Connect with us

Svijet

LONDON NEMA PARA za “borbu protiv dezinformacija” na Balkanu

Velika Britanija je zbog budžetske krize prisiljena da smanji finansiranje borbe protiv “ruske agresije i dezinformacija” na Zapadnom Balkanu za 40 odsto, javlja londonski “Gardijan”.

Britanski premijer Kir Starmer je nedavno opisao region – pod kojim “Gardijan” podrazumeva Albaniju, BiH, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Srbiju i tzv. Kosovo – kao “mjesto gdje je bezbjednost našeg kontinenta na ispitu”.

Njegova vlada je, međutim, naredila smanjenje “zvanične razvojne pomoći” Londona regionu, sa skoro 32 miliona funti u budžetu za 2024-25 na samo 17 miliona za 2025-26.

Sredstva iz tog fonda su korišćena da “podrže demokratske institucije i nezavisne medije”, kaže se u izvještaju.

Još 1,15 miliona je povučeno iz “drugih fondova” prvobitno namjenjenih za aktivnosti u regionu.

Emili Tornberi, predsjedavajuća spoljnopolitičkog odbora parlamenta iz redova vladajućih Laburista, izjasnila se protiv ovih rezova. Zapadni Balkan je, kaže ona, “na prvoj liniji borbe protiv ruskih dezinformacija”.

“Vrlo sam ponosna što ih Velika Britanija u tome pomaže, radi njihove i evropske bezbjednosti. Moramo više da radimo na podršci nezavisnim medijima, ne manje. Ljudi su gladni istine, a teško je nalaze”, rekla je Tornberi.

Kejt Ferguson iz jedne nevladine organizacije koja navodno radi na prevenciji “identitetskog nasilja” u regionu, takođe je kritikovala britansko povlačenje.

“Poslednjih godina se VB istakla na Zapadnom Balkanu kao principijelni lider od povjerenja, kad bi drugi zakazali. Sad moramo da ojačamo to rukovodstvo, a ne da ga razvodnimo, jer novi oblici ruske agresije i malignog uticaja prete regionu”, kaže ona.

Portparol vlade, međutim, kaže da su ove cifre “samo dio ukupne investicije u Zapadni Balkan” i da je taj fond namjenjen “uglavnom kratkoročnim projektima”, pa je otud “sasvim prirodno da vremenom dođe do evolucije u odlukama o potrošnji”.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno