Connect with us

Zdravlje

JESTE LI RAZMIŠLJALI O OVOM? Otpornost na antibiotike najveća prijetnja za čovječanstvo

Više od 39 miliona ljudi širom svijeta moglo bi umrijeti od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u sljedećih 25 godina, pokazala je studija objavljena u časopisu The Lancet.

Kako naglašavaju u studiji još uvijek je moguće izbjeći taj crni scenarij.

Već identificirana kao veliki zdravstveni problem, procjenjuje se da će se otpornost na antibiotike još povećati. Od 1990. do 2021. više od milion ljudi u svijetu umrlo je direktno zbog posljedica otpornosti na antibiotike, naglasili su autori, prenosi N1.

Oni su analizirali 22 patogena, 84 kombinacije između patogena i liječenja, te 11 infektivnih sindroma kod ljudi svih dobi iz 204 zemlje i teritorija, koristeći podatke više od 520 miliona ljudi.

Kroz te tri decenije, smrtnost djece mlađe od pet godina koja bi bila direktna posljedica otpornosti na antibiotike pala je za 50 odsto, što je posljedica poboljšanja prevencije i kontrole infekcija u njihovoj dobi.

Paralelno, smrtnost kod odraslih u dobi od 70 godina ili starijih podigla se za 80 odsto u tom razdoblju, zajedno s rapidnim starenjem stanovništva i većom osjetljivošću te populacije na infekcije.

Što se tiče patogena, smrtnost je najviše porasla nakon infekcija zlatnim stafilokokom otpornim na meticilin (MRSA).

Kada se gledaju gram negativne bakterije, najviše je došlo do otpornosti na karbapeneme, antibiotike širokog spektra.

Sljedećih decenija, smrti zbog otpornosti na antibiotike samo će rasti, kaže studija.

Broj direktnih žrtava mogao bi doseći 1,91 milion godišnje u svijetu do 2050. godine, što je skok od više od 67 odsto u poređenju s 2021. godinom, pokazuju modeli koje su izradili autori studije.

Do polovine ovog vijeka, otpornost na antibiotike igraće ulogu u 8,22 slučaja smrti svake godine, što je porast od 74,5 odsto u odnosu na 2021.godinu.

Ukupno, između 2025. i 2050. godine otpornost na antibiotike izravno će biti uzrok smrti više od 39 miliona ljudi u svijetu i bit će povezana s još 169 miliona smrtnih slučajeva, ocjenjuju naučnici.

Ali mogući su i manje pesimistični scenariji.

Naučnici kažu da je “sada vrijeme za djelovanje” da bi se zaštitili ljudi širom svijeta od opasnosti koju predstavlja otpornost na antibiotike.

Studija naglašava potrebu za mjerama koje kombinuju prevenciju infekcija, vakcinisanje, minimiziranje neprikladne upotrebe antibiotika i istraživanja novih antibiotika kako bi se ublažio broj smrtnih slučajeva koji se predviđaju do 2050.godine.

Zdravlje

DRAMATIČNO U NJEMAČKOJ! Zbog majmunskih boginja zatvorena škola

Škola u blizini Kelna, u zapadnoj Njemačkoj, zatvorena je iz predostrožnosti nakon što je nova varijanta mpoks virusa otkrivena kod dvoje đaka.

Učenici škole za djecu sa posebnim potrebama u Rosrathu prelaze na onlajn nastavu do petka, saopštila je okružna administracija Rajniš-Bergiš distrikta, prenijela je agencija “DPA”.

Četiri člana jedne porodice koja živi u distriktu, uključujući dvoje djece, zaraženi su takozvanom “kladom 1b virusa majmunskih boginja”. Prema informacijama iz distrikta, porodica se nalazi u karantinu, a simptomi su za sada blagi.

Zdravstveni odsjek i školska uprava donijeli su ovu preventivnu mjeru nakon intenzivnih konsultacija sa njemačkim institutom za kontrolu bolesti, Robert Koh, i drugim specijalizovanim institucijama, zbog djece kojoj je potrebna posebna zaštita.

Školske prostorije ostaće zatvorene kako bi se sprečio blizak kontakt među učenicima i time dalja moguća transmisija mpoks virusa. Petak je posljednji nastavni dan prije božićnih praznika. Pretpostavlja se da je zaraza potekla od putovanja člana porodice u Afriku.

Za sada nisu otkrivene dodatne infekcije, izjavila je portparolka distrikta. Simptomi mpox virusa uključuju karakteristični osip na koži, a često su prisutni i opšti simptomi bolesti poput groznice, glavobolje i bolova u mišićima. Smrtni ishodi su rijetki.

Virus, ranije poznat kao majmunske boginje, nije mnogo zarazan.

“Za prenos mpoks virusa neophodan je blizak fizički kontakt”, navodi institut Robert Koh.

Virus se uglavnom prenosi kontaktom kože na kožu, poput seksualnog odnosa, zagrljaja, masaže ili ljubljenja. U avgustu, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je “vanrednu situaciju od međunarodnog značaja” zbog nove varijante virusa i povećanja broja slučajeva mpoksa u Africi.

Prirodni domaćini mpoks virusa su glodari iz Zapadne i Centralne Afrike. Patogeni su manje prilagođeni majmunima i ljudima.

Od ljeta 2023. godine, broj slučajeva se prijavljuje kontinuirano, ali na niskom nivou u jednocifrenim ili niskim dvocifrenim brojevima na mjesečnom nivou. Do sada u Njemačkoj nisu zabilježeni smrtni slučajevi, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Zdravlje

Zašto je čokoladno mlijeko dobro za djecu? VJEROVALI ILI NE DIŽE IMUNITET

Čokoladno mlijeko je poslastica koju djeca obožavaju.

Ono nadopunjuje nutritivne nedostatke s kojima se mnogi suočavaju, pružajući odličnu opciju za izbirljive mališane ili one koji ne vole okus običnog mlijeka.

Ali, mnogi roditelji su zabrinuti; smiju li djeca piti čokoladno mlijeko zbog dodanog šećera koji sadrži?

Nutritivna vrijednost čokoladnog mlijeka
Malo čokoladno mlijeko od 0.2 litre, odnosno jedna porcija čokoladnog mlijeka, ima 150 kalorija, 8 grama proteina, 24 grama ugljikohidrata (10 grama dodanog šećera), kalcij, vitamin D i druge ključne nutrijente. Za usporedbu, obično mlijeko ima 105 kalorija i 12 grama ugljikohidrata bez dodanog šećera.

Čokoladno mlijeko obezbjeđuje niz važnih nutrijenata, a istraživanja pokazuju da je korisno za zdravlje. Studija iz 2021. godine, objavljena u časopisu Nutrition and Metabolism, pokazala je da dnevna konzumacija šalice mlijeka može smanjiti rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i osteoporoze, piše Parents, prenosi Index.

Mliječni proizvodi sadrže 18 od 22 esencijalna nutrijenta, uključujući kalcij, fosfor, magnezij i vitamin D, koji su ključni za zdravlje i metabolizam. Prehrambene smjernice ističu da mlijeko pomaže u nadoknadi nutrijenata poput kalcija, kalija i vitamina D, što čokoladno mlijeko čini zdravim izborom.

Glavni nutrijenti u čokoladnom mlijeku
Kalcij: Ključan za rast i čvrstoću kostiju, posebno tokom djetinjstva i adolescencije. Mliječni proizvodi sprečavaju bolesti kostiju i podržavaju mineralizaciju.

Vitamin D: Pomaže kalciju u jačanju kostiju. Mlijeko je jedan od rijetkih izvora vitamina D.

Proteini: Potiču rast i oporavak mišića, posebno kod aktivne djece.

Fosfor: Važan za čvrste kosti, zube i obnavljanje tkiva.

Kalij: Podržava rast, rad mišića i srčani ritam. Jedna šalica mlijeka ima oko 360 mg kalija.

Vitamin A: Pomaže rastu, razvoju i jačanju imunološkog sistema.

Smiju li mala djeca piti čokoladno mlijeko?
Da, mala djeca smiju piti čokoladno mlijeko. Mliječni proizvodi su glavni izvor tri od četiri ključna nutrijenta za zdravlje kod djece od dvije do 18 godina: kalcij, kalij i vitamin D.

Prema Američkoj akademiji za pedijatriju, djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala piti čokoladno mlijeko jer mlijeko s okusom sadrži više šećera nego što se preporučuje za tu dob. Stručnjaci preporučuju obično mlijeko koje je bogato nutrijentima i ključnim vitaminima za razvoj djeteta.

Nastavi čitati

Zdravlje

VIRUSI HARAJU! Koliko je u Srpskoj oboljelih od respiratornih infekcija

U Republici Srpskoj su od 2. do 8. decembra prijavljena 553 oboljenja slična gripu, najviše u regijama Foče i Istočnog Sarajeva, a u bolnicama 84 slučaja teške akutne respiratorne infekcije, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo.

U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske je 55 pacijenata oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije, u bolnicama u Prijedoru devet, u Doboju osam, u Gradišci pet, u Foči jedan, Trebinju i Nevesinju po tri pacijenta.

Iz Instituta kažu da su najviše od teške akutne respiratorne infekcije obolijevale osobe u dobu od 30 do 64 godine i stariji od 65 godina.

Domovi zdravlja su u istom periodu prijavili 5.042 akutne respiratorne infekcije.

Kada je riječ o ovim i oboljenjima sličnim gripu, najveći broj oboljelih je u dobu od pet do 14 godina i od 30 do 64 godine, kažu u Institutu.

Nastavi čitati

Aktuelno