Uprkos milionima uloženim u radare i represivne mjere, broj saobraćajnih nesreća i dalje raste, a stručnjaci upozoravaju da bez preventive nema boljih rezultata.

Iako su građanima Republike Srpske godinama predstavljani kao ključni alat za povećanje bezbjednosti saobraćaja, stacionarni radari i presretači nisu donijeli očekivane rezultate.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske pokazuju da je broj poginulih na putevima gotovo identičan kao prije njihovog uvođenja, dok je ukupan broj saobraćajnih nezgoda čak značajno porastao.

Broj poginulih gotovo isti

Prema zvaničnim podacima MUP-a RS, tokom 2018. godine, kada na putevima nije bilo ni presretača ni stacionarnih radara, u saobraćajnim nesrećama poginulo je 130 osoba, a zabilježeno je 10.369 nezgoda.

Sedam godina kasnije, odnosno tokom 2025. godine, broj poginulih iznosio je 129, dok je broj saobraćajnih nezgoda porastao na čak 13.484.

Drugim riječima, uprkos pojačanoj kontroli i rekordnom broju kazni, broj stradalih gotovo da nije smanjen.

Milioni uloženi u radare

Republika Srpska je krajem 2020. godine dobila deset novih presretača, uz dva koja su već od 2019. godine bila u upotrebi.

Istovremeno, MUP RS je nabavio i 100 stacionarnih radara, koji su počeli s radom 2021. godine.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač tvrdio je da će novi sistemi značajno doprinijeti bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i smanjenju broja teških nesreća.

Međutim, statistika pokazuje da se očekivani efekti nisu ostvarili.

Stručnjaci: Kazne same po sebi ne rješavaju problem

Ovlašteni sudski vještak saobraćajne struke iz Prijedora Dragoslav Bašić smatra da se problem bezbjednosti u saobraćaju ne može riješiti isključivo represivnim mjerama.

– Bitna je edukacija, pa onda i preventiva. Nekada je saobraćajac na putu bio preventiva. Zaustavi vozača, upozori ga i objasni mu grešku, a danas se sve svelo na pisanje kazni i punjenje budžeta – kaže Bašić.

Prema njegovim riječima, neophodan je sistemski pristup koji podrazumijeva više edukacije, prevencije i rada s vozačima, a ne samo kažnjavanje.

MUP nabavlja još radara

Uprkos činjenici da dosadašnje mjere nisu dale očekivane rezultate, MUP Republike Srpske nastavlja s proširenjem sistema nadzora i najavio je nabavku još 90 stacionarnih radara.

Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li će nove kamere i dodatne kazne zaista povećati bezbjednost na putevima ili će, kako tvrde kritičari, prvenstveno služiti za punjenje budžeta, dok crna statistika ostaje gotovo nepromijenjena.

Zanimanje frizera ove godine izrazito je popularno među svršenim osnovcima, što potvrđuju rezultati prvog upisnog roka u srednje škole, a na osnovu kojih se vidi da mjesta za ovaj zanat skoro da više i nema. Sa druge strane, u mesare i pekare niko neće

Prema podacima koji su javno objavljeni, mjesta za frizera više nema u Banjaluci, Tesliću, Doboju i Laktašima, dok je samo nekoliko ostalo u Kotor Varošu, Prnjavoru, Vukosavlju i Srebrenici.

Kada je riječ o zanimanjima za mesara i pekara, rezultati upisa pokazuju da interesovanja za ove zanate ni ove godine nema.

Tako su se za mesara u Prijedoru u prvom roku upisala samo tri učenika, u Bijeljini dva, a u Banjaluci četiri. Za pekara se želi školovati šestoro učenika u Prijedoru, osmoro u Bijeljini i šestoro u Banjaluci. U Srebrenici niko nije izabrao zanimanje za pekara.

Kakvo je interesovanje za kuvare i konobare?

Pogledali smo i da li su učenici birali zanimanja za kuvara i konobara.

Prema podacima, samo škole u Trebinju i Prijedoru imale su veliko interesovanje za kuvara i ispunile kvotu, dok za ovo zanimanje u drugim mjestima i nije bilo zainteresovanih. Na primjer, u Brodu je, u prvom upisnom roku, za kuvara upisan samo jedan učenik, a u Šipovu dva.

Iako su konobari sve traženiji, posebno ljeti, školu za ovu struku biraju rijetki.

U Trebinju se za konobara odlučilo samo pet učenika, kao i u Banjaluci i Gradišci, dok u Brodu i Tesliću nije bilo zainteresovanih.

Laktaši popunili sva mjesta već u prvom roku

Prvim upisnim rokom zadovoljni su u Srednjoškolskom centru “Laktaši” u ovom gradu, a prema riječima Danijele Stanišljević Ivanović, direktorice ove škole, sva mjesta su popunjena.

“Nećemo imati drugog upisnog roka. Eventualno očekujemo molbe, kao i prošle godine, od strane učenika, za proširenja. To će se desiti, ako budemo imali molbi”, kaže ona za “Nezavisne novine” dodajući da su tokom cijele godine vrijedno radili te da su sva popunjena mjesta upravo rezultat toga.

“Mi imamo popunjena sva mjesta i u trogodišnjim zanimanjima, dok druge škole tu imaju problem. Popunili smo sva trogodišnja zanimanja, što je u današnje vrijeme poprilično teško”, ističe ona.

Prijedorska škola dobija novi kabinet za praktičnu nastavu

Goran Aničić, direktor Poljoprivredno-prehrambene škole u Prijedoru, istakao je da je Vlada Republike Srpske ovoj ustanovi odobrila 50.000 KM, a tim novcem će se opremiti kabinet za praktičnu nastavu za mesare.

“Imaćemo jednu mini-mesarsku radnju sa svim potrebnim priborom, stolovima i opremom”, rekao je Aničić za Srnu.

Inače, ova škola za narednu školsku godinu planira da upiše 88 đaka u šest smjerova, a sem ranije pomenutih pekara i mesara, prema preliminarnoj rang-listi, za veterinarskog tehničara prijavilo se 14 budućih srednjoškolaca, za agrotehničara četvoro, za agroturističkog tehničara dvoje i za prehrambenog tehničara jedno.

Drugi upisni rok zakazan je za 1. jul i trajaće do 3. jula, a biće organizovan samo u školama gdje ima slobodnih mjesta.

Žetva ječma na semberskim poljima privodi se kraju, a kombajni će za koji dan ući u polja pšenice. Rod je dobar, kažu poljoprivrednici, ali je problem i ove godine u Vladi Republike Srpske, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, koji još nisu isplatili podsticaje ni odredili otkupne cijene.

Vremenski uslovi ove godine su uglavnom išli na ruku semberskim ratarima, pa je rod ječma, koji se kreće od 5 do 6 tona po hektaru, zadovoljavajući.

Njegova žetva, koja je počela sredinom prošle sedmice, završava se za dva do tri dana, kada bi trebalo da počne žetva pšenice. Dakle, što je do poljoprivrednika, to je urađeno.

Sada je na potezu država, koja za ječam ne daje nikakve podsticaje, a one koje daje za pšenicu, u iznosu od 500 maraka, još nije isplatila, rekao je Darko Živković, poljoprivrednik iz Ostojićeva.

“Podsticaji nam nisu isplaćeni, a i da su isplaćeni, to je milostinja. Ne može se živjeti samo od podsticaja. Treba da se napravi neka realna cijena pšenice. Na 40 feninga po kilogramu je samo pokrivanje troškova, a sve ispod je totalni minus. Pogledajte cijenu sjemenske pšenice – bila 130 maraka, pa cijena đubriva i cijena goriva. Gorivo je i sad 3 marke, a mi treba da naspemo danas 500 litara u kombajn da bismo krenuli u žetvu”, kaže Živković.

Da cijena o kojoj se ovih dana govori, od 35 maraka za tonu ječma, nije zadovoljavajuća, kaže i Srbo Trišić, višegodišnji proizvođač ove kulture.

“Prije godinu dana cijena je bila 38 maraka, a sada je 35. A kada odeš u Bijeljinu, u grad, da prodaješ, možda možeš da prodaš i 45 ili čak 50 maraka. Poljoprivrednik je totalno na nuli. Tražio sam gorivo od države, pošto sam registrovan, pitaju me za prihod. Ja, pošto nisam bio upućen, kažem koliko sam imao ukupno novca poslije žetve, a sad kada sam pravio, rekao sam da sam na nuli. Jer kad posijem, ovršem i vratim svima, nema para ni onih lanjskih. Manje imam”, kaže Trišić.

Otkupna cijena pšenice, koja je prošle godine, poslije brojnih negodovanja poljoprivrednika, iznosila 35 KM, ove godine ni izbliza nije dovoljna, kaže Slaviša Marković, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“S ozirom da je prošle godine, u vrijeme vršaja, cijena nafti bila oko 2 KM po litru, a s obzirom da je danas na pumpama i dalje oko 3 KM po litru, što znači da je poskupjela za 50% i to kada pretopite na ovu otkupnu cijenu od 38 feninga, znači, neka realna cijena bi trebala da bude preko 50 feninga, čime bi i poljoprivrednici bili zadovoljni. Ono što je jako loše da se Vlada po ovom pitanju još nije izjasnila, a mislim da trebaju da se aktivno uključe u pitanje određivanja otkupne cijene“, kaže Marković.

Odnos aktuelne vlasti prema poljoprivrednim proizvođečima je u najmanju ruku neodgovoran, kaže Marković i dodaje, da dok oni koji prolivaju znoj na njivama, čekaju otkupnu cijenu, dio odgovornih lica iz Ministarstva poljoprivrede već uživa na moru.

(BN)