Connect with us

Politika

JOŠ JE DALEK PUT DO BRISELA: Preskočena jedna od prepreka

Bosna i Hercegovina dobila je saglasnost Evropskog savjeta za otvaranje pristupnih pregovora na putu ka Evropskoj uniji (EU), ali da bi dobila i zvaničan datum početka pregovora sa Unijom, mora ispuniti sve preporuke koje je od nje zatražila Evropska komisija (EK) od 12. oktobra 2022. godine.

“Nadovezujući se na preporuku Evropske komisije od 12. marta 2024. godine, Evropski savjet odlučuje da otvori pristupne pregovore sa BiH. S tim u vezi, pozivamo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Savjet usvoji u trenutku kada se preduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci od 12. oktobra 2022”, navodi se u zaključku koji je u četvrtak usvojio Evropski savjet.

Podsjećanja radi, Evropska komisija je tog oktobra 2022. godine preporučila BiH da usvoji osam plus jedan korak, kako bi se približila cilju zvanom EU.

Od tog dana, BiH je usvojila: Zakon o sukobu interesa; izmjene postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS); dijelom je unaprijeđen rad u vezi s pitanjem koordinacije upravljanja granicom i migracijama, te sistemom azila (sporazum Frontex); napravljeni su određeni koraci i kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, a radna grupa finalizuje i zakon o zaštiti ličnih podataka. Pored toga, spremna je i strategija javnih nabavki 2024-2028, za koju se čeka usvajanje na Savjetu ministara BiH.

Isto tako, ono što BiH nije usvojila, a što joj predstoji nakon zelenog svjetla iz Brisela, jeste novi zakon o VSTS-u, koji treba da bude u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. Vlast je najavila da će taj posao biti gotov do aprila.

Nije usvojen ni zakon o sudovima BiH, oko koga se “lome koplja” već duže vrijeme, kao ni zakon o kontroli granica, za koji je, prema dosad dostupnim informacijama, nacrt spreman i čeka se da bude dostavljen Savjetu ministara BiH.

Problem za BiH i dalje je nizak nivo garancije slobode izražavanja i medija te zaštita novinara, a Evropska komisija očekuje i konkretne rezultate u funkcionisanju na svim nivoima Mehanizma koordinacije o pitanjima EU. Od BiH se zahtijeva i održiv RTV sistem.

Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, ocijenio je da odluka o otvaranju pregovora sa EU ukazuje da je jasno trasiran put ka punopravnom članstvu u Uniji.

“BiH započinje novi i mnogo sveobuhvatniji proces saradnje s EU. Prepoznati su rezultati koje smo ostvarili”, rekao je Bećirović, dodajući da je ovo i poruka svima da predstoji mnogo posla na usklađivanju domaćeg sa evropskim zakonodavstvom, kao i sprovođenje reformi s ciljem jačanja demokratskih institucija i vladavine prava.

Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, pozdravila je odluku Evropskog savjeta, koji je dao saglasnost da se otvore pristupni pregovori između BiH i Evropske unije (UN). Ipak, naglasila je da je ključno da se isključe nametanja odluka stranaca te da sve mora da bude proces domaćih struktura.

“Ovdje isključivo postoji zajednički napor i bez Republike Srpske od ovoga ne bi bilo ništa. To je nedavno i Varhelji rekao. Prioriteti za naredni period su da preuzmemo procese u svoje ruke i da isključimo strani intervencionizam, ne znam što se kolege iz FBiH drže neizabranih stranaca i ovakvog Ustavnog suda BiH.

“Sami pregovori će sigurno potrajati. Želim da vidim pregovarački, a ne prevarantski proces, a to znači da svi mi moramo zauzeti mjesto u pregovorima i da nema nametanja sa strane”, poručila je Cvijanovićeva.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da je odluka Evropskog savjeta važna stvar, ali da je i dalje neophodno da se dobije tačan datum početka pregovora sa Evropskom unijom (EU). Važno je, poručio je, da je Evropski savjet stavio do znanja da BiH jedino može opstati kao dejtonska.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu usvojeno nekoliko zakona i odredaba koji su se tražili od BiH, da nijedan od njih nije bio protiv interesa Republike Srpske. A protiv interesa Srpske, poručio je, neće dozvoliti ničiju reakciju.

“Ako ovaj lažni visoki predstavnik nametne nešto, zaustavljen je evropski put BiH i Republika Srpska izlazi iz toga. Ako on nametne nešto u vezi sa izborima, mi donosimo svoj zakon, a ako nametne nešto u vezi s imovinom što udara u Republiku Srpsku, mi ćemo donijeti odluku o statusu Republike Srpske. Ne bih preporučio nikome da se igra sa nama, pogotovo nekim smutljivcima iz Njemačke”, naglasio je Dodik.

Što se tiče pitanja zakonskih rješenja, naveo je šta je ključni cilj.

“Mora se riješiti pitanje Ustavnog suda BiH. Mora se riješiti pitanje sudija u tom sudu. Sa našim partnerima smo usvojili dva zakona u prethodnom periodu, a ovaj ćemo u aprilu. Ali, vidjeli smo i znamo da ćemo zbog toga imati određenih problema. Ali, nećemo dozvoliti da se nešto uradi bez Republike Srpske. Nismo euforični, ali ni potišteni. Jasno je juče rečeno da ovakva BiH nije protiv evropskog puta. Spremni samo da radimo, neka nas puste na miru”, poručio je Dodik, a onda dodao:

“Ako se dozvoli nametanje odluka lažnom predstavniku, onda nas je juče Evropa slagala. Hajde da napravimo nešto za nas, a ne za Evropu, mislim da smo pokazali da smo sposobni pregovarači”, kazao je Dodik.

Odluka Evropskog savjeta naišla je na brojne čestitke, kako u BiH, tako i u regionu.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, naglasila je će BiH ostati odlučna da nastavi rad na evropskom putu. Ona se ovim povodom obratila i pismom Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropskog savjeta, navodeći da je već u petak Savjetu ministara BiH upućen prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH te da će u narednim danima fokus biti na usvajanju drugih zakonskih prijedloga i obaveza.

“Među ključnim obavezama posebno želim istaći zakon o sudu BiH i zakon o zaštiti ličnih podataka, koji su tehnički spremni za usvajanje”, navela je Krišto.

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH, rekao je da počinje vrijeme novih obaveza, odgovornog pristupa i prijeko potrebne saradnje unutar BiH.

“Nakon 21. marta svanuo je 22. i u BiH postoje problemi koje smo imali i juče. Odluka Evropskog savjeta mora nam biti vjetar u leđa. Sve je na nama i bez unutrašnjeg dogovora i iskrenosti koja isključuje zakulisne igre, naš napredak ne može biti ni brz ni efikasan”, naveo je Špirić, poručivši da se u institucijama vlasti mora rješavati započeti posao, bez biranja šta im se sviđa, a šta ne.

Prvi čovjek HDZ BiH Dragan Čović, nazvao je odluku iz Brisela istorijskom, dok je predsjednik SDS-a Milan Miličević poručio da je ovo jedan korak bliže članstvu BiH Evropskoj uniji, ali i da je bez datuma početka pregovora, to članstvo i dalje daleko.

Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, sportskim žargonom je rekao da “BiH sada igra u višoj ligi, sa velikim očekivanjima i još većim prilikama”.

Komentari na odluku o BiH nisu izostali ni od evropskih lidera, ali i iz regiona.

Šarl Mišel, predsjednik Evropskoj savjeta, poručio je da je mjesto BiH u evropskoj porodici, a da je ova odluka ključni korak naprijed na putu BiH ka EU.

Podršku su uputili i iz Evropske komisije, čija je predsjednica Roberta Mecola naglasila: “Svaka čast građanima BiH.”

Oliver Varhelji, komesar EU za proširenje i susjedsku politiku, rekao je da BiH radi naporno da bi iskoristila istorijsku priliku nakon otvaranja pristupnih pregovora.

Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, poručio je da je odluka Evropskog savjeta momenat kojeg će se zauvijek sjećati.

“Jasno mi je da domaći politički procesi lako izazovu nepovjerenje. Ovo je potvrda da je kompromis moguć i da su reforme nadohvat ruke. Danas slavimo, a već sutra se mora nastaviti s radom. Proces naredne faze, usvajanja čitavog seta prava i obaveza iz zakonodavstva EU je sam po sebi vrlo intenzivan”, naglasio je Zatler.

Oglasili su se i iz Ambasade SAD u BiH porukom da je ovo prekretnica u istoriji BiH i ključni korak ka osiguranju mjesta koje joj pripada u evroatlantskoj zajednici. Šefica slovenačke diplomatije Tanja Fajon istakla je da je otvaranje pristupnih pregovora veliki dan za BiH te da ljudi zaslužuju bolji život unutar porodice EU, dok je Andrej Plenković, premijer Hrvatske, rekao je da će ta država nastaviti pomagati BiH i “štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda”.

Edin Dilberović, bivši direktor Direkcije za evropske integracije BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da za BiH slijedi skrining, posmatranje pravne stečevine, pa nakon toga međuvladina konferencija. Ističe da iz Brisela nismo dobili ništa novo u vezi s pitanjem uslova, jer su u pitanju stvari koje su i ranije tražene od BiH.

“Mi nemamo još mnogo tih uslova da riješimo, ali iako postoje nesuglasice za određene zakone, vjerujem da ćemo to riješiti. Nije kraj svijeta ako ne riješimo sve nakon jednog, pet, deset, pa i pedeset sastanaka. Stvari su poprilično teške u tom smislu za BiH, ali su ovdje ključni razgovori i kompromis bh. političkih elita. Vjerujem zaista u mogućnost kompromisa, a ova zemlja je pokazala u zadnjih 20 godina da je spremna za kompromise, čak i kada se sumnjalo”, kazao je Dilberović.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

REŽIM POGAZIO VLASTITE ODLUKE: Od bojkota do kandidata za izbore

Nakon što je vlast Republike Srpske u Narodnoj skupštini grubo pogazila ranije zaključke da se ne izlazi na prijevremene izbore, i zvanično je potvrđeno da će SNSD i njihovi sateliti učestvovati u izborima za predsjednika Republike Srpske. Na ovaj način je i vlast priznala da Milorad Dodik više nije predsjednik, međutim Dodik se i dalje ponaša kao da jeste: dolazi u Palatu Predsjednika Republike Srpske, koristi službena vozila, pojavljuje se na sjednicama Vlade – iako je ovlašćenja prenio na hrvatskog potpredsjednika.

Politička kriza u Republici Srpskoj poprima obilježja do sada neviđene farse u režiji vlasti. Od ranijih zaključaka iz avgusta kojima je odbačena mogućnost provođenja prijevremenih izbora nije ostalo ni slovo na papiru.

Tako je SNSD u mjesec dana od bojkota došao do toga da će izaći na prijevremene izbore, uz krajnje kontradiktorne izgovore.

“SNSD nije bio u iznudi da donese odluku da izađe na izbore. Ovo je dio naše strategije gdje smo odlučili da provedemo kako bi se prilagodili onome što po našoj ocjeni treba da ugrozi totalno Republiku Srpsku, a to je da opozicionoj strukturi ostavi ove izbore na volju i nevolju”, poručio je nedavno Dodik.

U opoziciji smatraju da, dok je vlast tvrdila da neće na prijevremene izbore, istovremeno je radila nešto drugo pa je od početka bilo jasno da će Dodikov SNSD i te kako u njima učestvovati.

“Zar mislite da bi njegov ministar Amidžić nazvao svog zamjenika da mu kaže evo ostavio sam ti pečat da ga udariš da se prebace sredstva za održavanje izbora? Znači, jasno je da će izbori biti održani i da će oni učestvovati na tome”, kaže Mladen Bosić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Ovo se može tumačiti kao jedna vrsta izlazne strategije da se javnosti saopšti, ali ne sa onog mjesta sa kojeg je trebalo da se saopšti, da Milorad Dodik više nije predsjednik entiteta”, smatra politički analitičar Tanja Topić.

Kandidat Srpske demokratske stranke je Branko Blanuša, profesor na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu. Predsjednik PDP-a je poručio da se ova stranka neće prijaviti za prijevremene izbore, ali je, kako je rekao Draško Stanivuković, spremna na razgovore sa opozicionim strankama.

Kandidat vladajućih stranaka odnosno SNSD-a je Siniša Karan, a Dodik je najavio i da će biti održana sjednica Narodne skupštine RS na kojoj će biti imenovan vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Dok se to ne dogodi, dužnost predsjednika Republike Srpske obavlja kadar HDZ-a BiH Davor Pranjić, jer je Dodik prethodno prenio ovlašćenja na hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske.

“Tako da Dodik ima očigledno plan da nastavi da se ponaša kao predsjednik i donosi odluke, a da samo pečat udara i potpisuje Čovićev čovjek iz HDZ-a”, smatra Bosić.

Tako HDZ BiH u rukama ima sve ključne funkcije: na nivou BiH, Federacije, ali i Republike Srpske što je do sada neviđena praksa u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

“Milorad Dodik i SNSD su prenijeli ovlašćenja na čovjeka koji dolazi iz HDZ-a – stranke sa sjedištem u Mostaru. Zamislite kakav je to šamar Republici Srpskoj”, smatra poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

U međuvremenu Dodik koji se sam odrekao nadležnosti Predsjednika Republike Srpske i dalje koristi privilegije funkcije koju je obavljao do oduzimanja mandata. Na posao dolazi u Palatu Predsjednika Republike, koristi službena vozila, imenuje mandatara.

Istovremeno nije stigla dugo priželjkivana pomoć Dodikovih navodnih prijatelja sa međunarodnog nivoa. Dodvoravanje Donaldu Trampu, posjete Putinu i Orbanu, smatraju naši sagovornici, stvarali su u SNSD-u privid da će oni uticati na to da presuda Dodiku pude poništena, što se na kraju nije dogodilo.

Nastavi čitati

Politika

SUD ODLUČIO Referendum ne vrijeđa nacionalni interes Bošnjaka

Ustavni sud Republike Srpske odlučio je da usvajanjem izmjena Zakona o referendumu i građanskoj incijativi kao i odlukom o raspisivanju referenduma nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

“Referendumska komisija iz osporenog zakona nema status javne institucije, niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti za koje postoji ustavna obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda, zbog čega se tvrdnje podnosioca zahtjeva o povredi navedenih ustavnih garancija ne mogu dovesti u vezu sa normiranjem iz osporenog zakona”, navedeno je u saopštenju Ustavnog suda Republike Srpske.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske ocijenilo da se osporenim zakonom ne dovodi u neravnopravan položaj nijedan od konstitutivnih naroda, niti se pravi razlika među njima u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definisanih Ustavom, slijedom čega osporenim zakonom i odlukom nije povrijeđen nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

Takođe, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odlučilo je da Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

“Navodi i tvrdnje Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, a kojim se izražavaju bojazan i pretpostavke o mogućim posljedicama koje rezultati referenduma i njihova implementacija mogu imati po bošnjački narod, kao i o potencijalnoj diskriminaciji, nisu pravno relevantni za pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda BiH ocijenilo je i da Odluka kojom se raspisuje referendum i utvrđuje sadržina referendumoskog pitanja te određuje termin njegovog održavanja jednako odnose prema svim narodima i građanima i da kao takve ne mogu ugroziti vitalni nacionalni interes niti dovesti do diskriminacije.

“Osporene odluke, dakle, nemaju nacionalni predznak, već se, nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, podjednako odnose na sve građane, koji slobodno disponiraju svojim pravom da učestvuju na referendumu”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Aktuelno