Connect with us

Politika

JOŠ JEDAN PARADOKS I “MULJAŽA”! BiH ima više birača nego stanovnika

Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

“Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”, kaže za “Nezavisne” Zukićeva.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

“To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine”.

Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

“Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

“Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne”.

Related Topics:

Politika

DODIK TVRDI “Srpska priprema izvještaj koji će Rusija predstaviti na sjednici SB UN-a”

-Milorad Dodik istakao je da Rusija kao garant Dejtonskog sporazuma ima pravo da pokrene raspravu u Savjetu bezbjednosti UN o stanju u BiH i dodao da Republika Srpska priprema izvještaj koji će Rusija predstaviti na sjednici.
“Tokom sedmice boravio sam u Sočiju, gdje sam imao sastanak s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i prisustvovao plenarnoj sjednici Međunarodnog diskusionog kluba `Valdaj`”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks” u osvrtu na prethodnu sedmicu.

Nastavi čitati

Politika

TANJA VUKOMANOVIĆ “Kako je HOTEL na Kozari “poskupio” 17 MILIONA za tri godine?!”

Kada se već pozivaju na volju naroda, da li je vlast u Republici Srpskoj sprema da referendumom provjeri da li su građani za to da se hotel koji je koštao tri miliona KM, novcem građana kupi za 20 miliona KM dok istovremeno nema novca za povećanje borcima, penzionerima, ili za roditelje-njegovatelje?

Upitala je ovo poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, nakon informacije da Vlada Republike Srpske planira kupovinu hotela „Monument“ na Kozari za 20 miliona maraka ili 17 miliona više nego što je koštao sadašnjeg vlasnika.

-Ako je to istina, kako je moguće da je u samo 36 mjeseci isti objekat „poskupio“ za nevjerovatnih 17 miliona KM? Može li novi premijer zaustaviti ovu pljačku Republike Srpske ili smo dobili novu Vladu, ali će praksa izvlačenja novca iz budžeta ostati ista? Šta kaže premijer, da li se ovdje radi o razvoju turizma, nekom novom ulaganju ili o brutalnom mehanizmu izvlačenja javnog novca? Postavlja se pitanje: kako je moguće da vrijednost hotela poraste sedam puta u tako kratkom periodu, bez dokaza o velikim ulaganjima, rekonstrukciji ili modernizaciji? Da li je riječ o rastu vrijednosti ili o igri u kojoj se javnim novcem kupuje ono što je privatnik jeftino uzeo, a zatim višestruko preprodaje? – upitala je ona.

Dodaje da u isto vrijeme, građani Republike Srpske žive pod pritiskom stalnih poskupljenja, penzioneri preživljavaju s minimalnim primanjima, a zdravstveni i obrazovni sistem pucaju po šavovima. Uprkos tome, navodi ona, vlast se odlučuje da desetine miliona uloži u hotel, i to drugi u ovoj godini.

-Zar to nisu jasne poruke da su prioriteti Vlade daleko od potreba ljudi, a mnogo bliži interesima uskog kruga privilegovanih? Ovo nije prvi put da se javni novac usmjerava ka sumnjivim poslovima kroz Ugostiteljski servis Republike Srpske ili kupovine hotela. Elektroprivreda Republike Srpske i uprava preduzeća “Hidroelektrane na Drini” su isto tako “progurale” odluku o kupovini propalog hotela “Komsar” u Rudom od sumnjivog investitora Rašida Serdarova. Takođe, 2019. godine Vlada Republike Srpske je izdvojila tri miliona KM za kupovinu devastiranog hotela u Ljubinju pod namjenom „obezbjeđivanje institucionalnih kapaciteta za potrebe Doma penzionera u Ljubinju“ iako je vrijednost tog hotela bila znatno manja. Takođe, ove godine je kupljen hotel u Brčkom, za potrebe Vlade Srpske koji je plaćen nevjerovatnih 36 miliona KM – podsjetila je ona.

Nastavi čitati

Politika

BAKIR IMA NOVU IDEJU! SDA traži od Šmita POSEBNA IZBORNA PRAVILA za Srebrenicu

Održana je sjednica Predsjedništva SDA u Zvorniku na kojoj je usvojeno pet zaključaka.

Prvi zaključak navodi kako ni 30 godina od dešavanja u Srebrenici nisu eliminisani rezultati i posljedice koje su iz toga proizašle.

S tim u vezi, SDA je pozivao Kristijana Šmita da donese odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH na način da se preživjelima, potomcima žrtava iz Srebrenice omogući pravo glasa u opštinama prebivališta iz 1991. godine.

Ovo uključuje i posebna izborna pravila za Srebrenicu.

Od vlasti u Republici Srpskoj traže potpunu implementaciju člana 97. Ustava Republike Srpske i osiguravanje zapošljavanja Bošnjaka i Hrvata u skladu s tom odredbom, te da osiguraju ustavno pravo Bošnjacima na bosanski jezik.

– Ukoliko nastave kršiti Ustav Republike Srpske, od Šmita tražimo da u skladu sa svojim mandatom donese potrebne odluke. Pozivamo vlasti Federacije, kantona i opština da omoguće statusna prava povratnicima u Republici Srpskoj jednaka onima koja imaju stanovnici u FBiH. Istovremeno, upućujemo poziv protjeranim Bošnjacima i Hrvatima da prijave prebivališta u mjestima iz kojih su protjerani i iskoriste pravo glasa i druga prava na prostoru Republike Srpske, jer je to put za otklanjanje posljedica ratnih dešavanja. Pozivamo privrednike iz FBiH da, u skladu s vlastitim mogućnostima, intenziviraju ciljano investiranje u povratnička područja na prostoru Republike Srpske i time doprinesu popravljanju ekonomskih prilika u zonama povratka”, ističu.

Izabrani i imenovani zvaničnici SDA obavezni su da kontinuirano rade na realizaciji ovih zaključaka.

Drugim zaključkom navode da je štetno i neodgovorno ponašanje zvaničnika Trojke, koji zbog jeftinih političkih poena stvaraju lažnu sliku da je Milorad Dodik “uklonjen” i “savladan”.

– Ukoliko nakon pravosnažne presude Suda BiH ne bude uklonjen i sa pozicije predsjednika SNSD-a, Dodik će zadržati ključnu polugu za ostvarivanje političkog uticaja. Na taj način će nastaviti da upravlja svim procesima u Republici Srpskoj, a preko svojih ministara i parlamentaraca to će raditi i na nivou BiH. CIK je, i pored činjenice da je Sud BiH zabranio obavljanje funkcija Miloradu Dodiku, ovjerio izbornu listu s njegovim potpisom, iako je to u suprotonosti sa presudom Suda BiH. Stoga će SDA putem ovlaštenih predlagača pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, kojim će zatražiti rješavanje spora između Suda BiH i CIK-a”, navodi se u drugom zaključku.

Treći zaključak se odnosi na referendum koji vlast Republike Srpske planira održati 25. oktobra te ističu da on ne može imati nikakve pravne posljedice, ali će dodatno produbiti krizu u BiH.

– Ne postoji nikakav referendum na kojem se može odlučivati o provođenju zakona i pravosnažnim sudskim presudama. Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske odbio zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske kojim se tražila zaštita vitalnog nacionalnog interesa, SDA će se obratiti Ustavnom sudu BiH i tražiti stavljanje van snage odluke NSRS o raspiravanju referenduma”, kažu iz SDA.

Četvrtim zaključkom navode da je Trojka ponovo kapitulirala pred Miloradom Dodikom usvajajući Program reformi iz Plana rasta bez reforme Ustavnog suda BiH i uz zadržavanje entitetskog veta pri odlučivanju u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć BiH.

– Time su, dok se javno svađaju s njim, kao i nebrojeno puta ranije ispunili sve Dodikove zahtjeve. Vladajuća koalicija (SNSD, HDZ i Trojka) napravila je zastoj na EU putu, potrošila godinu i po vremena i ostavila BiH bez 108 miliona evra iz Plana rasta i za to moraju snositi odgovornost”, poručuju.

U petom zaključku se navodi da će SDA u parlamentarnu proceduru uputiti Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti pri imenovanjima i zapošljavanju u državnim i entitetskim institucijama.

Namjera je da se zakonom osigura efikasno provođenje ustavne obaveze o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih, te otkloni diskriminacija.

Nastavi čitati

Aktuelno