Connect with us

Politika

JE LI TO LUKSUZ Dodik broji koliko građani imaju telefona i automobila

Može li se životni standard građana mjeriti brojem vozila regiostrovanih u Srpskoj, mobilnim telefonima ili pak “punim” kafićima, kako to često ističe lider SNSD i predsjednik Republike, Milorad Dodik i da li su oni koji nemaju novca i žive na ivici siromaštva sami krivi za to jer “ne žele da rade”.

Ova, ali i brojna druga pitanja, ponovo su tema rasprave u javnosti, a pokrenuo ih je upravo Dodik koji je u nedjelju na godišnjici obilježavanja proboja koridora kroz Posavinu, izjavio kako narod u Srpskoj živi dobro, a oni koji ne žive dobro, sami su krivi za to jer ne žele da rade.

– Previše pričamo o tome kako samo nešto nije uredu, kako nije dobro. Prosječna kuća u Srpskoj, odnosno svaki član porodice ima mobilni telefon, pa i ono nerođeno dijete. Je li tako? Čak i oni koji primaju socijalnu pomoć – rekao je Dodik.

On se potom osvrnuo i na građane koji voze automobile, što je u više navrata do sada isticao kao primjer dobrog standarda.

– Da ne pričam koliko ima automobila. U banjalučkoj regiji je 1990. godine bilo registrovano 19.174 motorna vozila (automobili, traktori, kamioni, autobusi), a danas 234.000 vozila. I onda kaže bijeda. Ko hoće da radi nije bijeda. Ali ovdje se naučilo da se ne radi. Međutim, ko ne zasuče rukave i ne radi nema ničega – bio je kategoričan Dodik.

Predsjedniku SNSD ovo nije prvi put da životni standard građana mjeri sa brojem vozila koja se sreću na cestama Srpske, pa je tako nedavno izjavio kako ispred svake kuće imaju po 2 automobila i kako se u Banjaluku ulazi po pola sata zbog gužve u saobraćaju.

Život na rate

Srpskainfo je pitala šta je mjerilo kvaliteta života građana, da li automobil i mobilni telefon, koji posjeduju, ili visina njihovih primanja, kupovna moć, zaduženost i slično.

Prema podacima Saveza Sindikata Republike Srpske – Sindikalna potrošačka korpa za april ove godine iznosi 2.613,11 KM i prosječna plata je pokriva sa 53,58 odsto.

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u maju iznosila je 1.403 KM.

S druge strane zaduženost građana u komercijalnim bankama i mikrokreditnim organizacijama premašuje 12 milijardi maraka.

Prema podacima Centralne banke BiH za august 2023. godine, ukupni krediti stanovništva kod komercijalnih banaka iznosili su 11,54 milijarde KM.

Ako se uzme posljednji raspoloživi podatak o broju stanovnika na kraju 2022. godine, zaduženost po stanovniku kod banaka u BiH na kraju augusta 2023. godine iznosila je 3.354 KM.

Od ukupno plasiranih kredita stanovništvu 11,54 milijarde KM, nenamjenski krediti učestvuju sa 8,44 milijarde KM ili 73,2% dok preostalih 3,10 milijardi KM ili 26,8% čine stambeni krediti, krediti za preduzetništvo, za kupovinu automobila, krediti po kreditnim karticama.

Iz tog proizilazi da građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju.

Na taj način, društvo i svaki pojedinac tone dublje u otplaćivanje dugova, a ne u investicije koje bi im donijele nove izvore prihoda.

Ekonomisti upozoravaju da ovi podaci potvrđuju ono što je već poznato, a to je da većina građana živi “na kredit” pa tako vozila kupuju na kredit, pa čak ne mogu da odu ni na more, ako “nije na rate”.

Ističu da telekom operateri u BiH svojim pretplatnicima nude mobilne telefone koji se mogu dobiti i za 1 KM, što ih čini lako dostupnim svakom građaninu, bez obzira na životni standard.

Ono što EU ne želi, mi uvozimo

Ekonomista Milenko Stanić ističe za Srpskainfo da to što neko ima automobil ili mobilni telefon nikako ne može da znači da živi dobrim i kvalitetnim životom.

On dodaje da ne treba gledati koliko vozila ima već koja je njihova prosječna starost.

Ako je suditi po podacima BIHAMK, na cestama u BiH prisutno je gotovo 1.185.000 vozila, a više od 41 odsto registrovanih starije je od 22 godine, dok je više od 60 odsto voznog parka starije od 13 godina.

Drugim riječima, kaže Stanić vozimo “krševe” koji koštaju 2.000 do 3.000 KM.

On podsjeća da većinu vozila uvozimo iz Evrope koja daje ogromne stimulanse da se riješi “tog krša”, odnosno da se ta vozila izvezu iz država članica EU.

– A nama to dođe kao mjera nekog životnog standarda. Međutim, po broju prekršaja i udesa vidimo da nam se to sada vraća kao bumerang i da je to loša struktura – istiće Stanić.

To je, kaže on, jedan aspekt, a druga činjenica je da često ne vodimo računa da je veliki broj našeg stanovništva iselio u inostranstvo.

– Isto tako imamo dosta porodica u kojima žive samo muž i žena i imaju dvije plate, pa se stvara privid dobrog životnog standarda – pojašnjava Stanić.

On kaže da su porodice nekada imale po 4-5 članova, a danas po dva. Više članova znači i da se mnogo više novca troši.

Stanić se osvrnuo na podatke Evrostata koji pokazuju da je BiH sa Albanijom na dnu evropskog prosjeka kada je u pitanju bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika.

– BDP BiH i Albanije po stanovniku, izražen standardom kupovne moći, iznosi 35 do 40 odsto prosjeka ЕU.

– Mada i taj pokazatelj treba postaviti sa rezervom jer ako naše stanovništvo odlazi u inostranstvo, ako imamo dosta mladih neoženjenih/neudatih, onda se taj dio BDP, koji se stvara, dijeli na sve manji broj stanovnika. Stiče se privid da mi u suštini bolje živimo sa manje stanovnika, što nije tačno – kaže Stanić.

Iz kredita u kredit

Sa Stanićem se slaže i Murisa Marić iz Pokreta potrošača “Don”, koja navodi da je više nego apsurdno da se u 21 vijeku govori kako neko dobro živi ako ima automobil ili telefon.

Ona ističe da su vozila postala prijeka potreba, a ne neki hir, te da to što neko popije kafu ne znači da dobro živi.

– Građani sve više odseljavaju tražeći mjesto gdje će moći više zaraditi i gdje će im standard biti znatno veći. Vozimo prestara auta kojima je istekao rok na Zapadu, a s druge strane više ne možemo da odemo na godišnji odmor, đačku ekskuruziju ili opremimo djece u školu, a da ne posegnemo za bilo kojom vrstom kredita. To je ustvari pokazatelj našeg standarda – kategorična je Marićeva.

Ona ističe da se građani vrte u tom nekom začaranom krugu dužničkog ropstva tako što ulaze iz jednog kredita u drugi, prave reprograme i slično.

Marićeva kaže da jedan dio populacije u Srpskoj sigurno živi dobro, dok velika većina nema novca, piše Srpskainfo.

Related Topics:

Politika

Ministarstvo zarobljeno stranačkim interesima, BEZBJEDNOST GRAĐANA NA MUKAMA

Ima li Ministarstvo bezbjednosti BiH u ovom trenutku bilo kakvu validnu procjenu aktuelnog stanja sigurnosti u BiH, pitanje je na koje će morati da odgovore iz ovog ministarstva.

To pitanje je postavio Safet Kešo, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali odgovor sigurno neće dobiti od ministra bezbjednosti, jer ga nemamo skoro sedam mjeseci.

Od 24. januara ove godine ta pozicija je upražnjena, jer je Nenad Nešić, koji je u to vrijeme bio u pritvoru, donio odluku da se povuče. Za kormilo ovog jako bitnog sektora je, u međuvremenu, sjeo Ivica Bošnjak, inače zamjenik ministra, ali, iz mjeseca u mjesec tinja nezadovoljstvo jer, kako mnogi tvrde, ne znamo da li smo i koliko ugroženi.

“Kada je Ministarstvo sigurnosti BiH, u skladu sa svojim izričitim zakonskim obavezama i nadležnostima, posljednji put sprovelo analizu stanja sigurnosti u našoj zemlji i sačinilo odgovarajući izvještaj o tom stanju? Da li su se Ministarstvo i Vijeće ministara bavili posebnom analizom funkcioniranja sistema sigurnosti u BiH u okolnostima nakon hapšenja ministra sigurnosti Nenada Nešića i njegove smjene, odnosno ostavke koja je potom uslijedila”, upitao je Kešo.

Nermin Pećanac, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da nije normalno to što BiH već toliko dugo nema ministra bezbjednosti. Slično je stanje, dodaje on, i u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
“Ministarstvo bezbjednosti je postalo predmet stranačke trgovine. Tu se, kao i u mnogim drugim mjestima u sistemu bezbjednosti, ne gleda ni struka ni profesionalnost, nego politička pripadnost. Nažalost, što manje znaš, to si ‘kvalifikovaniji’ da budeš ministar bezbjednosti”, kaže Pećanac za “Nezavisne novine“.

Stanje je sada takvo, ocjenjuje on, da je ovo ministarstvo postalo samo politički plijen i ništa više od toga.

“U ovom trenutku niko ni zbog čega ne polaže račune. Vijeće ministara se trudi da dokaže da su nepotrebni. Svojim neradom to dokazuju svaki dan. Apsolutno ništa ne rade, a i ono što rade, bolje da ne rade”, rekao je Pećanac.

Da mu je poslanik Safet Kešo poslao nekoliko pitanja, upoznat je i Ivica Bošnjak. Na godišnjem odmoru je, rekao nam je prije nekoliko dana, pa će se time baviti sljedeće sedmice (ove sedmice). “U ponedjeljak ću biti na poslu. Dakle, kada se vratim sa godišnjeg, potpisaću odgovor i poslati”, rekao je Bošnjak.

Iz Centra za sigurnosne studije BiH su, podsjetimo, nedavno upozorili da su izdvajanja za javnu bezbjednost, odnosno policijske strukture u BiH, uveliko premašila 1,1 milijardu KM pa je, stoga, javnost zainteresovana za rezultate rada tih institucija.

Kako dodaju, nakon poduže pauze, na sjednici Savjeta ministara BiH pojavila se tačka dnevnog reda koja se odnosi na usvajanje informacije o stanju bezbjednosti u BiH za 2024. godinu, koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti. Ta tačka je, naglašavaju, trebalo da bude razmatrana na 86. sjednici Savjeta ministara, održanoj 22. jula. Međutim…

“Kako se može vidjeti iz saopštenja sa sjednice, ona nije uvrštena u dnevni red, a samim tim i javnost je ostala uskraćena za podatke koji bi trebalo da pruže institucionalni osvrt na stanje kojem svakodnevno svjedočimo čitajući stupce crne hronike u medijima”, naveli su iz Centra za sigurnosne studije BiH.

Ističu da se u vrijeme kada su građani izloženi brojnim informacijama o kriminalu svih pojavnih oblika od vlasti s pravom očekuje da predoči javnosti rezultate svog institucionalnog odgovora na zaštiti građana i društva.

“Posljednja informacija o stanju bezbjednosti dostupna je na stranici Ministarstva bezbjednosti BiH za 2022. godinu, koju je Savjet ministara BiH usvojio 14. juna 2024. godine, dakle s godinom zakašnjenja. Izvještaja za 2023. godinu nema dostupnog na stranici Ministarstva bezbjednosti BiH pa pretpostavljamo da nije naišao na interes ili saglasnost Savjeta ministara BiH, u formi za koju pretpostavljamo da je predložena od nadležnog ministarstva”, naglasili su iz Centra za sigurnosne studije BiH.

Nastavi čitati

Politika

SMJENE U ŠUMAMA SRPSKE! Razriješeni direktori jer se “NISU POMJERILI S MJESTA”

Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Šume Republike Srpske” Blaško Kaurin rekao je Srni da je danas razriješio direktore šumskih gazdinstava “Vučevica” iz Čajniča Milana Kosovskog i “Doboj” Mirjana Lisičića zato što nisu ispoštovali odluku uprave.

Kaurin je naveo da će i u narednom periodu razješavati direktore organizacionih cjelina ovog preduzeća koji ne budu ispoštivali odluku Uprave Javnog preduzeća “Šume Srpske”.

Prema njegovim riječima, razriješeni direktori su imali odluku Uprave preduzeća za neke zadatke koji su trebali biti urađeni i da daju prijdloge u određenom periodu, ali se oni “nisu pomjerili sa mjesta”. Kaurin je naglasio da on kao direktor i Uprava “Šuma Srpske” poštuju sve odluke Skupštine Javnog preduzeća šumarstva, koju čini Vlada Republike Srpske, kao i naloge resornog ministarstva, te tako i ti direktori šumskih gazdinstrava treba da poštuju i uvažavaju njih, jer uvijek donose odluku za dobrobit preduzeća.

Direktor “Šuma Srpske” je rekao da je za danas bio najavljen štrajk zapsolenih u Šumskom gazdinstvu “Drinić”, gdje je sindikat napravio sporazum sa menadžmentom Radne jedinice “Oštrelj” u kojem su postigli saglasnost, s obzirom da tamo ima mnogo obaveza iz ranijeg perioda.

Kaurin je ocijenio da bi i u toj organizacionoj cjelini morali da podignu nivo proizvodnje i prodaje da bi stvorili akumulaciju i servisirali obaveze iz prethodnog perioda, te da bi mogli radnicima da izmiruju plate, jer su neizmirivanjem plata povrijeđena radnička prava.
Prema njegovim riječima, u protivnom radnici će biti nezadovoljni i gazdinstvo će teško funkcionisati.

Kaurin je rekao da je slična situacija i u Šumskom gazdinstvu “Vučevica” u Čajniču.

“Najvjerovatnije ću za jedno od tih gazdinstava imenovati tim ljudi sa većim iskustvom da upravljaju i neću odmah imenovati vršioce dužnosti direktora dok pokušamo stabilizovati situaciju, ako sutra sa saradnicima ne budem pronašao neki drugi način imenovanja”, naveo je Kaurin.

On je rekao da se Uprava “Šuma Srpske” do sada bavila lošim šumskim gazdinstvima i da će od sada još više da se njima bavi, ali i o onim dobrim, kako bi vidjeli da li mogu da budu još bolji.

Nastavi čitati

Politika

CIK saopštio kada će biti raspisani IZBORI ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE!

Centralna izborna komisija BiH zaprimila je rješenje Suda BiH, kojim se odbija žalba Milorada Dodika na odluku Komisije da mu oduzme mandat predsjednika Republike Srpske, jer je osuđen na godinu dana zatvora pred pomenutim Sudom.
Za “Nezavisne novine” su potvrdili da će u roku od 90 dana biti raspisani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.

“Nakon pravosnažnosti naše odluke o prestanku mandata, raspisaćemo privremene izbore u roku od 90 dana”, kazala je za “Nezavisne novine” Maksida Pirić, portparol CIK BiH.

“Na ovaj način mandat Milorada Dodika je zvanično prestao”, dodala je ona.

Nastavi čitati

Aktuelno