Kišne padavine uzrokovale su poplave u dijelovima zapadnog Irana u ponedjeljak, nakon što su mjeseci suše doveli do najgore krize s vodom u decenijama i natjerali vlasti da tokom vikenda započnu sa zasijavanjem oblaka.

Meteorološka organizacija zemlje izdala je upozorenje na poplave u šest zapadnih provincija za ponedjeljak i rekla da očekuje kišu u 18 od 31 iranske provincije.

Nivo kiše širom Irana je 85% ispod prosjeka, što iscrpljuje rezervoare i uzrokuje isušivanje slavina, uključujući i dijelove glavnog grada Teherana. Loše upravljanje, ilegalno bušenje bunara i neučinkovite poljoprivredne prakse pridonijeli su krizi, za koju vlasti kažu da je takođe pojačana klimatskim promjenama.

Dugotrajni i ekstremni sušni uslovi povećavaju rizik od bujičnih poplava jer suše smanjuju sposobnost tla da apsorbuje vodu. Iranski mediji podijelili su video-zapise blagih poplava koje se događaju u nekim gradovima zapadnih provincija poput Ilama i Kurdistana. U subotu je Iran uspio izvesti svoje prvo zasijavanje oblaka ove godine iznad sliva jezera Urmia, na sjeverozapadu Irana i sjevernije od područja gdje su prijavljene poplave, prema Klubu mladih novinara (YJC).

Zasijavanje oblaka je proces u kojem se hemikalije ugrađuju u oblake kako bi se povećala količina oborina u okruženju gdje je nedostatak vode problem.

Međutim, tehnika se može primijeniti samo kada se poboljšaju uslovi okoline i može se koristiti samo kao privremeno rješenje.

“Osim što je zasijavanje oblaka skupo, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše vodne krize“, rekla je u nedjelju za državnu televiziju Sahar Tajbakhsh, čelnica iranske meteorološke organizacije.

U izvještaju YJC-a dodaje se da u Teheranu još nisu stvoreni uslovi za zasijavanje oblaka, za koji su zvaničnici rekli da bi uskoro mogao postati nenastanjiv ako se suša koja pogađa zemlju nastavi.

Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je danas da ga zahtjev predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da članice EU pošalju još novca Ukrajini podsjeća na pokušaj da se pomogne alkoholičaru slanjem još jedne gajbe votke.

Orban je rekao da je danas dobio pismo od predsjednice EK u kojem ona piše da je finansijski jaz u Ukrajini značajan i traži od država članica da pošalju više novca.

„U vrijeme kada je postalo jasno da ratna mafija oduzima novac evropskim poreskim obveznicima, umjesto da zahtijeva stvarni nadzor ili obustavu isplata, predsjednica Komisije predlaže da pošaljemo još više. Čitava ova stvar je pomalo kao pokušaj da se pomogne alkoholičaru slanjem još jedne gajbe votke“, izjavio je Orban u objavi na društvenoj mreži Iks.

Prema njegovim riječima, zahtjev Fon der Lajenove je zapanjujuć.

„Mađarska nije izgubila zdrav razum“, zaključio je Orban.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ranije danas je u pismu članicama Evropske unije navela da postoje tri opcije za finansiranje potreba Ukrajine, od kojih je jedna davanje zajma uz korišćenje zamrznute ruske imovine kao garancije.

„Identifikovali smo tri glavne opcije, odnosno podršku koju će države članice finansirati putem grantova, zatim zajam s ograničenim regresom koji se finansira zaduživanjem Unije na finansijskim tržištima, ili zajam s ograničenim regresom povezan s gotovinskim stanjem imobilisane (ruske) imovine“, rekla je Fon der Lajen u pismu, u koje je Rojters imao uvid.

Fon der Lajen je u opcijama koje je priložila uz pismo kazala da te „tri opcije nisu međusobno isključive“ i da se „mogu kombinovati“ ili se mogu koristiti dijelovi tih opcija, prenosi Tanjug.

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je došao kraj aktuelnom svjetskom poretku, na ekonomskoj konferenciji u Berlinu koju je organizovao list Zidojče cajtung .

– Još ne znamo kako će svjetski poredak izgledati za nekoliko godina, ali sasvim sigurno znamo da je poredak koji mi na Zapadu poznajemo posljednjih 80 godina, a na Istoku 35 godina, ovih dana, nedjelja, mjeseci, danas, baš na ovaj dan kada se ovdje sastajemo, došao svom kraju. A ako želimo da oblikujemo novi svetski poredak, to je moguće samo zajedno sa našim evropskim susedima – izjavio je Merc. Kancelar Merc je napomenuo da su izazovi sa kojima se suočava njemačka vlada „raznovrsni kao rijetko kada, a moguće, nikada ranije u poslijeratnoj istoriji Savezne Republike Njemačke“. Merc je naveo sukob u Ukrajini, odnose sa Kinom i trgovinske neslaganja sa Sjedinjenim Državama.

– Na Atlantiku se pojavio dubok raskol koji dovodi u pitanje mnogo toga, gotovo sve što smo smatrali ispravnim i neophodnim u transatlantskim odnosima posljednjih decenija – rekao je on.