Connect with us

Društvo

Jedan dolar vrijedi više od dvije KM: Šta su uzroci i kakve su posljedice?

Jedan američki dolar u septembru prošle godine mogli ste da razmijenite za 1,6 KM. Do prije nekoliko dana vrijednost jednog dolara je i dalje bila ispod 2 KM, a danas je oko 2,03 KM i ovo slikovito pokazuje vezanost BiH za ekonomsku “Evrozonu”.

Čime je uzrokovan pad vrijednosti konvertibilne marke (KM) u odnosu na dolar? Kurs konvertibilne marke, kao što je poznato, povezan je sa evrom. Vrijednost evra je pala na novi najniži nivo u odnosu na dolar u posljednje dvije decenije, a uzroci su brojni.

“Najveći razlog je činjenica da je američki FED (Federalne rezerve) ponovo agresivno povećao kamatne stope. To se odrazilo na evro koji je skliznuo duboko ispod granice od jednog dolara. S obzirom na prilično blag stav prema dizanju kamata od strane ECB (Evropska centralna banka) u odnosu na FED ovaj pad je i očekivan”, kaže ekonomista Miloš Grujić.

Jedan evro po kursu Centralne banke BiH možete zamijeniti za 1,95 KM.

FED, odnosno “Federal Reserve System” ili Sistem saveznih rezervi je centralna bankarska institucija u SAD. FED nadgleda i reguliše banke, ali što je sada najistaknutije, sprovodi monetarnu politiku upravljajući kamatnim stopama. Takođe, kontroliše količinu novca (dolara) u opticaju.

Grujić objašnjava da se inflacija u SAD-u kreće blizu najviših nivoa u posljednjih više od 40 godina, a da se od FED-a mogu očekivati i nova povećanja cijene novca.

“Prema procjenama, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja 2023. na 4,6 posto. Ako se kamatne stope u SAD zaista povećaju od jedan do 1,2 odsto onda je jačanje dolara trend koji će se nastaviti”, navodi Grujić.

U lošim vremenima dolar jača
Kaže da se u ekonomskoj istoriji mogu prepoznati određeni obrasci koji se i sada ponavljaju. Prvi među njima je da u “dobrim” (mirnim) vremenima evro jača, a dolar pada. Suprotna stvar se dešava u vremenima ratova i krize.

“Razlog je činjenica da investitori ali i šira javnost, kada su u strahu, dolar doživljavaju kao sigurnu luku. Uprkos recesiji koja prijeti američkoj ekonomiji dolar trenutno djeluje kao „sigurno utočište“, više nego ikada u posljednjih 40 godina. Drugo, SAD lakše prevazilaze „loša“ vremena. U posljednjih dvadesetak godina se pokazala da je agilnija od usporene Evropa i da brže donosi odluke”.

Recesija prijeti Evropi
“Evrozoni, zbog energetske krize, prijeti recesija. Jedan od razloga jačanja američke valute su zloslutne prognoze za zimu u Evropi. Pokazalo se da posljedice krize u Ukrajini nemaju negativnih uticaja na ekonomiju u SAD. Pod ovim okolostima, sve ukazuje na nastavak uspona američke valute”, analizira Grujić.

FED je mnogo agresivniji od paralelnih evropskih bankarskih institucija i brzo je počeo da podiže kamatnu stopu dok je Evropska centralna banka, smatra Grujić više pod pritiskom, nego zato što je to stvarno htjela, podigla referentnu kamatnu stopu.

“Treće, kada pogledamo desetogodišnje obveznice zemalja EU i SAD zapažamo da su kamatne stope trenuno veće u SAD-a. Racionalni investitori uvijek ulažu ondje gdje je prinos na obveznice sliičnog rejtinga veći. Veća ulaganja jačaju dolar”.

BiH dijeli sudbinu Evrozone
Kakav to sve efekat ima na KM, na nas i našu ekonomiju generalno? Pad evra u odnosu na skoro sve druge valute će se odraziti na otplatu vanjskog duga Republike Srpske i BiH, a BiH će zbog vezanosti marke i evra dijeliti sudbinu zemalja evrozone, jer Centralna banka BiH (CBBiH) nema mehanizme da vodi nezavisnu monetarnu politiku.

