Connect with us

Politika

JOŠ JEDAN PARADOKS I “MULJAŽA”! BiH ima više birača nego stanovnika

Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

“Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”, kaže za “Nezavisne” Zukićeva.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

“To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine”.

Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

“Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

“Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne”.

Politika

VUKOVIĆ “Ne znamo da li ćemo sutra podržati Čovićev Izborni zakon”

Nenad Vuković, delegat u Domu naroda PS BiH bio je gost emisije „Crvena olovka“. Govorio je o sjednicama Doma naroda, Izbornom zakonu, sastanku stranaka PDP, SDS, Pravda za red i mir, HDZ,i Trojke.

Jučer su delegati SNSD-a u Domu naroda ponovo blokirali rad Doma naroda i spriječili smjenu SNSD-ovih kadrova.

– U Domu naroda se sada štite lični i stranački interesi, a ne nacionalni interesi naroda. Imamo čitav serijal kršenja poslovnika, nama se ne dozvoljava ni da raspravljamo o dnevnom radu. Špirić misli da samo on može određivati dnevni red, unaprijed su smislili da napuste sjednicu kada na red dođu smjene SNSD-ovih kadrova – kaže Vuković.

Blokade moraju prestati
Dodaje i da se s blokadama rada mora prestati, a da će opozicija natjerati SNSD da prestane s blokadama.

– S blokadom se mora prestati, mi ćemo vršiti politički pritisak. Građani moraju znati da oni koje su birali zakone stavljaju u ladicu, a mi ih tjeramo da te zakone stave na dnevni red. SNSD je ostao i bez HDZ-a. Špirić sada nema podršku ni šest delegata u Domu naroda. Opozicija iz RS-a želi da usvaja zakone koji su u interesu običnog čovjeka. Jučer smo usvojili dva takva zakona – podsjeća Vuković.

Vuković je govrio i o sastanku „Trojke iz FBiH”, “Trojke iz RS” i HDZ-a.

– Pojavila se u javnosti informacija da će se potpisivati sporazum. Na prethodnom sastanku uopšte nije dogovoreno da ćemo potpisivati bilo kakav sporazum još uvijek. Svako je iznio svoja razmišljanja šta želi. Mi želimo evropski put, diferencijalnu stopu PDV-a koju je obarao SNSD i skenere na biralištima. HDZ želi izborni zakon – kaže Vuković.

Za sutra je zakazana sjednica Doma naroda na zahtjev HDZ-a pred delegatima će se naći prijedlog izmjena izbornog zakona, izmjene se odnose na Predsjedništvo BiH i CIK, u ovim izmjenama nema uvodjenja skenera i drugih tehničkih izmjena što je zahtjev opozicije iz RS. Vuković kaže da još uvijek ne zna hoće li dati podršku takvom zakonu.

Konačan stav
– Još nismo donijeli konačan stav o tome. Još nismo donijeli odluku. Večeras i sutra imamo sastanke na kojima ćemo usaglasiti stav. Rekao bih da je logično da je HDZ u ovom momentu stavio na stol ovo pitanje, to je njihovo najprioritetnije pitanje, koriste trenutak krize. Oni smatraju da je to neizbježno pitanje. Najbliži momenat za dogovor je bio Neum, ali su se zaustavili pregovori iz Neuma. Tu se govorilo o elektorima i vrijednosti glasa. Ja sam govorio našim kolegama iz FBiH da možda i to treba biti jedna od opcija, ali tu ima drugi problem. Budimo precizni. Problemi se ne rješavaju jer niko ne smije riješiti problem. Nema hrabrosti kod lidera da progutaju knedlu i da pokrenu jake državničke poteze – kaže Vuković.

Naglasio je i da ukoliko sutra u Domu naroda prođe HDZ-ov prijedlog zakona, on u Predstavničkom domu sigurno neće imati potrebnu podršku. Vuković je govorio i sigurnosnim problemima, Miloradu Dodiku i vlasti u Republici Srpskoj.
avaz

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ “SNSD pokušava sakriti svoja nedjela i DODATNO FINANSIJSKI OSLABITI BANJALUKU”

U trenutku kada je u javnost procurila informacija da bi garaža, u koju je uloženo preko 50 miliona KM narodnog novca, mogla preći u privatne ruke, SNSD na najbrutalniji način pokušava osporiti naplatu parkiranja od strane Gradske uprave, predlažući osnivanje javnog preduzeća kojim bi upravljala Skupština grada.

– Ovakav potez nije samo nelogičan i destruktivan, već jasno pokazuje da SNSD pokušava sakriti svoja nedjela, nadajući se da će narod, zbog jednog drveta, izgubiti iz vida cijelu šumu – poručio je generalni sekretar PDP-a Nebojša Drinić.

On ističe da su predstavnici SNSD-a navikli na političku trgovinu i donošenje štetnih odluka za građane, a novi pokušaj finansijskog iscrpljivanja grada samo je još jedan u nizu udaraca na budžet Banjaluke.

– Zapošljavanje po stranačkoj knjižici i finansiranje partije preko gradskih resursa postala je loša praksa koja je uništila mnoge lokalne zajednice u Republici Srpskoj. Čini se da je SNSD-ov cilj da na listu gubitaških preduzeća doda još jedno, koje je unaprijed osuđeno na propast – naglasio je Drinić.

Prema njegovim riječima, pokušaji SNSD-a da finansijski oslabe Banjaluku i da gradonačelnika Draška Stanivukovića predstave kao nesposobnog, samo su očajnički politički manevri.

– Gradska administracija, predvođena Stanivukovićem, dokazala je da je jača od svih zamki i podvala. Nisu nas zaustavili ni pokušaji otimanja šest miliona maraka od PDV-a, ni blokiranje poreske stope na nepokretnosti, ni sabotaža ključnih gradskih projekata. Glava nam je iznad vode, plivamo uzvodno uprkos svim preprekama. Banjaluka ide naprijed, a narod to vidi i podržava! – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ MU NIJE ČAK NI ODGOVORIO! Evo šta mu je predsjednik ponudio

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da opozicione stranke niko neće moliti da glasaju za novi ustav Republike Srpske, ali da će potrebna tri glasa obezbijediti sa opozicione strane.
Ako oni misle da treba da glasaju protiv, Dodik je rekao da to i učine.

“Treba nam tri glasa za dvije trećine da to završimo i ta tri glasa ćemo obezbijediti. Odakle? Pa, odakle bi drugo nego sa opozicione strane. Vidite i sami da oni bježe jedni od drugih. Više ne znate ko koga tamo vara. Ovdje je ključno što je opozicija između Republike Srpske i BiH izabrala BiH”, istakao je Dodik.

On je dodao da je Drašku Stanivukoviću, kad je preuzeo PDP, ponudio da uđu u Vladu, tri ministarska mjesta i adekvatnu zastupljenost njegove partije, a da on nije našao za shodno ni da odgovori.

“Umjesto da razgovaraju s nama o tome, on je otišao sa Dinom Konakovićem i ostalima da mlatara neku priču o suživotu”, rekao je Dodik i upitao zašto nisu otvorili pitanje o imovini.

Pozdravio je ideju da se organizuje svesrpski sabor u Republici Srpskoj koji inicira jedan broj akademika, ljudi sa univerziteta i ljudi iz Srpske pravoslavne crkve i koji žele da okupe predstavnike vlasti, opozicije, predstavnici socijalnog i nevladinog sektora.

“Da ostanemo i dva-tri dana, ako treba, da pričamo, da se razumijemo, da vidimo. Možda će meni neko reći da ovo što ja radim je zablada. Ja mislim da nije”, rekao je Dodik.

Ako ono što radi, kako je naveo, primijete u Izraelu, Rusiji, Mađarskoj, Srbiji, Azerbejdžanu, u nekoliko važnih političkih partija kao što je AfD, to je sasvim dovoljno za Republiku Srpsku.

“Vidjećemo kako će sad ovi provesti kada im AfD postavi pitanja u parlamentu oko tih sankcija”, zaključio je Dodik.

Provjereno

Nastavi čitati

Aktuelno