Connect with us

Svijet

JEZIVO SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE: Osumnjičeno 9 osoba među kojima ima i Srba

Austrijski mediji danas pišu o još jednom šokantnom slučaju silovanja, nakon što su dvije djevojčice (15 i 16 godina) prijavile da su bile seksualno zlostavljane. Za sada je ukupno devetoro osumnjičenih u ovom slučaju.

Do napada je navodno došlo u noći između 25. i 26. decembra prošle godine.

Dvije djevojčice su navodno rekle da su pozvale nekoliko poznanika da se druže u stanu roditelja 15-godišnjakinje.

Na žurci je navodno bilo i puno alkohola. Najmanje četvorica muškaraca navodno su napali djevojke i seksualno ih zlostavljali.

Kako su za Krone potvrdili iz policije, javno tužilaštvo vodi istragu protiv ukupno osam dječaka i jedne djevojčice od 15 do 18 godina. Riječ je o Turcima, Srbima i Austrijancima migracionog porekla.

Sumnja se na silovanje ili seksualno zlostavljanje, piše Telegraf.

Napadači su navodno mobilnim telefonima snimili svoj zločin nad djevojčicama. Mediji pišu o “masovnom” zlostavljanju, o čemu svjedoče i scene.

Policija je rekla da je pregledala snimke sa mobilnih telefona. Svi osumnjičeni su i dalje na slobodi.

Svijet

NAJMANJE 18 STRADALIH OD ČEGA ČETVORO DJECE: Tornado opustošio centralne dijelove Amerike (VIDEO)

Najmanje 18 je stradalo, uključujući četvoro djece, tokom nevremena izazvanog tornadom u četiri savezne države centralnog dijela SAD, a milioni ljudi se i dalje nalaze pod prijetnjom žestokih oluja.

CNN navodi da se oko 109 milliona ljudi na širokom području u nedjelju suočilo s ogromnim gradom, rušilačkim vjetrovima i pijavicama tornada u dolinama rijeka Misisipi, Ohajo i Tenesi.

Američka televizija navodi da je predsjednik Džo Bajden obaviješten o razvoju situacije.

Novo pozorenje na tornado izdato je za delove Arkanzasa, Ilinoisa, Kentakija, Misurija i Tenesija, odnosno područje na kojem živi 4,7 miliona ljudi.

CNN objašnjava da se radi o specijalnom upozorenju koje se izdaje samo kada postoji neuobičajeno velika mogućnost od višestrukih udara tornada snage najmanje EF2 na odgovarajućoj skali.

Navodi se da upozorenje znači i da bi to područje mogle da pogode superćelijske oluje sa gradom veličine bejzbol lopte i udarima vjetra od 120 kilometara na čas.

Nastavi čitati

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN UPOZORAVA “Razgovor o nuklearnom oružju “LOŠ PREDZNAK”

Od izraza “misija NATO u Ukrajini” diže vam se kosa na glavi, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban, dodajući da su razgovori o taktičkom nuklearnom oružju, municiji sa osiromašenim uranijumom, samom svjetskom ratu i slanju trupa odbrambenih saveza van njene teritorije “zastrašujući”.

Orban je u intervjuu za Jutjub kanal “Patriota” naveo da otpor ovim stvarima nije toliko jak među zapadnjacima kao među Mađarima, istakavši da smo sada “usred procesa o kome bi se za 10 godina moglo govoriti kao o uvodu u treći svjetski rat”.

Evropa je, kako je rekao, utonula u rat, a da nije bilo ni procjena o količini novca i opreme koja će biti potrebna da se postigne njen vojni cilj, dodajući da “nikada nije vidio ništa neodgovornije”.

Komentarišući atentat na slovačkog premijera Roberta Fica, rekao je da je bio šokiran i da je njegova prva misao bila zabrinutost za život njegovih kolega.

Njegova druga misao je, kako je rekao, bila da će biti “ostavljen sam” u Briselu sa svojim stavom o ratu i da će mu nametnuti “sve vrste dodatnih bezbjednosnih pravila”.

Što se tiče rata, Orban je rekao da evropski političari imaju tendenciju da razmišljaju o nuklearnoj bombi uglavnom kao o “taktičkom oruđu odvraćanja”, a ne o nečemu što zapravo treba da se koristi.

On je, međutim, dodao da je problem u tome što niko u Drugom svjetskom ratu nije pomislio da će Amerikanci upotrijebiti nuklearne bombe.

Orban je rekao da smatra da je razgovor o nuklearnom oružju “loš predznak”.

Istakao je i da će izbori koji će biti održani za evropski parlament 9. juna biti izbor između rata i mira, budućnosti naše djece i ukupnim mogućnostima za život Mađarske.

Nastavi čitati

Aktuelno