag u srcima ljudi.

Komemoracija u Narodnom pozorištu

Komemoracija Halidu Bešliću biće održana danas u 11 časova u Narodnom pozorištu Sarajevo, a svi koji ne uspiju ući u dvoranu moći će pratiti prenos na Trgu Susan Sontag, ispred Pozorišta.

Tu će se posljednji put čuti njegove pjesme, poruke prijatelja, i sjećanja na čovjeka koji je svojim glasom spajao generacije.

Dženaza i ukop

Dženaza-namaz Halidu Bešliću klanjaće se danas, u 13.30 časova, u haremu Gazi Husrev-begove džamije, a ukop će biti obavljen u 15 časova na Gradskom mezarju Bare.

Nakon dženaze, povorka sa vozilom u kojem će biti tijelo Halida Bešlića krenuće kroz Ferhadiju, zatim će se uključiti na glavnu ulicu kod Vječne vatre, a potom nastaviti prema groblju Bare.

Dan žalosti i solidarnost Sarajeva

Zbog smrti Halida Bešlića, Vlada Federacije BiH proglasila je ponedjeljak, 13. oktobar, Danom žalosti, a istu odluku donijela je i Vlada Brčko distrikta.

Poseban gest solidarnosti pokazao je “Sarajevo taxi”, koji je najavio besplatne vožnje za sve goste iz regiona koji dolaze na sahranu Halida Bešlića.

“Sarajevo je najjače kada nam je najteže. Halid je bio naš brat, prijatelj, rođak. Besplatna vožnja je najmanje što možemo učiniti”, poručili su vozači.

Incijativa za ulicu koja će nositi njegovo ime

Zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Admela Hodžić najavila je da će pokrenuti inicijativu da Ulica Koševo ponese ime Halida Bešlića, kako bi se njegov lik i djelo trajno sačuvali u gradu kojem je dao dušu.

Podsjetila je i na njegove riječi koje danas zvuče proročki:

“Mi ćemo svi biti zaboravljeni. Pjevači poslije karijere žive možda 15, 20 godina, i to je kraj. Ako je bio dobar čovjek, može i ulicu da dobije”.

Mjere i apel policije

Zbog održavanja komemoracije i dženaze, u Sarajevu će od devet do 12.30 časova biti izmijenjen režim saobraćaja u ulicama Branilaca Sarajeva i Kulovića, dok će od 12 do 17 časova ulicom Alipašina biti zabranjeno kretanje teretnih vozila.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo apelovali su na građane da ne koriste dronove iznad mjesta okupljanja i da vozila parkiraju van centra grada kako bi sve proteklo dostojanstveno.

Život i karijera

Halid Bešlić je rođen u Knežini kod Sokoca 20. novembra 1953. godine.

Još u osnovnoj školi počeo je pjevati kroz kulturno-umjetnička društva, a najduže je bio član KUD-a “Zijo Dizdarević”.

Prvu singl-ploču snimio je 1979. godine, čime počinje njegov uspon i popularnost u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a tokom karijere, snimio je 19 albuma i dva albuma uživo, te osvojio brojne nagrade i priznanja.

Posljednja pjesma – emotivni oproštaj Sejdi

Prije smrti, Bešlić je snimio posljednju pjesmu posvećenu supruzi Sejdi, s kojom ima sina Dina.  Halid je publici ostavio brojne hitove, a prema  YouTubea, ovo su njegovi najpopularniji hitovi

‘Ja bez tebe ne mogu da živim’  sa 70 miliona pregleda, ‘Romanija’  54 miliona, ‘Taman je ‘ sa 44 miliona, zatim ‘Miljcka’ sa 32 miliona, te ostali mnogobrojni hitovi.

Miris oraha i čokolade koji se širi iz rerne vraća nas u djetinjstvo, u dane kada su domaće torte i kolači krasili svaku slavsku trpezu. Ovaj čokoladno-orašasti kolač upravo je takav starinski, jednostavan, ali neodoljivo ukusan. Njegova meka, sočna kora upija bogat preliv od čokolade, maslaca i oraha, stvarajući savršeni balans ukusa koji se topi u ustima.

Ono što čini posebnim ovaj kolač jeste to što se lako siječe na uredne štanglice i ostaje svjež danima, pa je idealan za posluženje uz kafu ili kao dio svečane tacne sitnih kolača koje poslužujemo za slavu. Svaka domaćica zna – ovakvi kolači nikada ne izlaze iz mode, jer u sebi nose toplinu doma, tradiciju i miris praznika. Jednostavan za pripremu, a luksuzan po ukusu, ovaj kolač je pravi dokaz da su najljepši recepti oni koji traju generacijama.

Sastojci:
Za koru:
2 jajeta

½ šolje šećera

1 vanilin šećer

1½ šolje brašna

½ kesice praška za pecivo
1 šolja mlijeka

½ šolje ulja

½ šolje mljevenih oraha

Za nadjev (preliv):

10 kašika šećera
6 kašika vode

100 gr čokolade

125 gr maslaca

2 šolje mljevenih oraha

1 šolja mljevenog keksa

Priprema:
Priprema kore:

Umutiti jaja sa šećerom i vanilin šećerom. Dodati ulje, pa naizmenično mlijeko i brašno pomiješano sa praškom za pecivo. Na kraju dodati mljevene orahe i lagano izmiješati. Sipati u podmazan ili papirom obložen pleh (30×20 cm).

Peći na 180°C oko 25–30 minuta. Provjeriti čačkalicom, prenosi Blic žena.

Priprema nadjeva:

U šerpi kratko prokuvati šećer i vodu dok se šećer ne istopi. Skinuti sa vatre, dodati čokoladu i maslac i miješati dok se ne istope. Umiješati mljevene orahe i keks.

Slaganje:

Preliti nadjev preko prohlađene kore, ravnomerno rasporediti. Po želji, posuti čokoladnim mrvicama ili mljevenim orasima. Ostaviti da se dobro ohladi prije sječenja.

Oktobar će pokazati i svoju pitomiju stranu, ali temperature ostaju u okvirima prosjeka.

Iduće sedmice i hladnije od prosjeka, uz nastavak jesenjih temperatura. Sve češće jutarnje magle, ali i lokalna pojava mraza, objavljeno je na Fejsbuk stranici “BHmeteo”.

Drugim riječima, najava je ovo stabilnijeg vremena, ali ne i miholjskog ljeta, na kakvo smo navikli proteklih godina, kada su temperature često bile prave ljetne. Sada je to umjerenije, a i temperature će biti primjerenije jeseni, uz sve češće jutarnje magle, ali i lokalnu pojavu mraza. Danju prijatnije.

Poznati meteorolog Nedim Sladić takođe se oglasio kada je riječ o prognoziranju da li bi i kad moglo da nastupi miholjsko ljeto.

“Kratko i jasno – do treće dekade oktobra nema naznaka za miholjsko ljeto. A nema ni previše padavina“, poručio je Sladić na svom Fejsbuk profilu. On se nedavno osvrnuo i na visoke temperature krajem septembra širom Balkana, koje su bile oko 35 stepeni.

“U oktobru, neobično snažan oktobarski hladni udar, spustio je temperaturu na vrijednosti češće za srce zime, uvozeći hladnu vazdušnu masu na zadnji bok visine direktno iz Evroazije. Iako se naša klima u prosjeku zagrijava, još postoje hladnije anomalije, ali njihova frekvencija je mnogo niža. Jednom kada se pojave, mogu biti izuzetno jake u anuliranju pozitivnih anomalija iz prethodnih mjeseci“, kaže Sladić.

Dodaje da to, međutim, nije garancija da će predstojeća zima biti hladna, prenosi “Srpska info”.
“Sve zavisi od drugih faktora, pa se nemojte čuditi ako vidite proljetne temperature u blizini božićnog perioda, ili miholjsko ljeto kako kasnije u jesen kuca na vrata, sa neobično visokim temperaturama. Dešavalo se i ranije, a desiće se i u budućnosti“, navodi se u objavi.