“Srećom, naša zemlja nema veliki iznos duga u dolarima. Manje od pet odsto kredita BiH indeksirano je u američkom dolaru. U Republici Srpskoj to je manje od 1,2%. Dug BiH u dolarima na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 470 miliona maraka”, pojašnjava naš sagovornik.

Takođe, rezultat pada evra je doveo do toga da će svi oni koji u BiH uvoze robu plaćenu u dolarima biti na gubitku, a oni koji izvoze – na dobitku.

“Dodatne probleme za one koji će kupovati u dolarima predstavlja i činjenica da nije sve 16 odsto skuplje, koliko je promjena kursa u odnosu na evro, nego i više od 20 odsto jer se jakom dolaru dodaje i visoka američka inflacija”.

Miloš Grujić ističe da su najveći dobitnici promjene vrijednosti evra zemlje koje proizvode i izvoze naftu i gas jer bilježe iznadprosječne zarade, što je posljedica povećanja rasta tržišne vrijednosti i jačanja dolara. Osim njih, na dobitku su izvoznici na američko tržište jer naplaćuju posao i robu u dolarima, a sopstvene troškove plaćaju u drugoj valuti. Na dobitku su i radnici koji platu primaju u dolarima.

Dalje povećanje cijene novca tj. kamata te cijena hrane i energenata može dodatno oslabiti poslodavce, povećati nezaposlenost i generisati krizu.

Društvo

STIGLI REZULTATI! Svi analizirani uzorci vode iz Une ispravni

Ispravna su sva četiri uzorka vode u Novom Gradu, koje je analizirao Institut za javno zdravstvo, rekao je Srni direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Igor Rakić.

Rakić je precizirao da su uzorci vode uzeti iz rezervoara i sa izvorišta, a dostavljeni su danas.

I u četvrtak, 14. avgusta, potvrđeno je da je voda iz rezervoara i sa izvorišta hemijski ispravna. Analize su rađene nakon što je početkom prošle sedmice voda u rijeci Uni promijenila boju, a ova pojava ranije je evidentirana i uzvodno, u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

OLUJA OSTAVILA TRAG! Oštećen školski krov u Prnjavoru

Krov na područnoj Osnovnoj školi “Miloš Crnjanski” u Hrvaćanima kod Prnjavora oštećen je juče usljed vremenskih nepogoda koje su pogodile ovaj grad.

Kako je saopšteno iz Gradske uprave Banjaluka, Odjeljenje za stambeno – komunalne poslove i investicije zajedno sa rukovodstvom škole izašlo je na teren i snimilo nastalo oštećenje.

“Sanaciji oštećenja će se pristupiti nakon procjene štete od strane osiguravajućeg društva. Molimo stanovništvo da ne prilazi objektu škole dok se ne izvrši sanacija krova, zbog činjenice da trenutno stanje objekta predstavlja potencijalnu opasnosti za slučajne prolaznike”, naveli su oni.

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ NEMA OBAVEZNIH ZDRAVSTVENIH PREGLEDA ZA ZAPOSLENE: “Nažalost, SVE JE VIŠE OBOLJELIH”

Iako su obavezni zdravstveni pregledi za sve radnike, jedni od ključnih elemenata u prevenciji oboljenja i povreda na radu, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna zakonska odredba koja poslodavce obavezuje da svoje zaposlene upućuju na periodične ljekarske kontrole. Ova praksa zavisi isključivo od dobre volje samih poslodavaca.

Stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata RS Aleksandra Jakšić za “Glas” navodi da je, prema zakonskim propisima Republike Srpske iz oblasti zaštite na radu, poslodavac dužan da na obavezne ljekarske preglede upućuje samo radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, a koja su utvrđena Aktom o procjeni rizika. Osim toga, radnici koji se upućuju na obavezne godišnje preglede su i radnici zaposleni u prosvjeti i predškolskom obrazovanju, nevezano za povećan rizik, kao i radnici u zdravstvu.

Jakšićeva je istakla da je ovo pitanje bilo djelimično uređeno dok je Srpska na snazi imala Opšti kolektivni ugovor, kojim je bilo propisano da je poslodavac dužan jednom godišnje obezbijediti preventivne ljekarske preglede za bolesti specifične za žene.
– Trenutno u Srpskoj nemamo na snazi nijednu zakonsku odredbu na osnovu koje je poslodavac dužan radnika da šalje na obavezne periodične ljekarske preglede. Nažalost, sve je više oboljelih, posebno ako uzmemo u obzir novi način života u kojem je prisutno opterećenje na radu, stres, prekovremeni rad, rad kod više poslodavaca i mnoge druge okolnosti koje narušavaju zdravlje radnika – kazala je Jakšićeva.

Ona je navela da Savez sindikata RS insistira i zahtijeva da se što hitnije izmijene propisi iz oblasti zaštite na radu, kojim bi se predvidjelo da svaki poslodavac ima obavezu u određenom vremenskom periodu svakog radnika uputiti na obavezne preventivne preglede.

– Nažalost, malo je savjesnih poslodavaca koji imaju praksu da radnike upućuju na redovne ljekarske preglede, ali je činjenica da su radnicima kod takvih poslodavaca u velikom broju slučajeva, upravo preventivnim pregledima otkrivene bolesti u ranoj fazi i da je tako spaseno zdravlje i život radnika. Redovni pregledi jednako su važni kako za radnika, tako i za poslodavce koji čuvajući zdravlje svojih zaposlenih obezbjeđuju kontinuiran proces rada, ostvaruju profit, štede novac u slučaju plaćanja bolovanja i potrebe za angažovanjem zamjene – pojasnila je Jakšićeva.

S obzirom na sve učestaliju pojavu masovnih hroničnih nezaraznih bolesti i malignih oboljenja u Domu zdravlja Banjaluka navode da značaj preventivnih sistematskih pregleda nikada nije bio veći.

– Oni su ključni u ranom otkrivanju zdravstvenih problema, sprečavanju komplikacija i očuvanju radne sposobnosti stanovništva. Kao moderna i najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u RS mi raspolažemo savremenom, sofisticiranom medicinskom opremom koja nam omogućava pružanje sistematskih pregleda radnika na najvišem nivou. Naši timovi, obavljaju preglede efikasno, profesionalno i u skladu sa najvišim medicinskim standardima – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka.

Direktor Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” iz Kotor Varoša Vladimir Bibić kaže za “Glas” da nemaju mogućnost vršenja usluge zdravstvenih pregleda radnika, te da to u njihovoj opštini obično rade zaposleni iz Zavoda za medicinu rada i sporta RS, te određene privatne ustanove.

– Budući da Zavod nema svoje prostorije u Kotor Varošu s vremena na vrijeme nam se obrate da im iznajmimo prostorije za obavljanje sistematskim pregleda. Obično ih angažuju velike firme koje posluju na području naše opštine – kazao je Bibić. Linker
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić za “Glas” navodi da je Ustavom RS svim građanima, uključujući i radnike i poslodavce, garantovano pravo na korištenje zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sistemu.

– Interes Republike je da ima zdrave građane i to je proklamovano kroz ustav, to nije obaveza poslodavca. Poslodavac ima obavezu da ne ugrozi zdravlje radnika kroz rad i dužan je da radniku koji želi da se pregleda jedan dan godišnje osigura za to. Interes poslodavca je u skladu sa opštim interesima javnog zdravlja da svi radnici i svi građani budu zdravi i radno sposobni da izvršavaju svoje radne obaveze – dodao je Aćić.

Karton

Aleksandra Jakšić kaže da je problem i to što prilikom ljekarskog pregleda doktor medicine rada izdaje potvrdu o radnoj sposobnosti radnika na mjestu sa povećanim rizikom, a da nema obavezu da traži zdravstveni karton radnika.

– To može da zahtijeva u skladu sa svojom procjenom, a često takva vrsta procjene bude pogrešna i radnik koji nije sposoban da obavlja poslove na radnom mjestu sa povećanim rizikom, zbog bolesti koju ima, bude povrijeđen ili u najgorem slučaju izgubi život. Odredba treba da se izmijeni i da doktor medicine rada prilikom pregleda mora imati uvid u zdravstveni karton radnika – kazala je Jakšićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno