Pojedine fotografije djece iz Gaze ovih dana obilaze svijet i bude najdublju zabrinutost – mališani iscrpljeni glađu, bez lijekova, bez osnovnih uslova za život.

Brojni svjetski mediji, uključujući ABC i CNN, pišu u tome.

Ministarstvo zdravlja pod upravom Hamasa saopštilo je da je samo u prethodna 24 sata još 15 osoba umrlo od gladi i pothranjenosti.

Među pothranjenima je veliki broj djece. Jedan od njih je osamnaestomjesečni Muhamed Zakarija Ajub al-Matuk, dječak iz šatorskog naselja u gradu Gazi, koji je zbog ekstremne pothranjenosti izgubio tri kilograma i sada ima svega šest.

Prema podacima Svjetskog programa za hranu (WFP), čak 70.000 djece hitno treba medicinsku pomoć zbog akutne pothranjenosti, a 900.000 mališana u Pojasu Gaze već pati od gladi. Ova djeca, navodi WFP, “gladuju čekajući obećanja koja nikad ne stižu”.

Stanje je iz dana u dan sve gore. Više od stotinu međunarodnih humanitarnih organizacija upozorilo je da su tržnice u Gazi prazne, da se bolesti šire ogromnom brzinom i da ljudi svakodnevno kolabiraju od gladi i dehidracije.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata između Izraela i Hamasa u oktobru 2023. godine do kraja jula 2025, poginulo je više od 59.000 Palestinaca. Od toga je, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi, najmanje 101 osoba umrla od gladi, među njima čak 80 djece.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na “masovno izgladnjivanje” stanovništva Gaze.

“Roditelji nam pričaju kako njihova djeca idu spavati sa suzama u očima jer su gladna”, rekao je generalni direktor WHO-a, Tedros Gebrejesus. “Mjesta na kojima se dijeli hrana postala su zone nasilja.”

Situaciju dodatno otežava gotovo potpuna blokada pojasa Gaze. Prije početka sukoba, dnevno je u ovu teritoriju ulazilo 500 do 600 kamiona pomoći. Danas ih, tvrde humanitarne organizacije, jedva uđe 28.

Ujedinjene nacije navode da je, od uspostavljanja tzv. Humanitarnog fonda za Gazu (GHF) krajem maja, više od 1.000 ljudi izgubilo život pokušavajući da dođe do pomoći. Fondacija, koju podržavaju Izrael i SAD, trebalo je da zamijeni UN u distribuciji pomoći, ali je suočena s ozbiljnim kritikama zbog neefikasnosti.

Humanitarne organizacije zahtijevaju neometan ulazak pomoći, ukidanje blokade, dotok hrane, vode i lijekova, kao i hitno primirje.

Izrael, s druge strane, optužuje Hamas za krađu zaliha i blokiranje pomoći – što Hamas demantuje. Zvanični Tel Aviv tvrdi da omogućava dovoljan protok pomoći, ali humanitarci i brojne zapadne zemlje ukazuju da je to tek mali djelić stvarnih potreba, prenosi Jutarnji.

Raspoloženje u njemačkoj privredi neznatno se poboljšalo u julu.

Pokazatelj ekonomske klime koji izračunava Ifo institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Minhenu porastao je za 0,2 boda na 88,9 bodova na mjesečnom nivou. Preduzeća su bila neznatno zadovoljnija trenutnom situacijom, izvijestio je institut.

Raspoloženje se najviše poboljšalo među proizvodnim preduzećima. Mnogo su zadovoljnija trenutnom situacijom i optimističnija su u pogledu poslovanja u narednim mjesecima. Međutim, i dalje nedostaje zamaha u pogledu količine narudžbina.

U uslužnom sektoru raspoloženje se pogoršalo. Preduzeća su bila manje zadovoljna trenutnom situacijom, a očekivanja za naredne mjesece takođe su se pogoršala. Unutar sektora, raspoloženje se pogoršalo među pružaocima IT usluga, dok se znatno poboljšalo u transportu i logistici.

U trgovini je pokazatelj raspoloženja neznatno pao, uglavnom zbog većeg pesimizma u vezi s narednim mjesecima. Preduzeća su procijenila da se trenutna situacija poboljšala, ali su i dalje nezadovoljavajuće, utvrdio je Ifo institut.

U građevinskom sektoru, procjene i trenutne situacije i očekivanja su se poboljšale. Međutim, nedostatak narudžbina i dalje je veliki problem, dodao je institut, prenosi Seebiz.

Iran je nagovijestio da će biti spreman ponovo da pokrene razgovore na tehničkom nivou u vezi sa svojim nuklearnim programom, izjavio je u petak čelnik Agencije UN za nuklearni nadzor Rafael Grosi.

Iran mora biti transparentan u vezi sa svojim objektima i aktivnostima, kazao je u Singapuru Rafael Grosi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Zamjenik šefa iranske diplomatije Kazem Garibabadi izjavio je u petak da je Teheran održao niz “ozbiljnih, iskrenih i detaljnih” razgovora sa delegacijom zemalja E3, koju čine Francuska, Njemačka i Velika Britanija, o smanjenju sankcija Iranu i iranskom nuklearnom programu, i da su obje strane predstavile specifične prijedloge, prenosi N1.

Istakao je da je Iran ponovio svoje principijelne pozicije, uključujući mehanizam reagovanja na sankcije, ali i dodao da razgovori na tu temu treba da se nastave.

Delegacije Irana i E3 imale su u petak u Istanbulu prvi sastanak “oči u oči” između dvije strane nakon američkih i izraelskih napada na iranske nuklearne objekte u junu.

Uoči sastanka, iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da je stav Irana “čvrst i nepokolebljiv”.

“Naše obogaćivanje uranijuma će se nastaviti; nećemo odustati od ovog prava iranskog naroda”, rekao je Arakči u video-poruci koju su objavili lokalni mediji.

Dodao je da su pregovori u Istanbulu nastavak prethodnih dijaloga, ali da svijet mora da zna da je Teheranov stav “jasan i nepromijenjen”.

Grosi je u petak rekao kako je optimističan da će se inspektori moći vratiti u Iran tokom ove godine.

Generalni direktor izjavio je novinarima da je važno započeti razgovore sa Teheranom o modalitetima ponovnog pokretanja posjeta.

“Moramo se dogovoriti gdje ići, kako to učiniti. Moramo slušati Iran u smislu onoga što smatra da bi trebalo preduzeti mjere opreza”, rekao je Grosi, prenosi Euronews.

Ovog mjeseca Aragkči je kazao da njegova zemlja planira sarađivati sa nadzornim tijelom za nuklearnu energiju uprkos ograničenjima koja je nametnuo njen parlament, naglasivši da pristup njenim bombardovanim nuklearnim lokacijama predstavlja bezbjednosno pitanje.

Aragkči je tada ponovio da Iran neće pristati ni na jedan nuklearni sporazum koji mu ne dopušta obogaćivanje uranijuma, prenosi Reuters.