Connect with us

Svijet

JEZIVO UPOZORENJE IZ LONDONA! Vrijeme mira je gotovo, Evropa nije spremna na ono što dolazi

Kada se grupa odbrambenih stručnjaka prošlog mjeseca okupila u Vajtholu, sjedištu britanske vlade, kako bi raspravljala o spremnosti Ujedinjenog Kraljevstva i saveznika za rat za koji vjeruju da bi mogao izbiti u narednih nekoliko godina, njihov zaključak bio je mračan: nisu spremni.

Promjena načina razmišljanja

Jedini način da se takav scenario spriječi, kažu, jeste osigurati da, ako do rata dođe, Evropa pobijedi. Iako su ključna veća ulaganja u hronično nedovoljno finansiranu evropsku odbranu, stručnjaci za bezbjednost sve češće upozoravaju da je potrebna i velika promjena u načinu razmišljanja na svim nivoima. Vrijeme je, kažu, da evropske vlade uključe svoje građane i jasno im stave do znanja da je period u kojem je Evropa mogla ignorisati prijetnju rata završen.

„Mislim da postoje naznake da su društva spremna da vode ovaj razgovor, ali mislim da takođe vidimo vlade koje još nesu dovoljno sigurne da bi vodile taj razgovor sa svojim građanima“, rekao je Sem Grin, profesor ruske politike na King’s koledžu u Londonu.

Hibridni rat već u toku

Među stručnjacima raste konsenzus da Rusija već vodi hibridni rat protiv Zapada, sprovodeći sabotaže te unoseći haos i dezinformacije u unutrašnje političke rasprave. Ukazuju na brojne dokaze, uključujući navodna ponovljena narušavanja vazdušnog prostora NATOod strane ruskih aviona i dronova, ometanje GPS-a na Baltiku, kampanje dezinformacija i sabotažne napade na kritičnu infrastrukturu u više zemalja, koji su povezani s ruskim tajnim službama. Rusija je dosljedno negirala bilo kakvu umiješanost.

Grin je rekao da su ti napadi već promijenili stavove mnogih u Evropi, čak i ako se neki političari ustručavaju da ih otvoreno nazovu hibridnim ratovanjem. „Mislim da su ljudi uplašeni, naročito kako ovo postaje vidljivije“, rekao je.

„Vidimo dronove u blizini aerodroma i mislim da postoji sve veći osjećaj da je vjerovatno samo pitanje vremena prije nego što jedan od tih dronova obori putnički avion.“

Generalni sekretar NATO Mark Rute upozorio je ranije ove godine da bi Rusija mogla biti spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO u roku od pet godina. Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful ponovio je to upozorenje, rekavši da njemačke obavještajne službe vjeruju da Moskva „najkasnije do 2029. godine barem drži otvorenom opciju rata protiv NATO“, prenosi Index.hr.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je početkom decembra da, iako Rusija ne planira rat s Evropom, „ako Evropa iznenada poželi da ide u rat s nama i započne ga, mi smo spremni odmah“. Konsenzus među baltičkim državama jeste da bi napad na njih mogao doći već za tri godine, a istraživači sa Harvardske škole Kenedi utvrdili su da se u procjenama zvaničnika najčešće pominju 2027. i 2028. godina.

Planovi na papiru, resursi na čekanju

Prepoznavanje ove prijetnje navelo je NATO da razvije detaljne planove za odbranu od moguće ruske agresije na Baltik. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ti planovi nisu utemeljeni u stvarnosti.

„Postoji plan, sa brojkama. Ali vlade ne preduzimaju potrebne korake za njegovu primjenu. I dalje planiramo na osnovu stvari koje ne postoje“, rekao je Džek Votling, viši istraživač na institutu RUSI, ističući rizik oslanjanja na „listu želja“ umjesto na stvarne resurse.

Slično upozorenje stiglo je i iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su stručnjaci, uključujući bivšeg generalnog sekretara NATO Džordža Robertsona, pozvali na hitne poteze. General Ričard Barons, jedan od autora strateške revizije britanske odbrane, rekao je da se mora ojačati infrastruktura, oružane snage, rezerve i civilna zaštita.

„Iskreno, ne treba nam mnogo više analiza da nam kažu šta treba da radimo. Problem je što to zaista treba da uradimo“, rekao je, dodajući da „civilno društvo i naši političari“ imaju druge brige.

Prema njegovoj procjeni, Ujedinjenom Kraljevstvu bi sadašnjim tempom trebalo oko deset godina da se pripremi za rat. „A naša analiza i naši saveznici nam govore – možda imate tri do pet godina… tako da je ovo pitanje volje, društvene koliko i političke, a zatim i sposobnosti.“

Kraj „mirovne dividende“

Mnogi evropski glavni gradovi decenijama su jedva razmišljali o odbrani. Bez velikih vojnih sukoba na kontinentu od 1945. godine, Evropa je uživala u najdužem periodu mira u vijekovima, što je donijelo značajnu „mirovnu dividendu“.

Vlade su mogle da troše novac na socijalnu zaštitu umjesto na vojsku, oslanjajući se na Sjedinjene Američke Države da priteknu u pomoć ako zatreba. Uslijedila su dva otrežnjenja: američki predsjednik Donald Tramp, koji je jasno poručio da se saveznici više ne mogu u toj mjeri oslanjati na SAD, i rat u Ukrajini.

Ovaj preokret podstakao je većinu evropskih članica NATO da povećaju izdvajanja za odbranu. Prema podacima NATO, 31 od 32 članice ove godine ispuniće cilj potrošnje od 2% BDP-a na odbranu – ogroman rast u odnosu na samo šest članica 2021. godine.

Članice su se čak dogovorile da cilj povećaju na 5% BDP-a do 2035. godine, iako su mnogi analitičari skeptični u pogledu ostvarivosti tog cilja s obzirom na finansijske pritiske s kojima se suočavaju evropske zemlje.

Težak razgovor s građanima

Objasniti biračima da će možda biti potrebna preraspodjela resursa i da će se više ljudi morati priključiti rezervnim ili stalnim snagama nije nešto što većina političara želi da uradi. Istraživanja Eurobarometra pokazuju da je velika većina Evropljana – 78% – zabrinuta za bezbjednost Evropske unije, ali odbrana nije svima na vrhu liste budžetskih prioriteta.

Koliko je taj razgovor osjetljiv, pokazao je primjer načelnika francuskih oružanih snaga, generala Fabijena Mandona. Izazvao je negodovanje prošlog mjeseca kada je upozorio javnost da se zemlja mora pripremiti za moguće buduće gubitke u slučaju ruske agresije, rekavši da Francuska mora „prihvatiti gubitak svoje djece“ kako bi „zaštitila ono što jesmo“.

Robin Poter, saradnik britanskog instituta Četam Haus, rekao je da se spremnost ljudi širom Evrope da shvate prijetnju i učestvuju u njenom suzbijanju značajno razlikuje.

„Ako ste na istoku, ako možda graničite s Rusijom, ako ste u Poljskoj ili na Baltiku, prijetnja je ljudima tamo veoma stvarna i oni preduzimaju mnogo više koraka u smislu javnih skloništa, jer smatraju da je rizik od vazdušnih napada veći“, rekao je Poter.

Švedska i Finska ažurirale su smjernice za građane o preživljavanju rata, dok su zemlje poput Litvanije, Letonije i Švedske ponovo uvele obavezni vojni rok. Druge, uključujući Njemačku i Poljsku, uvele su programe dobrovoljne vojne obuke.

Poter ističe da će građani s većim povjerenjem u institucije vjerovatnije prihvatiti žrtve za opšte dobro. Kao primjer navodi nordijske zemlje, gdje je koncept građanske dužnosti i „totalne odbrane“ – u kojoj svaki građanin i svaka kompanija postaju dio ratnog napora – duboko ukorijenjen.

„Ako ljudi osjećaju da država radi za njih, vjerovatnije će poželjeti da nešto uzvrate“, rekao je, postavljajući pitanje da li se takav model može primijeniti u društvima sa niskim povjerenjem u javne institucije, poput Ujedinjenog Kraljevstva.

Related Topics:

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno