Connect with us

Zanimljivosti

JESTE LI ZNALI GDJE SE ČUVAJU SVA SJEMENA SVIJETA? Ledeni Arktik čuvar biljnog svijeta

Duboko u vječnom ledu Arktika, skladišti se sjeme biljaka iz čitavog svijeta. Ali taj trezor ne ugrožavaju samo klimatske promjene, već i geopolitički sukobi širom svijeta

“Dobili smo 60 kutija iz 15 banaka sjemena širom svijeta“, kaže Asmund Asdal. “Zapečaćene su i sada ih skeniramo u aerodromskom sistemu obezbjeđenja da bismo se uvjerili da sadrže samo sjemenke.“

I ovog mraznog jutra, Asdal se odvezao do aerodroma u najsjevernijem gradu na svijetu, Longjerbijenu, koji se nalazi na oko 1.500 kilometara od Sjevernog pola. Današnja misija tog čuvara “Globalnog trezora sjemena” je da zaključa 12.000 vrijednih duplikata sjemena iz Afrike 130 metara duboko u arktičkom trezoru sjemena.

Tu, na minus 18 stepeni u permafrostu Špicbergena, već 15 godina se čuva DNK biljaka za buduće generacije. U trezoru je sada 1,2 miliona uzoraka iz čitavog svijeta: sirak, pšenica, pasulj, kukuruz…

Pored norveškog biologa Asdalom, pored rentgena na aerodromu stoji Nigerijac Majova Olubiji. On je izaslanik Nacionalnog centra za genetičke resurse i biotehnologiju iz nigerijskog grada Ibadana. “Evo me, dakle, hiljadama kilometara od Ibadana i mojih polja“, kaže. “Ovo je stvarno veliki dan za mene, presrećan sam”. Nigerijski naučnik sa sobom je donio grašak, glavnu hranu miliona Afrikanaca.

Njegov zambijski kolega Grajbil Munkombve klima glavom u znak potvrde dok stavlja kutije sa sjemenkama na pokretnu traku. U njima je sjeme iz južne Afrike: sirak, pasulj i pirinač, “biljni materijal koji su naši poljoprivrednici koristili generacijama, ne samo kao hranu, već i u medicinske i kulturne svrhe”.

“To što će i te sjemenke sada ovdje da se čuvaju za nas znači očuvanje naše nacionalne baštine“, rekao je Munkombve. “Ako se nešto loše dogodi kod kuće, možemo da se oslonimo na duplikate koji će ovdje biti pohranjeni”.

Kad stigne do trezora sjemena na obroncima iznad Longjerbijenu okruženog napuštenim rudnicima uglja, Grajbil Munkombve zakopčava svoju debelu zimsku jaknu. Temperaturna razlika između u Lusake gdje radi i Svalbarda, danas iznosi 36 stepeni. Za to vrijeme Asmund Asdal otključava sef kombinacijom brojeva: “Dakle, tu smo”. On poziva grupu naučnika koji su se okupili oko ulaza da pogledaju u sef. “Fascinantno mi je to što nam banke sjemena iz svih djelovima svijeta vjeruju i šalju nam svoje seme“, kaže 66-godišnji biolog i agronom. “A novi stalno dolaze. Znaju da se mi ovdje vrlo dobro brinemo o njihovom materijalu”.

Štefan Šmic je izvršni direktor “Global Trust Fund for Crop Diversity”, skraćeno “Crop Trust”, sa sjedištem u Bonu u Njemačkoj. Ta organizacija podržava čitavu mrežu banaka gena koje čuvaju biološku raznolikost u svojim regionima. Među njima su i afričke banke u Zambiji i Nigeriji, kao i u Gani, Keniji i Etiopiji.

Savremena poljoprivreda oslanja se na odabrane sorte i uzgoje. Međutim, genetska raznolikost izvornih biljaka je ugrožena i mogla bi da nestane. Kako bismo se uhvatili u koštac s izazovom globalnih klimatskih promjena, ta raznolikost će biti potrebna u godinama koje dolaze, prije svega zato što su divlji srodnici biljaka za uzgoj otporniji.

Ili, kako to kaže Šmic: “U vrijeme klimatskih promjena mi sebi ne možemo da dozvolimo da se velike količine te genetske raznolikosti zauvijek izgube”.

Stručnjaci u trezoru prvi put su se suočili s posljedicama klimatskih promjena 2016. godine, kada je neuobičajeno obilna kiša uzrokovala ulazak vode u predtunel hermetički obezbjeđenog trezora. Otada su preduzete dodatne mjere bezbjednosti kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost po sjeme. “Sef je sada sigurniji nego ikada”, uvjeren je njegov čuvar Asmund Asdal. Samo, da li je zaista tako? Klimatske promjene, krize, katastrofe…

Nisu samo klimatske promjene ono što prijeti jedinstvenoj biljnoj raznolikost smještenoj u vječnom ledu Svalbarda. Botaničari i biolozi s velikom zabrinutošću prate i sve veće geopolitičke preokrete u svijetu. Nedavno je važna banka sjemena u sirijskom Alepu uništena u ratu, a sada je i skladištenje primjeraka iz Jermenije odloženo zbog najnovijih političkih napetosti u toj zemlji.

Kuldep Sing iz Indijskog međunarodnog instituta za istraživanje usjeva za polusušne tropske krajeve (ICRISAT), takođe je krenuo na dugo putovanje do norveškog Arktika. “Osim klimatskih promjena, politička nestabilnost posebno šteti genetskoj raznolikosti”, kaže on. Zato je rat na Bliskom istoku tako prijeteći: “Pratimo to veoma pažljivo. Izrael, na primjer, ima izvanrednu banku sjemena. Ako se tamo nešto dogodi, mogli bismo da izgubimo kompletnu tu zalihu“, upozorava Sing.

Štefan Šmic iz “Crop Trusta” dijeli to mišljenje: “Sve veći sukobi širom svijeta, uključujući i one u Africi, povećavaju pritisak i zato bismo svi morali brzo da djelujemo”. On je prije svega zabrinut zbog situacije u bankama sjemena u Africi: “Često se njima ne upravlja baš najbolje. Nedostaje novca, nedostaje osoblja. To znači da se u svakom trenutku može dogoditi da blaga koja se tamo čuvaju budu izgubljena. A ako se izgube, onda su izgubljena zauvijek”.

Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine i u izolovanom Svalbardu su osetili koliko brzo globalna svjetska politika može da prodre i do njih. U trenutku kada je počeo rat oko 400 Rusa i Ukrajinaca radilo je u naseljima Piramiden i Barentsburg, prije svega kao rudari, ali i u turizmu. Otprilike polovina njih je nakon toga napustila Svalbard, dijelom i zbog toga što su norveški turoperateri pozvali na bojkot ruskih proizvoda i usluga.

Između Norvežana i Rusa ionako vlada ledeno doba. Arktički susjedi, Norveška, Danska (Grenland), Kanada i SAD nakon agresije sa pažnjom posmatraju ruske ambicije po pitanju sirovina u tom regionu. “S geopolitičke tačke gledišta ne mislimo da je bezbjednost trezora sjemena na Svalbardu ugrožena”, kaže ipak guverner Svalbarda Lars Fause za DW.

Ali, predstavnica norveške vlade Grete Evjen ne može da sakrije zabrinutost: “Veoma pažljivo pratimo situaciju, jer trenutno zaista ne znamo šta još može da se dogodi u svijetu. Zato su nam apsolutno potrebni duplikati sjemena kako to ne bi bili pohranjeno samo na jednom jedinom mjestu“, kaže Evjen. Ipak, nakon toga dodaje sa osmjehom: “Čak i ako se mnoge stvari trenutno čine neizvjesnim, ovo mjesto je definitivno najbolje osiguranje.“, prenosi DW.

Zanimljivosti

NAJTRAŽENIJE LJETNE DESTINACIJE: Na prvom mjestu grad u kome stalno pada kiša

Treću godinu zaredom, Delta Air Lines je objavila svoju godišnju listu najtraženijih destinacija koje strani turisti najviše pretražuju za ljetno putovanje.

Ova godina je uzbudljiva za Deltu, sa povećanom učestalošću letova na nekim od najpopularnijih mjesta, kao i uvođenjem novih linija, uključujući i prvi ikada let ka Siciliji u Italiji. Ipak, čini se da njihove mušterije i dalje više zanimaju druge destinacije za putovanje.

Bez daljeg odlaganja, pogledajmo kojih je to 5 najtraženijih ljetnih destinacija ove godine prema Delti i koliko su zapravo popularne:

5. Atina, Grčka
Na petom mjestu nalazi se Atina, istorijska prijestonica Grčke, dom slavnih znamenitosti kao što su Partenon – hram star 2471 godinu, smješten na brdu, kameni Odeon Heroda Atičkog iz 1. vijeka i impresivni, potpuno mermerni Panatenejski stadion. Mogli bismo naširoko da pišemo o drevnim čudima Atine, ali, suprotno opštem mišljenju, ovaj grad nudi mnogo više od samo “nekih starih ruševina”. Naši ljudi ga obožavaju, ali i stranci ga često biraju za odmor.

Plaka je kaldrmisani kvart ispunjen porodičnim tavernama sa bogatom gastronomskom ponudom. Užurbani trg Monastiraki savršen je za kupovinu neobičnih suvenira, dok je Atinska rivijera prošarana šarmantnim primorskim mjestima i slikovitim plažama. Ako tražite skriveni dragulj daleko od gužve, posjetite Anafiotiku, mirno naselje na sjeveroistočnoj padini Akropolja, sa bijelim kućama u ostrvskom stilu, šarenim kapcima i bakama i dekama sa svojim mačkama, kako uživaju na suncu.

4. Kankun, Meksiko
Ispostavlja se da Kankun ipak nije najpopularnija međunarodna destinacija za Amerikance koji lete u inostranstvo tokom ljeta, barem ne kada je Delta u pitanju, ali četvrto mjesto nije loše. Bilo da ste i sami bili tamo ili znate nekoga ko jeste, vjerovatno vam je poznat koncept.

Prostrani karipski grad fokusiran na blistav, moderni dio poznat kao Zona hotela, koji se prostire duž jedne od najljepših plaža koje možete vidjeti. Između mekog bijelog peska i tirkiznog mora, kao i niza luksuznih hotela uz obalu, sa svojim klubovima na plaži i restoranima koje vode vrhunski kuvari, Kankun je savršen izbor za one koji žele samo da se opuste. Nije baš jeftino provesti nedkelju dana ovdje, ali budite sigurni da ćete dobiti ono što plaćate.

3. Rim, Italija
Vraćamo se u Evropu. Ovo je vaš omiljeni evropski grad za vožnju vespe, sladoled od lješnika i večere na otvorenom uz muziku uličnih svirača. Možda je pretjerano reći da je Rim na listi želja svakog stranog putnika, ali sigurno zauzima visoko mjesto kod korisnika Delte, jer se već treću godinu zaredom nalazi među prva tri mjesta. I da budemo iskreni, neće uskoro sići sa te liste.

Od istorijskog značaja Koloseuma i Rimskog foruma, do boemskih ulica Trasteverea, gdje svaki korak vodi do još jedne uličice sa pastelnim zgradama i vinskim barovima, pa do Vatikana, ovo je grad iz snova.

2. Pariz, Francuska
Prelijepa Ajfelova kula, veličanstveni bulevari, zeleni parkovi sa ukrašenim fontanama, veličanstvena i obnovljena katedrala Notr Dam i redovi, redovi, redovi… Ovo je Pariz, ovdje ljudi jednostavno žive. Voljeli ga ili mrzeli, ne može se poreći da je prijestonica Francuske neprikosnovena kada je riječ o arhitekturi i umjetnosti. Prema podacima Delte, turisti dolaze u velikom broju.

Ove godine broj pretraga je porastao za 16 odsto u odnosu na 2024, što znači samo jedno – Pariz će ljeti biti pun kao i uvijek. Ako želite da pobjegnete od gužve, provedite popodne u srednjovjekovnom zamku i obližnjim šumama na istoku Pariza, znate šta vam je činiti.

1. London, Engleska

I evo pobjednika: krunu ove godine nosi London, kao najtraženija destinacija na zvaničnom sajtu Delte za ljeto 2025. Većina stranih putnika ne planira da zamijeni London za neki drugi evropski grad u skorije vrijeme. Pored selfija ispred Big Bena i Bakingemske palate, i šetnji uz rijeku Temzu ka Tauer bridžu, obavezno svratite na sjever do Camden Town-a na uličnu hranu. Za još lokalniji doživljaj, posjetite Portobello Road Market u Noting Hilu tokom vikenda, pravo mjesto za pronalaženje starinskih predmeta i knjiga.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Nije ni poljubac ni intimni odnos: Novi neoprostivi oblik prevare!

Digitalno doba donelo je nove oblike bliskosti, ali i nove načine na koje povjerenje može da bude narušeno i to bez fizičkog kontakta. Iako svi znamo šta znači prevara, postoje situacije koje nisu tako crno-bijele i koje izazivaju podijeljena mišljenja, a jedna od njih je i pretplata na OnlyFans.

Naime, u velikoj anketi sprovedenoj u Australiji, na uzorku od 54.000 ljudi, 50 odsto ispitanika smatra da je pretplaćivanje na sadržaj za odrasle na toj platformi definitivno prevara. Još 42 odsto kaže da to “zavisi od vrste interakcije” koju partner ima sa kreatorom sadržaja, dok samo 8 odsto veruje da je to normalan dio savremene veze, piše UNILAD.

Ovi rezultati pokazuju koliko se granice u vezama danas razlikuju od osobe do osobe, ono što je za neke crvena linija, za druge je potpuno prihvatljivo.

Digitalno doba donijelo je nove načine zbližavanja, ali i nove načine da se povjerenje naruši, i to bez fizičkog dodira. S druge strane, neki ljudi čak ni određeni fizički kontakt, poput poljupca, ne smatraju prevarom.

Slično je i s lajkovanjem tuđih objava na Instagramu – dok neki to doživljavaju kao pretnju vezi, drugima je to možda neukusno, ali ne i razlog za optužbu za prevaru. Ipak, sve zavisi od konteksta, namjere i komunikacije. Ako se jedan od partnera zbog nečega oseća izdato, važno je o tome razgovarati – bez obzira da li je riječ o lajku, poruci ili pretplati.

Ali gdje povući granicu kada je u pitanju OnlyFans? Model i kreatorka sadržaja sa te platforme, Madi Miler, koja zarađuje oko 19.000 dolara mjesečno, izjavila je za news.com.au da za nju takva pretplata jeste prevara.

“Povjerenje je ključno, zbog čega sam raskinula sa bivšim nakon što sam ga uhvatila kako gleda fotografije drugih golih žena dok je bio sa mnom u krevetu. Da me pitao da zajedno pogledamo nešto ili mi rekao da je radoznao, mogli smo da razgovaramo o tome. Ali činjenica da je u tajnosti gledao porno sadržaj osoba koje lično poznajem, to nije bilo u redu”, ispričala je Miler.

Njena priča pokazuje da se ovdje ne radi samo o sadržaju, već o povredi povjerenja i osjećaju isključenosti.

S druge strane, se*sualna radnica i vlasnica agencije Million Billion Media, Lusi Benks, spada u onu grupu koja smatra da sve zavisi od odnosa i nivoa iskrenosti u vezi.

“U svijetu OnlyFansa sam još od vremena prije pandemije i vidjela sam kako je od sporedne zanimacije postao pravi sistem koji je promijenio čitavu industriju za odrasle”, kaže Benks.

Dodaje da su se s tim promenili i odnosi, pa su danas otvorena komunikacija, emocionalna inteligencija i iskrenost važniji nego ikad.

“Da li je prevara ako ti se partner pretplati na OnlyFans? Sve zavisi od vašeg odnosa”, zaključuje ona, ističući da je važno da se partneri u vezi osećaju sigurno, poštovano i cijenjeno, prenosi Večernji list.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U Hrvatskoj održano takmičenje u jedenju ćevapa, BOKSER IZ SPLITA POJEO ČAK 90!

Po prvi put u Hrvatskoj i to u Strožancu održano je takmičenje “Tko može pojesti više ćevapa”.

Pobjednik takmičenja je 23-godišnji student i sportaš Ivan Vrdoljak iz Splita, koji je u četiri navrata pojeo ukupno 90 ćevapa, navodi RTL.

– Planirao sam pojesti okrugli broj, a to je stotinu ćevapa. Mislio sam ići i na 200, ali su moji protivnici odustali pa sam i ja stao. Da je trebalo, bez problema bih pojeo 200. Kao student i sportaš, u ime svog kluba, Boksačkog kluba Torcida, nisam mogao izgubiti. Ne gubimo, a i mogu pojesti – rekao je Ivan.

Drugo mjesto osvojio je Nino Veić s nešto manjim brojem pojedenih ćevapa, dok je trećeplasirani bio Valentin Jurlina.

Takmičenje se održavalo pod jasno definisanim pravilima – nije bilo dopušteno piti vodu, ćevapi su se morali temeljito žvakati, a tok natjecanja nadzirala je komisija koja je brojala preostale komade na tanjirima.

Prva nagrada iznosila je hiljadu evra i pehar, druga 500 i medalju, a treća 200 i takođe medalju.

Za takmičenje je bilo spremno 100 kg ćevapa.

Nastavi čitati

Aktuelno