Connect with us

Svijet

JEDNA OD NAJSKUPLJIH DRŽAVA NA SVIJETU ZA PODIZANJE DJECE! Da li se ženama u ovoj zemlji “isplati” da rađaju?

Prema istraživanju, Kina je jedno od najskupljih mjesta na svijetu za podizanje djece, s neproporcionalnim utjecajem na žene, jer se zemlja bori s demografskom krizom.
Studija, koju je u srijedu objavio YuVa institut za populacijska istraživanja u Kini, pokazala je da prosječna cijena odgoja djeteta od rođenja do 17. godine iznosi oko 74.800 dolara, što se penje na više od 94.500 dolara za izdržavanje djeteta do diplomiranja.

Troškovi podizanja djeteta mlađeg od 18 godina u Kini iznose 6,3 puta BDP po glavi stanovnika, navodi se u izvještaju – što je drugi omjer nakon njenog istočnoazijskog susjeda Južne Koreje, koja ima najnižu stopu nataliteta na svijetu i gdje su troškovi podizanja djece 7,79 puta veći od BDP-a po glavi stanovnika.

Poređenja radi, u izvještaju se navodi da je potrošnja bila samo 2,08 puta BDP po glavi stanovnika u Australiji, 2,24 puta u Francuskoj, 4,11 puta u Sjedinjenim Državama i 4,26 puta u Japanu – još jednoj istočnoazijskoj zemlji koja se dugo bori sa ubrzanim starenjem stanovništva i pad nataliteta.

“Zbog razloga kao što su visoka cijena porođaja i teškoća za žene da uravnoteže porodicu i posao, spremnost Kineza da imaju djecu gotovo je najniža u svijetu”, navodi se u izvještaju. “Nije pretjerano opisati trenutnu situaciju stanovništva kao kolaps”.

Stanovništvo Kine se smanjilo u posljednje dvije godine, a 2023. je označila najnižu stopu nataliteta od osnivanja komunističke Kine 1949. Prošle godine je Kinu pretekla Indija kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Demografska kriza prijeti da ima značajan utjecaj na drugu po veličini svjetsku ekonomiju – i produbila se posljednjih godina uprkos naporima vlasti da preokrenu trend nakon decenija restriktivne politike kontrole rađanja.

Iako je vlada ublažila ograničenje broja djece po paru, pokrenula nacionalne kampanje ohrabrujući porodice da imaju više djece i ponudila finansijsku olakšicu, malo se toga promijenilo – dijelom zato što za mnoge žene žrtva jednostavno nije vrijedna toga, izvještava IuVa rekao je.

Žene koje uzmu porodiljsko odsustvo mogu se suočiti s “nepravednim tretmanom” na poslu, kao što je premještanje u druge timove, smanjenje plaće ili propuštanje mogućnosti napredovanja, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da ako troškove porodiljskog odsustva u potpunosti snose kompanije bez pomoći vlade, poslodavci bi mogli izbjeći zapošljavanje žena u reproduktivnom dobu – nešto što je već široko viđeno u Kini, s izvještajima o ženama koje se pitaju o planiranju porodice tokom intervjua za posao ili preskaču određene pozicije čak i ako ne planiraju da imaju djecu.

I dok neke žene potpuno prestanu raditi dok odgajaju svoju djecu, to čini ponovni ulazak na tržište rada nevjerovatno teškim. Žene koje imaju djecu mogu se suočiti s padom plata od 12 do 17 posto, navodi se u izvještaju, pozivajući se na istraživanje iz više časopisa.

Ove žrtve su možda bile češće u prošlim decenijama – ali Kineskinje su obrazovanije i ekonomski nezavisnije nego ikad i sada su brojnije od muškaraca u programima visokog obrazovanja. Uz toliki napredak postignut posljednjih godina, žene sve više daju prioritet svojim karijerama i samorazvoju u odnosu na tradicionalne prekretnice poput braka i porođaja, ranije su rekli stručnjaci.

Zatim, tu su troškovi u vremenu, trudu i novcu za podizanje djeteta.

Žene provode pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena
Istraživanja pokazuju da su žene u Kini prvenstveno odgovorne za kućne poslove kao što su kuvanje, čišćenje i kupovina – kao i za brigu o djeci, uključujući njihovo odvođenje u školu, pomoć oko domaćih zadataka i podučavanje.

Pozivajući se na dokument iz 2018. godine, u izvještaju se kaže da to znači da žene gube skoro pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena – s tim da se gotovo svi ti sati troše na kućne poslove. Iako očevi gube i malo slobodnog vremena, ni njihovo plaćeno radno vrijeme se ne mijenja značajno, navodi se u izvještaju IuVa.

“Budući da trenutno društveno okruženje u Kini nije pogodno za rađanje, vremenski i oportunitetni troškovi za žene da imaju djecu su previsoki”, navodi se u izvještaju. “Neke žene moraju odustati od rađanja djece u zamjenu za priliku da uspiju u karijeri.”

Kineska ekonomija porasla je za 5,2 posto u 2023., nešto bolje od zvaničnog cilja koji je postavio Peking. Ali zemlja se suočava sa bezbroj izazova, uključujući rekordan pad imovine, rastuću nezaposlenost mladih, deflatorne pritiske, rastuće korporativne obaveze i sve veći finansijski stres na lokalne samouprave.

U izvještaju se upozorava da bi pad nataliteta mogao imati dubok uticaj na ekonomski rast, ukupnu sreću ljudi i globalni položaj Kine.

Autori su pozvali na nacionalne politike za smanjenje troškova porođaja “što je prije moguće” – kao što su gotovinske, porezne i stambene subvencije, jednako porodiljsko i roditeljsko odsustvo, zaštita reproduktivnih prava neudatih žena i reforma obrazovanja.

(JA/EURACTIV.rs)

Related Topics:

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno