Iako je u proteklih godinu dana bilo više najava da će reforma javne uprave konačno postati prioritet i biti riješena neka od gorućih pitanja, poput objavljivanja registra zaposlenih, profesionalizacije uprave, uspostavljanja objektivnih kriterijuma za primanje u službu, vrlo malo toga je sprovedeno u praksi.

U izvještaju EU, biranim tonom, ali jasnim riječima, ističu da je od početka reforme javne uprave u BiH prošlo pet godina, a Akcioni plan implementiran je samo djelimično.

“Zakoni o državnoj službi još nisu međusobno usklađeni, a principi vrednovanja zasluga nisu sadržani u procedurama zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa nije efikasno u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka, uključeno u zajedničku platformu, još uvijek treba da postane operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou i dalje je slab”, samo su neke od packi koje je EU uputila BiH.

U nastavku ističu da je javna uprava i dalje politizovana, a nisu ispunjeni konkretni koraci od suštinske važnosti kako bi javna uprava funkcionisala u službi građana.

Indirektno, može se iščitati da EU smatra da sadašnja javna uprava nije u službi običnih ljudi, već političkih partija koje krše procedure kako bi imenovale sebi odane ljude u državne strukture.

Darko Kasap, koordinator za reformu javne uprave, za “Nezavisne” priznaje da nije zadovoljan onim što je do sada učinjeno.

“Što se tiče implementacije Akcionog plana, zaista, stopa je veoma niska. Ured koordinatora za reformu javne uprave je u februaru izmjerio napredak za prethodnu, 2023. godinu i on je iznosio ukupno 15,79 odsto, što je za 1,79 odsto više nego na kraju 2022. godine. Trenutno smo u fazi pripreme izvještaja za prvu polovinu 2024. i ukupni napredak u provedbi AP je povećan za 1,68 odsto”, rekao nam je on.

Dodao je i da se u skladu sa preporukom Specijalne grupe za reformu javne uprave između BiH i EU očekivalo da će BiH unaprijediti i uskladiti zakone o državnoj službi u skladu sa SIGMA Principima javne uprave, ali, kako ističe, ni taj posao još nije završen.

“Zakoni o državnoj službi još nisu usklađeni sa principom zasluga i međusobno u cilju profesionalne i depolitizovane državne službe”, kaže on, potvrđujući i navode EU.

Dobra vijest, prema njemu, jeste to što je barem platforma o principima i načinu implementacije reforme javne uprave usvojena na svim nivoima i ona je u međuvremenu postala operativna.

“Ovim dokumentom uspostavljeno je političko tijelo za donošenje odluka, koje čine predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, premijeri entitetskih vlada, te gradonačelnik Brčko distrikta BiH, uz učešće relevantnih resornih ministara. Iako smo slično tijelo imali i prema prethodnoj Zajedničkoj platformi iz 2007. godine, ono se u proteklom periodu nije nikada sastalo da razgovara o reformi javne uprave. Nakon usvajanja nove zajedničke platforme, Koordinacioni odbor je održao prvi sastanak, u februaru ove godine, i donio niz zaključaka, među kojima je i onaj o revidiranju Akcionog plana za reformu javne uprave i mi se nalazimo na samom kraju tog procesa. Revidiranje Akcionog plana, inače, zahtjev je Evropske komisije”, ističe on.

Podsjetio je da je reforma javne uprave jedan od preduslova za uspješnu integraciju BiH u EU i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

“Javna uprava ima ključnu ulogu u procesu evropskih integracija jer omogućava provedbu neophodnih reformi za ulazak u EU, te istovremeno osigurava učinkovit dijalog o procesu pristupanja. Stoga, institucije uprave moraju brže ispunjavati reformske aktivnosti, ali i pronalaziti kompromise za rješavanje određenih pitanja u oblasti reforme. Od kvaliteta javne uprave i upravljanja zavisi i dobrobit građana BiH, jer reforma ne smije postati sama sebi svrha”, ističe on.