Connect with us

Svijet

EVRO IZAZIVA NEMIRE! Bugarska u panici na protestima, Hrvatska pokazuje šta može poći po zlu

Hiljade Bugara izašle su na ulice otkako je Evropska komisija odobrila ulazak Bugarske u evrozonu od naredne godine, navodno zbog straha da će život drastično poskupjeti.

Ipak, kako piše Politico, savjet iz Hrvatske — posljednje zemlje koja je uvela evro 2023. godine — jeste da se „malo smire“. Inflacija u Hrvatskoj jeste porasla nakon uvođenja evra, ali stručnjaci tvrde da to u velikoj mjeri odražava i pozitivne ekonomske pomake. Ostali pokazatelji ukazuju, piše Politico, da je prelazak bio uglavnom uspješan — i da bi mogao da posluži kao uzor Bugarskoj.

Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od najjačih ekonomskih rasta u EU — 3,8 odsto, što je u velikoj mjeri podstakao turizam, koji je ostao snažan uprkos sve većim industrijskim problemima širom Evrope. Nezaposlenost je na najnižem nivou od kada se vode statistike (od 1996). Sredstva iz različitih fondova EU i dalje pristižu ubrzanim tempom. Zahvaljujući vladi koja „radi domaći zadatak“, agencija Fitch očekuje da će Hrvatska do sredine naredne godine povući svih 4,5 milijardi evra iz Fonda za oporavak i otpornost. Dodaje se da su u Hrvatskoj plate porasle za više od 30 odsto otkako je kuna zamijenjena evrom.

Hrvatska i Bugarska — dvije najsiromašnije članice EU — zvanično su ušle u „čekaonicu“ za evro u isto vrijeme, sredinom 2020. godine, nakon što su godinama održavale inflaciju ispod ili na nivou prosjeka evrozone. Međutim, niz šokova koji su počeli pandemijom sve je promijenio: inflacija je znatno porasla — u Hrvatskoj je dostigla više od 13 odsto, a u Bugarskoj skoro 19 odsto — što je potrošače učinilo izuzetno osjetljivim na ponavljanje tog scenarija.

Inflacija najviša od raspada Jugoslavije

Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU, analitičari tvrde da razlozi za to uglavnom nisu povezani s uvođenjem evra.

„Hrvatska je bila jedina zemlja koja je ušla u evrozonu u uslovima ozbiljnih inflatornih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističući da je inflacija tokom 2022. i 2023. bila najgora od 1990-ih, kada se raspadala bivša Jugoslavija.

Zbog takvih početnih uslova, potrošači su teško mogli da procijene šta tačno izaziva inflaciju — što je dovelo do utiska da je znatno veća nego što su to pokazivali zvanični podaci. Ipak, strahovi od poskupljenja su djelomično opravdani, kaže i Fran Galetić, takođe s Ekonomskog fakulteta, podsjećajući na iskustvo Slovenije, gdje su cijene u 18 mjeseci nakon uvođenja evra 2007. porasle za 9 odsto.

Hrvatska lekcija: Dvostruke cijene i marketinški trikovi

Kako bi umirila javnost, hrvatska vlada je obavezala trgovce da cijene prikazuju u obje valute četiri mjeseca prije i godinu dana nakon prelaska na evro 2023. godine. Ni to nije spriječilo oportunističke trgovce da iskoriste situaciju. Mnogi su povisili cijene prije nego što je obaveza dvostrukog prikazivanja stupila na snagu, kako bi kasnije mogli da tvrde da nisu povećavali cijene tokom tog perioda, navodi Galetić. Potrošačke cijene u Hrvatskoj su porasle znatno brže u 18 mjeseci oko prelaska na evro nego u ostatku evrozone. Bugarska planira sličnu politiku od jula i moraće da uči iz hrvatskog iskustva.

Građani bojkotuju, vlada reaguje

Nezadovoljstvo tim periodom i dalje traje: ranije ove godine, Hrvati su bojkotovali supermarkete u znak protesta zbog rasta cijena, što je natjeralo vladu da proširi paket ograničenja cijena uvedenih 2022. i 2023. za osnovne proizvode. „Ti paketi su predstavljeni kao odgovor na energetsku krizu, ali su se djelimično poklopili s prelaskom na evro, pa su ih potrošači vjerovatno doživjeli kao zaštitu od evro-inflacije“, kaže Sorić.

Bugarska je, dodaje, sada u boljoj poziciji jer ima „mnogo mirniju inflacionu prognozu nego što smo mi imali 2023. godine. U tom smislu, biće mnogo lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštene maloprodajne prakse.“

Turizam kao dvosjekli mač

Ostali uzroci inflacije teže se direktno povezuju s evrom. Na primjer, sezonski turizam — koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a — doživio je snažan rast nakon pandemije. Cijene u turizmu porasle su čak 50 odsto u posljednje tri godine — znatno više nego u Španiji ili Grčkoj, gdje su cijene rasle 15–20 odsto.

Evro kao uspjeh: Uštede, stabilnost i manji rizik

Sve u svemu, stručnjaci ocjenjuju da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego štete. Ana Šabić, direktorica Odsjeka za evropske odnose Hrvatske narodne banke, opisala je uvođenje evra kao „potpuno uspješnu priču“. Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valute — što predstavlja veliku uštedu za preduzeća i turiste — a premija rizika države u odnosu na Njemačku gotovo je nestala, prenosi Dnevno.

HNB procjenjuje da Hrvatska sada godišnje štedi oko 160 miliona evra samo na troškovima razmjene i transakcija. „Hrvatska je osjetila sve očekivane prednosti članstva u evrozoni, uprkos tome što smo ušli u vrlo izazovnim vremenima“, rekla je Šabić. Ipak, uz suptilno upozorenje zemlji koja ima iskustva s disfunkcionalnošću i političkim skandalima, naglasila je da su „detaljno i pravovremeno planiranje“ i „jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama — ključni faktori uspjeha“.

Related Topics:

Svijet

EVROPA SAHRANILA SPORAZUM PUTINA I TRAMPA? Lavrov otkrio pozadinu tajnih pregovora i poručio: Moskva drži riječ!

Rusija nije kriva što Sjedinjene Američke Države nisu uspjele da izdrže neviđeno beskrupulozan pritisak Evrope, koja je potom s ponosom objavila da je „sahranila Enkoridž“, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je dodao da je režim u Kijevu odmah nakon tog prijedloga Rusije počeo da čini sve što je moguće da poremeti izbore za Državnu dumu.

„Izjavili smo da, u ovim okolnostima, želimo da razumijemo kakve će prijedloge (Volodimir) Zelenski poslati svojim parlamentarcima. To nam je veoma važno, a američka strana je primijetila i razumjela naše argumente“, istakao je Lavrov.

Lavrov je kazao da Rusija nije kriva što su SAD podlegle evropskom pritisku povodom sporazuma iz Enkoridža, koji su postigli ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp.

„Naša savjest je čista, a da ne pominjemo činjenicu da smo u potpunosti prihvatili prijedlog Sjedinjenih Država prošlog avgusta, koji je iznesen tokom samita na Aljasci“, kazao je Lavrov.

On je naglasio da Rusija drži riječ i da ostaje posvećena američkim prijedlozima koji su izneseni u Enkoridžu.

Lavrov je dodao da Moskva preferira diplomatsko rješenje sukoba sa Ukrajinom, ali da ne može ništa da učini ako SAD dijele procjenu evropskih lidera i Ukrajine da su sporazumi sa samita na Aljasci „mrtvi“.

Nastavi čitati

Svijet

ŠPANIJA OSTALA BEZ STANOVA ZA DUGOROČNI NAJAM: Iz ponude zbrisano 400.000 nekretnina – evo gdje su završile!

Španija je od 2018. do 2025. godine izgubila gotovo 400.000 stanova koji su bili ponuđeni na tržištu za dugoročni najam, pokazuje danas objavljena analiza portala Idealista, prema kojoj je broj oglasa za stalni najam pao sa više od 902.660 na nešto više od 510.000.

Najizraženiji pad među velikim gradovima zabilježen je u Barseloni.

Broj oglasa za stanove za stalno stanovanje u najvećem gradu Katalonije smanjen je sa više od 113.850 u 2018. na 19.723 u 2025. godini, što predstavlja pad od čak 82,7 odsto, odnosno za oko 94.130 stanova.

U Madridu je broj oglasa pao sa 202.484 na nešto više od 84.920, što je smanjenje za oko 117.550 stanova, odnosno za 58 odsto.

Ponuda stanova za dugoročno iznajmljivanje značajno je smanjena i u drugim velikim gradovima Španije.

U Valensiji je broj stanova za dugoročni najam pao za 47,2 odsto, u Bilbau za 60,8 odsto, kao i u Đironi za 59,7 odsto, a slični trendovi zabilježeni su u San Sebastijanu i Malagi.

Veliki broj stanova preusmjeren je sa dugoročnog na kratkoročni ili sezonski najam, koji su isplativiji zbog ogromnog broja turista koji posjećuju Španiju.

Španiju je samo u avgustu posjetilo 12,26 miliona stranih turista, što je istorijski rekord za mjesec avgust i za 9,2 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju nedavno objavljeni preliminarni podaci španskog Zavoda za statistiku (INE).

U prvih osam mjeseci 2026. godine Španiju je posjetilo skoro 70,4 miliona turista iz inostranstva, navodi se u izvještaju.

Nastavi čitati

Svijet

Slučaj koji je šokirao svijet dobio nevjerovatan epilog: KRISTA PAJK SE PROBUDILA

Krista Pajk (50), koja je preživjela neuspjelo pogubljenje smrtonosnom injekcijom u Tenesiju, oporavlja se nakon šokantnog slučaja koji je izazvao brojne reakcije u SAD.

Njeni advokati saopštili su da je svjesna, da razgovara i da je i dalje na intenzivnom liječenju.

Pajk se probudila nakon što je prethodnih dana bila bez svijesti i priključena na respirator.

Ona je prošle nedjelje preživjela dvije smrtonosne injekcije tokom neuspjelog pogubljenja u američkoj saveznoj državi Tenesi, a prognoza njenog zdravstvenog stanja i dalje je neizvjesna.

Advokati navode da se očekuje da će oporavak dugo trajati.

“Krista je preživjela i oporavljaće se dan po dan”, naveli su oni, prenosi Tanjug.

Pajk se, napominje njujorški list, smatra prvom osobom koja je preživjela primjenu doza lijeka namijenjenog za izvršenje smrtne kazne.

Eksperti i njen pravni tim ističu da je njen očigledni oporavak bez presedana.

U bolnici se nalazi od kasno uveče prošle srijede, nakon što je svjedocima postalo jasno da i dalje diše poslije primjene dvije doze pentobarbitala, lijeka koji se koristi za izvršenje smrtne kazne smrtonosnom injekcijom.

Ona je prethodnih dana bila bez svijesti i priključena na respirator, dok je medicinsko osoblje radilo na tome da iz njenog organizma ukloni lijek.

Advokati su posebno ukazali na to da je Pajk, koja je, prema njihovim navodima, zadobila opekotine i druge povrede ruke, i dalje bila vezana lisicama i lancima za bolnički krevet.

Hoće li joj poštedjeti život?

Njeni advokati ponovo su pozvali guvernera Tenesija Bila Lija, republikanca, da razmotri mogućnost da Pajk ostatak života provede u zatvoru, umjesto da nad njom bude izvršena smrtna kazna.

Podsjetimo, Krista Pajk je 1996. godine osuđena na smrt zbog ubistva 19-godišnje Kolin Slemer 1995. godine u Noksvilu u Tenesiju.

Prema navodima tužilaštva, Pajk i njen tadašnji dečko namamili su djevojku u šumu, gdje su je tukli i mučili prije nego što su je ubili. Pajk je u vrijeme zločina imala 18 godina.

Nastavi čitati

Aktuelno