Connect with us

Svijet

JERMENI PREDAJU ORUŽJE: “Svijet nas je napustio”

Rusija je saopštila da su jermenski borci u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabah počeli da predaju oružje.

Predaja je počela nakon što je humanitarna pomoć stigla do 120.000 Jermena koji kažu da ih je svijet napustio nakon što je Azerbejdžan pobijedio njihove snage.

Jermeni iz Karabaha, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, bili su primorani da proglase prekid vatre 20. septembra nakon munjevite 24-časovne vojne operacije mnogo veće azerbejdžanske vojske.

“Oružane formacije Karabaha počele su predaju naoružanje i vojnu opremu pod kontrolom ruskih mirovnih snaga”, saopštila je Rusija, koja u Karabahu ima oko 2.000 mirovnjaka.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su do sada borci predali šest oklopnih vozila, više od 800 topova, oko 5.000 komada municije.

Rusija je saopštila da je isporučila više od 50 tona hrane i druge pomoći. Međunarodni komitet Crvenog krsta /ICRC/ saopštio je da je isporučio 28.000 pelena, kao i ćebad i gorivo i najavio dodatnu pomoć.

Budućnost Karabaha i njegovih 120.000 etničkih Jermena visi o koncu – Azerbejdžan želi da integriše ovaj sporni region, ali etnički Jermeni kažu da se plaše da će biti progonjeni i optužuju svijet da ih je napustio.

Jermeni u Karabahu rekli su Rojtersu da su u suštini opkoljeni u regionu, sa malo hrane, struje ili goriva i pozvali velike sile da im pomognu.

Azerbejdžan je najavio amnestiju za jermenske borce iz Karabaha koji predaju oružje i rekao je da Jermeni mogu da napuste region i pređu u Jermeniju ako žele.

Jermenija, koja je izgubila rat od Azerbejdžana 2020. zbog regiona, stvorila je prostor za desetine hiljada Jermena iz Karabaha, iako premijer Nikol Pašinjan kaže da ne želi da oni napuste svoje domove osim ako to nije apsolutno neophodno.

(Srna)

Svijet

NAJVEĆI AI PROJEKAT MODERNOG DOBA: Evo kako će Genesis misija preoblikovati čovječanstvo

Genesis misija, koju već porede sa Menhetn projektom, treba da ubrza otkrića u fuziji, genetici, materijalima i energetici – ali i da Americi donese tehnološku prednost na ključnim poljima.

Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule jedan od najambicioznijih naučno-tehnoloških poduhvata modernog doba. Predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom startuje Genesis misija, državni projekat koji želi da spoji vještačku inteligenciju i ogromne baze podataka kako bi ubrzao naučna otkrića koja danas zahtijevaju godine.

U dokumentu se inicijativa opisuje kao hitna i istorijska, uz poređenje sa čuvenim Menhetn projektom iz Drugog svjetskog rata. Time administracija jasno stavlja do znanja da vještačku inteligenciju vidi kao ključ globalne dominacije u decenijama koje dolaze.

Genesis misija pokreće se u trenutku kada su brojne federalne naučne institucije pretrpjele ozbiljna smanjenja budžeta i grantova. Još zanimljivije je što Trampova naredba ne navodi tačan finansijski okvir, iako je riječ o projektu koji se predstavlja kao jedan od najvećih u istoriji.

AI dobija pristup najvećim naučnim arhivama
U fokusu Genesis misije nalaze se nacionalna bezbjednost, naučna istraživanja i energetske inovacije. Ključni resurs biće gigantski državni skupovi podataka kojima raspolažu NASA, Nacionalni institut za zdravlje i druge federalne agencije.

To su milijarde snimaka, mjerenja i simulacija – od dubina okeana i udaljenih dijelova svemira, do ljudskog genoma i naprednih biomedicinskih istraživanja. Ideja je da AI preuzme najsporije i najteže procese, skraćujući ih sa godina na samo nekoliko sati ili dana.

Predsjednikov savjetnik za nauku Majkl Kracios kaže da je Genesis najveće okupljanje državnih naučnih resursa još od Apolo programa. Prema njegovim riječima, AI će se koristiti za automatizaciju eksperimenata, ubrzavanje simulacija i pravljenje zaštitnih modela, uključujući savijanje proteina i simulacije fuzionih reaktora.

Cilj nije da vještačka inteligencija zamijene naučnike, već da im omoguće da testiraju hrabrije ideje i dođu do otkrića koja klasičnim metodama nisu dostižna.

Od fuzionih reaktora do novih lijekova
Ministarstvo energetike dobilo je rok od 60 dana da izabere 20 najvećih izazova koje misija treba da počne da rješava. U narednih 90 dana mora da sastavi popis svih državnih računarskih resursa, a poslije 120 dana i plan kako da se objedine podaci iz državnih i privatnih istraživačkih centara.

Rok od 270 dana predviđa i demonstraciju konkretnog napretka na makar jednom prioritetnom zadatku.

Već označene oblasti uključuju razvoj fuzionih izvora energije, naprednih nuklearnih reaktora, modernizaciju elektroenergetske mreže, nove materijale, kvantne računare i razvoj lijekova koji bi mogli da spasu milione života.

SAD ovim potezom jasno pokazuju da žele prednost u tehnologijama koje će definisati ekonomiju, nauku i geopolitičku moć čitavog 21. vijeka.

Nastavi čitati

Svijet

PRETRES KUĆE ANDRIJE JERMAKA, šefa kabineta Zelenskog

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, prenosi Ukrajinska pravda.

Prema snimcima ukrajinskog sajta, oko 10 službenika Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO) ušlo je u deo Kijeva gde se nalaze vladine zgrade.

Više detalja trenutno nije poznato.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA ZBOG TRAMPA UVELA “NOĆNU STRAŽU”: Prate američkog predsjednika

Danska vlada formirala je posebnu „noćnu stražu“ u Ministarstvu vanjskih poslova, ne da bi čuvala Divljake ili Bijele šetače iz serije Igra prijestolja, već kako bi pratila izjave i poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) dok Kopenhagen spava, izvijestio je danski list Politiken.

Prema informacijama Politikena, straža počinje svakog dana u 17 sati po lokalnom vremenu, a u 7 ujutro priprema se izvještaj koji se distribuira kroz dansku vladu i relevantne institucije. Izvještaj sadrži pregled svega što je rečeno i učinjeno, s ciljem da se danski državni aparat pripremi za moguće diplomatske posljedice.

Ova pozicija uvedena je, kako se smatra, nakon diplomatskog spora između Danske i SAD-a oko Grenlanda ovog proljeća, kada je američki predsjednik Trump zaprijetio preuzimanjem kontrole nad arktičkim ostrvom. Politiken navodi da je inicijativa jedan od nekoliko primjera kako se danska diplomatija i državni aparat moraju prilagoditi novoj realnosti u slučaju drugog Trumpovog mandata.

Slične izvještaje prenose i međunarodni mediji poput Guardiana.

Nastavi čitati

Aktuelno