Connect with us

Politika

JECA REKORDERKA! Ko kaže da nema para, TRIVIĆ IMA DONATORE kakve svijet vidio nije!

Među 11 parlamentarnih stranaka iz Srpske SNSD je ubjedljivo na vrhu liste po visini novca koji se godišnje slije u budžet partije, ali je zato negdje na dnu ljestvice kada su u pitanju donacije, bar one koje su javne.

I nije ta stranka jedina.

Centralna izborna komisija BiH objavila je godišnje finansijske izvještaje političkih partija za 2023. godinu, sa podacima o izvorima finansiranja, iz kojih je vidljivo da neke stranke „ubiru“ visoke cifre od svojih članova, a neke upisuju nule.

Članarina puni kasu SNSD

S druge stranke, pojedine stranke su u prošloj godini imale brojne donatore zahvaljujući kojima su u budžet stavile i više od 100.000 KM, dok neke nisu bile te sreće.

Ako je suditi po izvještaju koji je SNSD, na čijem čelu se nalazi Milorad Dodik, dostavio CIK BiH, ova stranka je u prošloj godini od svojih članova prikupila vrtoglavih 507.725 KM.

Ovim je SNSD dospio na prvo mjesto u Srpskoj kada su u pitanju prikupljene članarine političkih partija.

Međutim, isto to ne može se reći kada su u pitanju donacije, jer je stranka dobila tek 270 KM!

Najveća opoziciona stranka, i druga stranka po broju poslanika u parlamentu Srpske – SDS, takođe, može biti zadovoljna kada je u pitanju njeno članstvo.

Stranka je od članarina tako prošle godine prikupila 157.631 KM, a od donatora 9.762 KM.

Za PDP samo 40 KM

Iako treća stranka po snazi u parlamentu Srpske po broju poslanika – PDP na čelu sa Branislavom Borenovićem, kada je u pitanju novac prikupljen od članarina nalazi se pri dnu liste u odnosu na ostale parlamentarne stranke.

PDP je tako prošle godine od članarina prikupila skromnih 40 KM, a od donacija više od SDS i SNSD – 20.570 KM.

Stranka DEMOS na čijem čelu se nalazi Nedeljko Čubrilović, prošle godine je „prihodovala“ 20.931 KM od članarina, dok su joj donatori poklonili 1.067 KM.

Za razliku od Čubrilovićeve stranke, socijalisti Petra Đokića su bili mnogo darežljiviji.

SP je tako prikupila 38.637 KM od svojih članova i dodatnih 41.600 KM od raznih donatora.

Rekorderi među strankama

Rekorder po pitanju prikupljenih donacija je Narodni front Jelene Trivić. Stranka je prošle godine samo od donacija u kasu stavila 193.105 KM, a od članarina tek 11.850 KM.

Na spisku donatora našla su se brojna imena, a najveći iznos u visini od 8.000 KM dao je Goran Duronja. Donacije su se kretale od 200 KM pa do 8.000 KM.

Da nije Trivićeva jedina koja je imala donatore “široke” ruke pokazuje izvještaj NPS, čiji je lider Darko Banjac.

Ova stranka je tako prošle godine od donacija uspjela da prikupi 110.400 KM, a od članarina čak 67.508 KM.

Spisak donatora ove stranke je podugačak, a među njima se našlo ime i lidera Darka Banjca, koji je u dva navrata “častio” NPS sa ukupno 9.900 KM.

Skromni donatori

“Skromne” članarine slile su se i u kasu DNS, lidera Nenada Nešića. Stranka je tako prošle godine od članarina prikupila tek 831 KM, ali je zato imala 22.200 KM od donacija.

Ni SPS Gorana Selaka nije se “obogatila” od donacija i članarina. Stranka je tako od članarina prikupila 4.799 KM, a od donacija 11.800 KM.

Jedina stranka koja nije dobila ni marku o donatora jeste Ujedinjena Srpska, na čijem čelu se nalazi Nenad Stevandić. Stranka je prikupila 39.090 KM od svojih članova, a u polje donacija upisala je tako 0 KM.

Ipak, „najgore“ je prošla lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića, koja je od članarina u kasu stavila 0 KM, a od donacija skromnih 10 KM!

(SrpskaInfo)

Related Topics:

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Aktuelno