Connect with us

Svijet

JOŠ NIKO NIJE OPTUŽEN: Evropski tužioci istražuju Ursulu fon der Lajen

Evropski tužioci preuzeli su istragu o navodnim krivičnim djelima u vezi sa pregovorima o nabavci vakcina protiv virusa korona koje su vodili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i izvršni direktor “Pfizera” Albert Burle, rekao je portparol kancelarije tužilaštva u belgijskom gradu Liježu.

Istražitelji iz Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO) posljednjih mjeseci preuzeli su istragu od belgijskih tužioca, koji su istraživali Fon der Lajenovu zbog “miješanja u javne funkcije, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, navodi se u pravnim dokumentima u koje su uvid imali “Politico” i portparol kancelarije tužioca u Liježu.

Iako tužioci EPPO istražuju navodna krivična djela, niko nije još optužen u vezi sa tim slučajem.

Istragu su prvobitno otvorile belgijske vlasti u Liježu početkom 2023. godine, nakon što je lokalni lobista Frederik Baldan podnio krivičnu prijavu. Baldanova pritužba bila je usredsređena na navodnu razmjenu tekstualnih poruka između Fon der Lajenove i Burlea uoči postizanja najvećeg sporazuma o vakcini u EU na vrhuncu pandemije virusa korona, u aferi nazvanoj “Pfizergate”.

Baldan, 36-godišnji belgijski lobista povezan sa grupom skeptičnom prema vakcinama “Bon Sens”, podnio je krivičnu prijavu u Belgiji u vezi s ulogom Fon der Lajenovom u pregovorima o vakcini sa “Pfizerom” zbog, kako on tvrdi, “miješanja u javne funkcije, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, navodi se u pravnim informacijama koje je obezbijedio njegov advokat.

Kasnije su mu se pridružile mađarska i poljska vlada, iako je Varšava u procesu povlačenja svoje žalbe nakon pobjede na izborima proevropske vlade koju vodi premijer Donald Tusk, rekao je portparol poljske vlade za Politico, a prenosi Nova.

Američki list “New York Times”, koji je prvi otkrio da je došlo do razmjene kada su predsjednica EK i direktor “Pfizera” dogovarali uslove sporazuma, pokrenuo je paralelnu tužbu protiv Komisije nakon što je EK odbila da otkrije sadržaj poruka nakon zahtjeva za pristup dokumentima. Uslijed vijesti da EPPO sada istražuje slučaj rizikuje se dodatno ispitivanje uloge Fon der Lajenove u velikom dogovoru o vakcini, čija je vrijednost procijenjena na više od 20 milijardi evra.

EPPO vodi panevropske istrage o finansijskim zločinima i u teoriji bi mogao da zaplijeni telefone i drugi relevatni materijal iz kancelarije EK ili drugih zemalja u Evropi, kao što je Njemačka iz koje je Fon der Lajenova. Do ovakvog razvoja događaja dolazi u delikatnom trenutku za predsjednicu EK, jer uskoro slijede evropski izbori, a u Briselu očekuju da će Fon der Lajenova dobiti drugi mandat na čelu Evropske komisije.

Komisija je do sada odbijala da otkrije sadržaj tekstualnih poruka ili potvrdi njihovo postojanje. Sporazum, dogovoren na vrhuncu pandemije 2021., provobitno je smatran trijumfom Fon der Lajenove, ali sama količina kupljenih vakcina izazvala je čuđenje. “Politico” je krajem prošle godine otkrio da je propalo doza vakcina u vrijednosti od najmanje četiri milijarde evra.

Ugovor o vakcini sa “Pfizerom” je u međuvremenu ponovo ispregovaran. EPPO je 2022. godine objavio da uopštenije razmatra nabavku vakcina u EU, ali ovo je prvi put da je ova kancelarija izričito povezana sa takozvanim “Pfizergateom”.

Slučaj koji sada razmatra EPPO objedinjuje nekoliko različitih pravnih, političkih i finansijskih tokova i ukršta se sa tužbama koje je farmaceutski gigant “Pfizer” pokrenuo protiv Mađarske i Poljske. “Pfizer” je tužio Mađarsku i Poljsku zbog neplaćanja doza vakcina nakon zaustavljanja isporuka.

Mađarska, na čelu čije vlade je premijer Viktor Orban, nepokolebljivi protivnik Fon der Lajenove, takođe je podnijela žalbu u vezi sa ulogom predsjednice EK u pregovorima o vakcini s “Pfizerom”, rekla su dva izvora upućena u slučaj, koja su tražila da ostanu anonimna.

Poljska je podnijela žalbu u novembru prošle godine, potvrdio je portparol poljske vlade. Međutim, kako je naveo, nakon izbora Donalda Tuska za premijera u decembru prošle godine, “nova vlada radi na povlačenju Poljske iz ovih postupaka”, prenosi Nova.

Zvaničnik Evropske komisije rekao je da EK nema saznanja o mogućim postupcima osim iz novinskih članaka.

Mađarska vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar. “Pfizer” i EPPO odbili su da komentarišu slučaj, prenosi Nova.

Related Topics:

Svijet

RUSKI ŠPIJUNI PRAVE HAOS: Sajber napadi, požari i dronovi – uzbuna u Evropskoj uniji

EU uvodi nova ograničenja ruskim diplomatama zbog sumnje za sabotažu.

Evropska unija uvodi nova ograničenja i sistem pravila za kretanje ruskih diplomata u Evropi zbog sumnje na akcije sabotaže i špijunaže, piše “Fajnenšel Tajms”. Ova odluka dolazi nakon posljednjih izvještaja evropskih obavještajnih službi u kom upozoravaju na koordinisanu kampanju destabilizacije evropskih saveznika Ukrajine.

To se odnosi na sajber napade, podmetanje požara, sabotažu infrastrukture i neovlašćene upade dronovima. Evropske tajne službe su optužile pojedine ruske diplomate da djeluju pod pokrićem diplomatije, da to koriste kao paravan.

Prema tim novim pravilima, ruske diplomate koje se već nalaze u nekoj od prijestonica članica Evropske unije, moraju unaprijed da najave svaki službeni put. Moraće da detaljno navedu kuda putuju prije napuštanja države u kojoj inače borave.

Ovu novu mjeru najviše podržava Češka republika. Pored ovoga, usvojen je i novi paket sankcija Rusiji zbog rata sa Ukrajinom.

“Raspoređeni su na jedno mjesto, ali djeluju na drugom”, rekao je visoki zvaničnik Evropske unije koji je ostao anoniman.

“Ne postoji ‘Šengen za Rusiju’ “, rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski za “FT”.

Češka republika je već zabranila brojnim diplomatama ulazak u državu. Zabrana je uvedena svim diplomatama za koje se sumnja da podržavaju ruske obavještajne operacije.

Nastavi čitati

Svijet

NAPADNUT AUTOMOBIL PREDSJEDNIKA EKVADORA: Ostali tragovi od metaka i kamenja (VIDEO)

Grupa od oko 500 ljudi napala je sinoć automobil u kojem se vozio predsjednik Ekvadora Danijel Noboa, preneo je Rojters.

Kako je navela ministarka za životnu sredinu i energetiku Ines Marcano, grupa ljudi bacala je kamenje na predsjedničko vozilo dok se Noboa približavao mjestu u provinsiji Kanjar, gdje je trebalo da prisustvuje unapred zakazanom događaju.

Prema njenim riječima, na automobilu su primijećeni i tragovi od metaka.

Ministarka je kasnije zvanično podnela izvještaj o pokušaju atentata na Nobou.

Predsjednik nije povrijeđen, a pet osoba je privedeno, dodala je Marcano, prenosi Tanjug.

Prije samo tri dana, ekvadorski predsjednik Danijel Noboa proglasio je vanredno stanje u deset provincija u toj zemlji, od ukupno 24, usled unutrašnjih nemira izazvanih protestima zajednice starosjedilaca zbog rasta cijena dizela.

Kako je Noboa naveo u dekretu, ovi protesti postali su nasilni, pa je vanredno stanje uvedeno da bi se izbjegla njihova dalja radikalizacija.

On je dodao da su tokom nasilnih demonstracija pripadnici policije i vojske napadnuti, a da su neki čak i oteti i fizički zlostavljani.

Noboa je zbog toga zabranio javna okupljanja, dodajući da će mirni protesti biti dozvoljeni pod uslovom da ne ugrožavaju prava i slobode drugih građana.

Među razlozima za uvođenje ovih mjera, koje će važiti 60 dana, on je naveo nedavne izjave predsjednika Nacionalne konfederacije starosjedilačkih naroda Marlona Vargasa, koji je upozorio da bi protesti mogli da eskaliraju i dovedu do zauzimanja prestonice Kita ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Federalni radnici na PRINUDNOM ODSUSTVU nemaju pravo na zaostale plate

Federalni radnici koji su poslati na prinudno odsustvo tokom obustave rada vlade Sjedinjenih Američkih Država možda neće automatski dobiti nadoknadu, navedeno je u nacrtu memoranduma Bijele kuće u koji je Aksios imao uvid.

Prema dokumentu, Bijela kuća smatra da zakon poznat kao Zakon o fer tretmanu državnih službenika (GEFTA) iz 2019. godine ne garantuje automatsku isplatu zaostalih plata zaposlenima koji su bili na prinudnom odsustvu, osim ako Kongres posebno ne odobri sredstva kada se obustava rada završi.

Ovaj stav mogao bi dodatno da poveća pritisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa na demokrate u Senatu da podrže takozvanu “čistu” rezoluciju o finansiranju vlade, bez uslova koji se odnose na subvencije za zdravstvenu zaštitu, prenosi Tanjug.

Zakon GEFTA, koji je Tramp potpisao tokom rekordne obustave rada 2019. godine, prvobitno je tumačen tako da radnicima na prinudnom odsustvu garantuje naknadu po okončanju budućih obustava rada.

Međutim, novi memorandum Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB) navodi da je zakon pogrešno protumačen, jer je njegova verzija izmenjena devet dana kasnije i dodata formulacija da će radnici biti plaćeni “pod uslovom donošenja zakona o aproprijacijama kojim se okončava zastoj”.

Po mišljenju Bijele kuće, to znači da Kongres mora posebno da odobri sredstva za isplatu zaostalih plata.

Ova analiza OMB-a u suprotnosti je sa stavovima Saveta ekonomskih savjetnika i Kancelarije za upravljanje kadrovima, koje su ranije saopštile da bi radnici na prinudnom odsustvu trebalo automatski da dobiju nadoknadu.

Nastavi čitati

Aktuelno