Connect with us

Politika

JOŠ JEDAN PARADOKS I “MULJAŽA”! BiH ima više birača nego stanovnika

Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

“Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”, kaže za “Nezavisne” Zukićeva.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

“To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine”.

Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

“Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

“Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne”.

Related Topics:

Politika

SNAŽAN RAST PDP-a! Novi odbor u Osmacima kao znak buđenja Republike Srpske!

Predsjednik Partije demokratskog progresa, Draško Stanivuković, poručio je da PDP nastavlja snažno organizaciono jačanje širom Republike Srpske, a formiranje novog Opštinskog odbora u Osmacima predstavlja još jedan važan korak u izgradnji jake i odgovorne političke alternative.

– Danas smo u Osmacima formirali Opštinski odbor PDP-a kao prvi korak u borbi za bolju i pravedniju budućnost ovog zapostavljenog kraja. Opština sa budžetom od 3,5 miliona KM nema apoteku, banku, bankomat, ni doktora. U školu kreće samo pet prvačića, najmanje do sada. Mjesne zajednice ne rade, javni prevoz skoro ne postoji. Ali, postoji nada, jer postoje ljudi koji ne pristaju na ovakvo stanje. Upravo u tome je naša snaga – rekao je Stanivuković.

Za predsjednika novog odbora imenovan je Dragiša Rebić, čovjek koji ne bježi od borbe i koji će biti glas građana Osmaka.

– Borićemo se za bolji život, ne samo u Osmacima, već u svakoj lokalnoj zajednici naše Republike. Pokazujemo da smo ozbiljna stranka koja obilazi svaki pedalj Srpske i koja ima rješenja za sve izazove – poručio je Stanivuković.

Istovremeno je održan i sastanak Regionalnog odbora i povjereništva OO PDP Zvornik, gdje je sa jasnim fokusom na organizaciono jačanje razgovarano o strateškim koracima i političkoj odgovornosti koju PDP nosi.

Generalni sekretar PDP-a, Nebojša Drinić, izjavio je da PDP vjeruje u promjene koje počinju danas.

– Dok aktuelna republička vlast služi interesima uskih krugova, PDP se bori za interese svakog građanina, opštine i grada. Večeras smo jasno poručili da nećemo dozvoliti da Zvornik ostane sredina u kojoj su pravda i razvoj privilegija pojedinaca, dok mladost nema perspektivu. Nastavljamo da jačamo infrastrukturu stranke, širimo podršku i gradimo povjerenje – rekao je Drinić.

Ovo je vrijeme kada Republici Srpskoj treba ozbiljna, snažna i stabilna alternativa. PDP to jeste i to ćemo svakodnevno pokazivati radom i prisustvom na terenu.

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE NAPLATITI POLA MILIONA? Partije dužne, CIK bez moći!

Dug političkih stranaka, po osnovu izrečenih kazni zbog kršenja zakona, dostiže pola miliona maraka, potvrđeno je to “Glasu Srpske” u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, u kojoj ne kriju ni to da dobar dio potraživanja nikada neće moći da naplate.

U BiH je, prema podacima CIK-a, na kraju prošle godine bilo aktivno 207 stranaka. Osim vođenja tih evidencija, ta izborna komisija, čije je sjedište u Sarajevu, nadležna je, između ostalog, i za to da izriče novčane kazne strankama zbog kršenja propisa o finansiranju partija i izbornih kampanja na osnovu odredaba Zakona o finansiranju stranaka i poglavlja 15. Izbornog zakona BiH.

Najnoviji presjek podataka o naplaćenim i nenaplaćenim kaznama koje su izrečene strankama u BiH pokazuje da je, od 2005. do 2024. godine, CIK donio 602 odluke kojima je političkim strankama izrekao kazne u ukupnom iznosu od 2.631.770 KM.

– Zaključno sa 31. decembrom 2024. godine ukupno je naplaćeno 2.190.753 KM ili 83,24 odsto – navedeno je u odgovoru iz CIK-a.

Najviše kazni izrečeno je, između ostalog, lani, u izbornoj godini. Tada je, prema podacima, doneseno 66 odluka teških više od 537.000 maraka.

U CIK-u su pojasnili da kazne u iznosu od 245.738 KM nisu naplaćene do kraja prošle godine, a da gotovo 200.000 nije ni moguće naplatiti i pored toga što, kako su naveli, u skladu sa zakonskim propisima sprovode radnje i postupke da bi ih i naplatili.

– Kazne od 195.278 maraka nije moguće naplatiti, jer je naplata obustavljena zbog njene nemogućnosti. Razlog su ugašeni računi, činjenice da na računima stranke nije bilo novčanih sredstava niti drugih sredstava nad kojima je moguće izvršenje, te zbog brisanja političke stranke iz registra – poručili su iz izborne komisije na nivou BiH.

