Connect with us

Politika

JAVNOST U BIH SLUĐENA zbog četiri izborna zakona koji su u “proceduri”

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini od strane Centralne izborne komisije BiH biće raspisani najkasnije do 6. maja, međutim, zbog nekoliko izbornih zakona koji su u proceduri, javnost je sluđena i ne zna ko će i na koji način organizovati i sprovesti izbore.

Trenutno, formalno-pravno, na snazi je Izborni zakon BiH, koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, međutim, u opticaju su još tri izborna zakona, što svakako komplikuje situaciju, posebno biračima.

Osim “Šmitovog izbornog zakona”, Izborni zakon Republike Srpske usvojila je i Narodna skupština Republike Srpske, međutim on još nije stupio na snagu, a u proceduri su i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložila SDA i koje su usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali nisu prošle Dom naroda, jer su delegati Kluba Bošnjaka napustili sjednicu.

Dodatnu pometnju u sve izazvao je i Savjet ministara BiH, koji je u ponedjeljak nakon sjednice saopštio da je utvrdio mišljenje Ministarstva pravde koje će dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Danijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra, Šerif Špago i Midhat Čaušević. Uz sve to Savjet ministara BiH saopštio je da Ministarstvo pravde smatra da bi predlagač izmjena i dopuna Izbornog zakona trebalo da bude Savjet ministara BIH koji ima stručne kapacitete za pripremu, tako i za koordinaciju sa drugim institucijama i tijelima, što je ključno za osiguranje usklađenosti predloženih izmjena s ostalim pravnim i regulatornim okvirom zemlje. U suštini, Savjet ministara BiH tek sada je dao mišljenje za izborni zakon koji je predložila SDA, koji je prošao Predstavnički dom i o kojem tek treba da odlučuje Dom naroda, i ključno pitanje u svemu je šta u slučaju da Dom naroda usvoji te izmjene, jer koji će se onda izborni zakon BiH izmijeniti, s obzirom na to da je, kao što smo već naveli, formalno-pravno na snazi onaj koji je nametnuo Šmit, a u Predstavničkom domu su usvojene dopune Izbornog zakona koje su bile na snazi prije Šmitovog nametnutog Izbornog zakona.

Pored svega toga, i izborni zakon koji usaglašava radna grupa sastavljena od predstavnika partija na vlasti, takođe je u završnoj fazi izrade, i za razliku od prethodna tri, ovaj još nije ni u kakvoj zvaničnoj proceduri.

Dodatnu zabunu u sve unosi i to što je Vlada Republike Srpske pozvala članove izbornih komisija da podnesu ostavke, a sa druge strane, te članove treba da razriješi Centralna izborna komisija BiH, koja po Izbornom zakonu koji je nametnuo Šmit, treba da izabere oko 5.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora, a taj posao do sada su radile lokalne izborne komisije. Istovremeno, vlasti u Republici Srpskoj u nekoliko navrata govorile su da će izbore u Republici Srpskoj sprovoditi Republička izborna komisija, a ne Centralna izborna komisija, kojoj će, kako je rekao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, biti zabranjen pristup lokacijama na kojima će se glasati.

“Kako će se sprovoditi i ko će sprovoditi izbore, to samo vrh politike zna i niko drugi. Najbolje bi bilo da parlament BiH donese neki izborni zakon i da on stupi na snagu prije 5. maja kako bi se mogli raspisati izbori. Koliko je to realno? Realno je ukoliko pristanu svi, ali Bošnjacima ovo odgovara da stranci rade”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci, dodajući da je na “terenu pometnja”.

Politika

U SUBOTU PREDIZBORNA TIŠINA, trajaće do zatvaranja glasačkih mjesta

U Republici Srpskoj sutra počinje predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji će biti održani u nedjelju, 23. novembra.

Predizborna tišina počinje sutra u sedam časova i trajaće do zatvaranja birčakih mjesta na izborni dan, saopšteno je iz Centralne izbore komisije BiH.

Ujedno, danas je posljednji dan izborne kampanje koja je počela 8. novembra, pa će kandidati imati priliku da na završnim tribinama predstave programe.

Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Nastavi čitati

Politika

PRAZNIK U CIJELOJ BIH: Danas 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Danas se navršavaju pune tri decenije od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Pitanje Brčkog tada nije bilo konačno riješeno. Njegov status ostavljen je za posebnu međunarodnu arbitražu zbog izuzetne strateške važnosti područja. Arbitražnom odlukom iz marta 1999. godine Brčko je proglašeno zasebnim distriktom pod suverenitetom BiH, koji ne pripada nijednom entitetu, već funkcioniše kao samostalna administrativna jedinica u zajedničkoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH.

Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske će biti održan naučni sku“Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti”, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja. Skupu će prisustvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i brojni profesori ustavnog i međunarodnog prava, koji će govoriti o značaju Dejtona i položaju Republike Srpske u okviru sporazuma.

U Sarajevu će Univerzitet u Sarajevu organizovati međunarodnu konferenciju “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, koja će se održati 21. i 22. novembra. Skup okuplja domaće i međunarodne stručnjake kako bi kritički sagledali naslijeđe Dejtonskog sporazuma i ponudili nove smjernice za budući institucionalni razvoj države.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “Dejtonski mirovni sporazum okvir koji moramo čuvati, MNOGI SU DALI ŽIVOT ZA MIR”

Danas obilježavamo 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma – temeljnog akta koji je zaustavio rat i jasno utvrdio poziciju i ustavni položaj Republike Srpske. Tri decenije nakon tog dana, najvrednije što je Dejton donio jeste mir – preduslov svakog razvoja, napretka i opstanka naroda na ovim prostorima.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je istakao – sa ponosom se sjećamo i onih koji mir nisu dočekali.

-Najhrabrijih među nama, koji su poginuli braneći svoju nejač i svoj dom, sa riječju sloboda na usnama. Znali su da trajnu slobodu može da garantuje samo dugoročan mir – naveo je gradonačelnik dodajući da je Dejtonski mirovni sporazum okvir koji moramo čuvati.

-Svidjelo se to kome ili ne, poštovanje Dejtona ostaje garant mira, stabilnosti i suživota. Očuvanje tog okvira znači očuvanje naše budućnosti. Važno je podsjetiti da je Republika Srpska upravo kroz Dejton stekla svoj međunarodni subjektivitet – istorijsku činjenicu koja je temelj našeg političkog i institucionalnog bića. Naš zadatak u godinama koje dolaze jeste da ime, ljude i prirodne potencijale Republike Srpske promovišemo po dobru – po uspjesima, radu i ljepoti našeg kraja. Dejton ostaje garant mira i stabilnosti, a mir ostaje najveća pobjeda svih nas – poručio je gradonačelnik.

Svim građanima Republike Srpske poželio je srećan današnji praznik, a domaćinima koji danas slave Svetog Arhangela Mihaila – srećnu krsnu slavu Aranđelovdan, sa željom za dobro zdravlje, slogu i blagostanje.

Nastavi čitati

Aktuelno