Connect with us

Društvo

JAKO LOŠE VIJESTI! Toplotni talasi u Evropi će postati češći, intenzivniji i duži

Do 2050. oko polovice evropskog stanovništva moglo bi biti izloženo visokom ili vrlo visokom riziku od toplotnog stresa tokom ljeta, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodnog panela o klimatskim promjenama. Predviđa se kako će ekstremne klimatske promjene znatno uticati na zdravlje ljudi, a samim time postati uzrok smrtnih slučajeva.

Studije su pokazale da klimatske promjene uzrokovane ljudskim d‌jelovanjem povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova i već su uticale na zdravlje ljudi u Evropi. Na primjer, toplotni talas 2010. u rezultirao je s 55 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom..

Starije osobe, d‌jeca, (trudnice) žene, socijalno izolovane osobe i osobe slabe tjelesne spremnosti posebno su izložene i ranjive na rizike povezane s vrućinom, kao i one osobe koje pate od već postojećih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, poremećaje bubrega, dijabetes i respiratorne bolesti. Starenje stanovništva u Evropi povećava grupu ranjivih pojedinaca, što rezultira većim rizikom od smrtnosti povezane s vrućinom.

Rizik od toplotnog stresa, uključujući smrtnost i nelagodu, zavisno o socioekonomskom razvoju, upozorava izvještaj. Učestalost smrtnosti i morbiditeta povezanih s vrućinom biće najveća u južnom dijelu Evrope, gd‌je se takođe očekuje da će njihova veličina brže rasti.

Predviđa se da će se broj prijema u bolnicu zbog respiratornih bolesti zbog vrućine povećati s 11 000 (1981. – 2010.) na 26 000 godišnje (2021. – 2050.), naročito u južnim dijelovima kontinenta uglavnom zbog relativnog povećanja broja ekstremno vrućih dana. Predviđa se i da će se hladnoće smanjiti širom Evrope, posebno u južnoj Evropi, ali ne kompenzirajući predviđene dodatne smrtne slučajeve povezane s vrućinom.

Među Evropljanima, 74% živi u urbanim područjima, gd‌je je učinak toplotnih talasa na ljudsko zdravlje pogoršan mikroklimom zbog zgrada i infrastrukture, i onečišćenjem vazduha. U velikim evropskim gradovima stabilizacija klimatskog zagrijavanja na prosjek od 1,5 stepeni smanjila bi preuranjene smrti za 15-22% ljeti u poređenju sa stabilizacijom na 2 stepena celzijusa.

Iako postoji vrlo veliko uvjerenje da će posljedice rizika neizbježno biti sveobuhvatnije i raširenije u toplijoj Evropi, dokazi o većoj toleranciji na toplinu takođe se pojavljuju u većini evropskih regija. Buduće projekcije stopa mortaliteta u Evropi pod pretpostavkom potpune aklimatizacije sugerišu stalne ili čak padajuće stope mortaliteta uprkos globalnom zagrijavanju; međutim, postoje velike neizvjesnosti u sposobnosti prilagođavanja na buduće ekstremne topline koje bi mogle biti izvan istorijskih raspona.

Ostali ekstremni događaji već rezultiraju velikim zdravstvenim rizicima širom Evrope. Između 2000. i 2014., na primjer, poplave u Rusiji ubile su približno 420 ljudi, uglavnom starijih žena.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s obalnim i riječnim poplavama, šumskim požarima i olujnim vjetrom mogao bi znatno porasti do 2100. godine. Životna izloženost ekstremnim vremenskim prilikama za d‌jecu rođenu 2020. biće oko 50% veća na prosjeku od 3,5 zagrijavanja u poređenju s prosjekom zagrijavanja od 1,5 celzijusa, dodaje se u izvještaju.

Društvo

BACANJE PRAŠINE U OČI! Objavljen plan oko radioaktivnog otpada na granici sa BiH

Iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” je objavljeno da je planirano da redovni rad odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada počne 2051. godine.
Iz Fonda navode da je odabir lokacije za odlagalište dugotrajan proces koji uključuje stručnjake i javnost, te da je planirano da se pripremne aktivnosti pokrenu nakon što se osiguraju uslovi za sigurno dugoročno skladištenje radioaktivnog otpada u centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac.

– Fond je u skladu sa važećom strategijom i Nacionalnim programom pokrenuo izradu osnove za uspostavljanje odlagališta. Te su aktivnosti podržane prijedlozima i preporukama međunarodne ARTEMIS misije održane u junu 2023. godine. Važna preporuka je potreba ažuriranja kriterijuma za odabir lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada, jer su postojeći kriterijumi iz 1992. godine – navode iz Fonda.

Iz Fonda dodaju da je izrada prijedloga smjernica za određivanje lokacije odlagališta u toku, nakon čega će se početi s pripremom programa istraživanja i razvoja za uspostavljanje odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj, a prijedlog se očekuje početkom 2026. godine.

– Odabir lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada provešće se sistematično, u skladu s usvojenim kriterijumima i programom istraživanja i razvoja, preporukama IAEA-e i dobrom praksom drugih zemalja. Za potrebe odabira lokacije odlagališta analiziraće se cijelo područje Hrvatske – navode iz Fonda uz napomenu da će se u postupak donošenja kriterijuma za odabir lokacija odlagališta, kao i u sam proces odabira konačne lokacije biti uključena javnost.

Redovni rad odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada planira se za 2051. godinu, kada bi počeo prenos rezervoara iz dugoročnog skladišta na Čerkezovcu u buduće odlagalište.

Nakon prenosa svih rezervoara u odlagalište, skladište na Čerkezovcu će se zatvoriti u skladu sa planom razgradnje.

Fond je pokrenuo postupak javne nabavke za uklanjanje dijela objekata na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac gdje je planirana izgradnja skladišta radioaktivnog otpada.

Rok za dostavljanje ponuda ili zahtjeva za učešće u postupku je 14. april, a okvirni planirani početak radova 1. maj ove godine.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukelarne elektrane “Krško” kao i postojeći istitucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i suvo, na planinama moguća SUSNJEŽICA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno oblačno i malo toplije vrijeme sa maksimalnom temperaturom od 10 do 15 stepeni Celzijusovih.

Na planinama je i dalje moguća susnježica. Tokom dana biće uglavnom suvo uz mogućnost kratkotrajne kiše ponegdje. Na jugu će biti više sunčanih perioda i toplije.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do devet, a dnevna od 10 do 15, na jugu do 17 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će u prvom dijelu dana biti umjeren do pojačan sjeverni, u Hercegovini uz jake udare bure. Poslije podne vjetar će slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

EKSTREMNO HLADNO VRIJEME JURI PREMA NAMA! Pogledajte kakav “monstrum” stiše iz Rusije! (VIDEO)

Meteorolozi sa stranice BH Meteoa oglasili su se sa novim informacijama u vezi sa vremenskim uslovima koji nas očekuju u narednim danima.

Prema najavi meteorologa, iz pravca Rusije uskoro dolazi do osjetnog zahlađenja.
“Topli dani za sada su na čekanju”, poručuju meteorolozi.
“U periodu oko 6. aprila sve izvjesniji hladni prodor iz Rusije uz osjetan pad temperatura. Ono što je idalje nepoznanica hoće li zahlađenje proći suvo uz pojavu mraza, ili će biti praćeno padavinama u ovom slučaju snijegom”, najavili su ranije.
Na njihovom Fejsbuk profilu možete pogledati animaciju i prikaz kretanja temperature na 1.500 metara nadmorske visine u narednih 10-ak dana iznad Еvrope.

Nastavi čitati

Aktuelno