Među strankama koje su izbrisane sa političke scene, a koje su iza sebe ostavile najveći dug je, prema ranijim podacima CIK-a, Narodna bošnjačka stranka, čiji je dug u datom momentu iznosio 16.600 KM. Ostali dugovi kreću se od nekoliko stotina do 10.000 KM.

Na ovu problematiku godinama upozoravaju iz nevladinog sektora. Sada su i objelodanili da spremaju inicijativu za izmjene propisa da bi to i zakonski bilo onemogućeno.

– Dio kazni neće ni biti naplaćen. Radi se o političkim subjektima koji su ili ugašeni ili su prestali sa radom, a nemaju novca na svojim računima. Jedno je sigurno, a to je da treba nešto mijenjati u propisima – izjavio je za “Glas” Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i član koalicije “Pod lupom” koja godinama prati izborne cikluse u BiH i nudi određena rješenja za poboljšanje stanja u ovoj oblasti.

Stvari, a taj stav je iznesen i prije nekoliko godina, treba postaviti na način da za kazne, odnosno potraživanja od strane političkih stranaka, ne odgovara samo politički subjekat svojom imovinom, nego i najodgovornije osobe u njima svojom vlastitom imovinom.

– To bi bio jedini način da sve bude naplaćeno. To je jedino rješenje i mi ćemo ga i predlagati. U narednom periodu vidjećemo kako ćemo i dostaviti u proceduru – potvrdio je Šehić, koji je svojevremeno bio i član CIK-a BiH.

Zvanični podaci pokazuju da je u proteklih 16 godina iz registra sudova u BiH brisano više od 200 političkih stranaka i to u najvećem broju upravo zbog neaktivnosti, a na prijedlog CIK-a. Manji dio je brisan na zahtjev stranke.

Analize
Na pitanje da li znaju kakva je situacija u ovoj oblasti u zemljama regiona te da li su radili analize te vrste, iz CIK-a su imali kratak odgovor.

– Za bilo kakve analize praksi u regionu Centralna izborna komisija BiH nema zakonsku obavezu, a kapaciteti Službe za reviziju su nedostatni i za osnovne zakonske nadležnosti – poručili su iz nadležne komisije.

Iznosi
2.631.770 KM

iznos izrečenih kazni

2.190.753 KM

iznos naplaćenih kazni

245.738 KM

nije naplaćeno do kraja 2024.

195. 278 KM

nije moguće naplatiti

Podaci CIK-a za period 2005-2024.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Politika

MESIĆ UDARIO PO DODIKU I ČOVIĆU “Tijelo uz tijelo – tako i trebaju otići iz politike!”

Bivši predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić, gostujući na jednoj sarajevskoj televiziji, uputio je žestoku i jasnu poruku liderima SNSD-a i HDZ-a – Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću. Njegove riječi odjekuju kao politički zemljotres!

– Oni plešu tango argentino, tijelo uz tijelo, i tako treba – tijelo uz tijelo – i da odu iz politike! – poručio je Mesić bez ustručavanja.

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, ulozi Beograda i Zagreba, Mesić nije imao dilemu:
– Zagreb naređuje Čoviću da pokrene stvaranje trećeg entiteta. On želi da učestvuje u razbijanju BiH, ali da ne bude glavni krivac!

Mesić je jasno poručio da stvaranje trećeg entiteta znači podjela, a to je, kako kaže, put ka raspadu države.
– To i jeste cilj pojedinih politika izvan BiH – dodao je.

Iako se, kako navodi, mnogi plaše da bi se zločini iz prošlosti mogli ponoviti, Mesić takve tvrdnje smatra iluzijama:
– BiH je bila kraljevina dok su se drugi tukli po plemenima. I zato kažem – BiH je činjenica. Bila je, jeste i biće!
– Otići će jednog dana i Dodik i Čović, zajedno sa svim tim nakaradnim politikama koje sanjaju o razbijanju BiH!

Posebno je naglasio da su Čovićeve namjere iste kao i Dodikove, samo što su, kako kaže, “umotane u umjereniji govor”.
– To nije jačanje države, već njeno rastakanje! Ali – neće uspjeti. Džaba su krečili!

Na pitanje o Željku Komšiću, Mesić je rekao da je BiH premalo iskoristila njegov politički potencijal:
– Ako ga napadaju zato što za njega glasaju i Bošnjaci, to je upravo dokaz da BiH jeste građanska država. To je njena snaga!

Na kraju, odbacio je i ideje o takozvanoj “hrišćanskoj Evropi”:
– To su bajke za malu djecu! Bošnjaci su dio Evrope! Pustite BiH da dostigne evropske standarde, a ne da zapinjete za vjerske etikete!

Razgovor je završio podsjećanjem na mračni dogovor iz Karađorđeva:
– Čim uzmeš dio teritorije neke zemlje – to je rat!
Hayat.ba

Nastavi čitati

Aktuelno