Connect with us

Svijet

Iznad Kanade srušen novi leteći objekat

Američki borbeni avion F-22 oborio je neidentifikovani objekat iznad Kanade.

Kanadska ministarka odbrane Anita Anand odbila je da spekuliše o porijeklu predmeta, za koji je rekla da je bio cilindričnog oblika i bio rizik za civilni vazdušni saobraćaj.

Anand ga nije konkretno nazvala balonom, i ako je sličnog izgleda, ali je saopštila da je manji od kineskog balona oborenog kod obale Južne Karoline u SAD prije nedjelju dana, prenosi Rojters.

“Na visini od 12.200 metara, objekat je predstavljao rizik za civilni vazdušni saobraćaj i oboren je u subotu u 03.41 časova. Nema razloga da se vjeruje da je uticaj objekta na kanadskoj teritoriji od bilo kakvog javnog značaja“, rekao je Anand na konferenciji za novnare.

Zajednička vazdušna komanda SAD i Kanade (NORAD) oborila je u subotu neidentifikovani objekat u kanadskom vazdušnom prostoru, saopštio je sinoć premijer Kanade Džastin Trudo, uz napomenu da će kanadske snage rekonstruisati i analizirati olupinu.

Pentagon je precizirao da je NORAD otkrio objekat iznad Aljaske kasno u petak.

Američki borbeni avion iz zajedničke baze Elmendorf-Ričardson, Aljaska, prema saopštenju, pratio je objekat dok je prelazio u kanadski vazdušni prostor, gdje su se pridružili kanadski avioni CF-18 i CP-140.

“Američki F-22 oborio je objekat na kanadskoj teritoriji, koristeći projektil AIM 9X nakon bliske koordinacije između američkih i kanadskih vlasti”, izjavio je portparol Pentagona.

Američki predsjednik Džozef Bajden ovlastio je američku vojsku da sarađuje sa Kanadom na oborenju letjelice nakon razgovora između Bajdena i Trudoa, saopštio je Pentagon.

Bijela kuća je saopštila da su se Bajden i Trudo saglasni da nastave blisku koordinaciju kako bi “odbranili naš vazdušni prostor”.

Američke vlasti juče su privremno zatvorile vazdušni prostor iznad Montane za civilni saobraćaj, a NORAD je poslao sinoć borbene avione u izviđanje, ali oni “nisu identifikovali nijedan leteći objekat koji bi se podudarao sa pokazateljima radara.

Dan ranije, Bajden je naredio još jedno obaranje neidentifikovanog letećeg objekta na Aljasci.

Pentagon je u petak saopštio samo nekoliko detalja, poput toga da je objekat veličine malog automobila, da je letio na 12.200 metara, da nije mogao da manevriše i da izgleda kao da je bez posade.

“U ovom trenutku nemamo više detalja o objektu, uključujući njegove mogućnosti, namjenu ili porijeklo”, saopštila je sjeverna komanda u subotu.

Sedam dana ranije, 4. februara, američki borbeni avion F-22 oborio je, kako je američka vlada nazvala, kineski špijunski balon kod obale Južne Karoline, nakon njegovog jednonedjeljnog putovanja preko SAD i dijelova Kanade.

Peking tvrdi da je to bila civilna meteorološka letjelica koju je vjetar skrenuo sa kursa.

Svijet

SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gd‌je toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

 

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam ušted‌jeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

 

 

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gd‌je je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

 

 

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”

Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.

Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.

“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.

Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.

Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Aktuelno