Connect with us

Svijet

JOŠ NIKO NIJE OPTUŽEN: Evropski tužioci istražuju Ursulu fon der Lajen

Evropski tužioci preuzeli su istragu o navodnim krivičnim djelima u vezi sa pregovorima o nabavci vakcina protiv virusa korona koje su vodili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i izvršni direktor “Pfizera” Albert Burle, rekao je portparol kancelarije tužilaštva u belgijskom gradu Liježu.

Istražitelji iz Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO) posljednjih mjeseci preuzeli su istragu od belgijskih tužioca, koji su istraživali Fon der Lajenovu zbog “miješanja u javne funkcije, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, navodi se u pravnim dokumentima u koje su uvid imali “Politico” i portparol kancelarije tužioca u Liježu.

Iako tužioci EPPO istražuju navodna krivična djela, niko nije još optužen u vezi sa tim slučajem.

Istragu su prvobitno otvorile belgijske vlasti u Liježu početkom 2023. godine, nakon što je lokalni lobista Frederik Baldan podnio krivičnu prijavu. Baldanova pritužba bila je usredsređena na navodnu razmjenu tekstualnih poruka između Fon der Lajenove i Burlea uoči postizanja najvećeg sporazuma o vakcini u EU na vrhuncu pandemije virusa korona, u aferi nazvanoj “Pfizergate”.

Baldan, 36-godišnji belgijski lobista povezan sa grupom skeptičnom prema vakcinama “Bon Sens”, podnio je krivičnu prijavu u Belgiji u vezi s ulogom Fon der Lajenovom u pregovorima o vakcini sa “Pfizerom” zbog, kako on tvrdi, “miješanja u javne funkcije, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, navodi se u pravnim informacijama koje je obezbijedio njegov advokat.

Kasnije su mu se pridružile mađarska i poljska vlada, iako je Varšava u procesu povlačenja svoje žalbe nakon pobjede na izborima proevropske vlade koju vodi premijer Donald Tusk, rekao je portparol poljske vlade za Politico, a prenosi Nova.

Američki list “New York Times”, koji je prvi otkrio da je došlo do razmjene kada su predsjednica EK i direktor “Pfizera” dogovarali uslove sporazuma, pokrenuo je paralelnu tužbu protiv Komisije nakon što je EK odbila da otkrije sadržaj poruka nakon zahtjeva za pristup dokumentima. Uslijed vijesti da EPPO sada istražuje slučaj rizikuje se dodatno ispitivanje uloge Fon der Lajenove u velikom dogovoru o vakcini, čija je vrijednost procijenjena na više od 20 milijardi evra.

EPPO vodi panevropske istrage o finansijskim zločinima i u teoriji bi mogao da zaplijeni telefone i drugi relevatni materijal iz kancelarije EK ili drugih zemalja u Evropi, kao što je Njemačka iz koje je Fon der Lajenova. Do ovakvog razvoja događaja dolazi u delikatnom trenutku za predsjednicu EK, jer uskoro slijede evropski izbori, a u Briselu očekuju da će Fon der Lajenova dobiti drugi mandat na čelu Evropske komisije.

Komisija je do sada odbijala da otkrije sadržaj tekstualnih poruka ili potvrdi njihovo postojanje. Sporazum, dogovoren na vrhuncu pandemije 2021., provobitno je smatran trijumfom Fon der Lajenove, ali sama količina kupljenih vakcina izazvala je čuđenje. “Politico” je krajem prošle godine otkrio da je propalo doza vakcina u vrijednosti od najmanje četiri milijarde evra.

Ugovor o vakcini sa “Pfizerom” je u međuvremenu ponovo ispregovaran. EPPO je 2022. godine objavio da uopštenije razmatra nabavku vakcina u EU, ali ovo je prvi put da je ova kancelarija izričito povezana sa takozvanim “Pfizergateom”.

Slučaj koji sada razmatra EPPO objedinjuje nekoliko različitih pravnih, političkih i finansijskih tokova i ukršta se sa tužbama koje je farmaceutski gigant “Pfizer” pokrenuo protiv Mađarske i Poljske. “Pfizer” je tužio Mađarsku i Poljsku zbog neplaćanja doza vakcina nakon zaustavljanja isporuka.

Mađarska, na čelu čije vlade je premijer Viktor Orban, nepokolebljivi protivnik Fon der Lajenove, takođe je podnijela žalbu u vezi sa ulogom predsjednice EK u pregovorima o vakcini s “Pfizerom”, rekla su dva izvora upućena u slučaj, koja su tražila da ostanu anonimna.

Poljska je podnijela žalbu u novembru prošle godine, potvrdio je portparol poljske vlade. Međutim, kako je naveo, nakon izbora Donalda Tuska za premijera u decembru prošle godine, “nova vlada radi na povlačenju Poljske iz ovih postupaka”, prenosi Nova.

Zvaničnik Evropske komisije rekao je da EK nema saznanja o mogućim postupcima osim iz novinskih članaka.

Mađarska vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar. “Pfizer” i EPPO odbili su da komentarišu slučaj, prenosi Nova.

Related Topics:

Svijet

Oglasili se iz Rusije “JOŠ NISMO DOBILI TRAMPOV MIROVNI PLAN”

Kremlj je saopštio da Rusija još nije primila zvanične dokumente od Sjedinjenih Država o američkom planu od 28 tačaka za Ukrajinu, ali da je spremna za pregovore.

Vašington je Kijevu predstavio plan, koji ukrajinski dužnosnici trenutno proučavaju. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva i Vašington još ne raspravljaju o detaljima, ali da se kontakti održavaju.

– Postoje određene ideje sa američke strane, ali trenutno se ne raspravlja ništa suštinsko. Potpuno smo otvoreni, održavamo našu otvorenost za mirovne pregovore – rekao je Peskov novinarima. Peskov je takođe naglasio da rusko napredovanje na bojištu smanjuje manevarski prostor ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

– Efektivnost ruskih oružanih snaga trebala bi Zelenskog i njegov režim uvjeriti da je bolje pregovarati i to učiniti sada. Bolje je to učiniti odmah, nego kasnije.

Njegov prostor za donošenje odluka se smanjuje kako gubi teritoriju tokom ofanzivnih akcija ruskih oružanih snaga – rekao je Peskov.

On je dodao da bi nastavak rata za Ukrajinu bio “besmislen i opasan”.

– Ukrajinski režim mora donijeti odgovornu odluku. Učiniti to sada i preuzeti odgovornost – poručio je Peskov.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je  da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

– Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali mislimo da je četvrtak odgovarajuće vrijeme – rekao je Tramp u intervjuu za radio-stanicu Fox News.

Kako je ranije dobjavio Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije danas u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

– Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima, najteža, i dalji rizici – istakao je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

Dramatično obraćanje Zelenskog “OVO SU NAJTEŽI TENUCI U NAŠOJ ISTORIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se građanima video-porukom u kojoj je upozorio da se zemlja nalazi u jednom od najkritičnijih trenutaka od početka rata. Govorio je o izuzetno snažnom političkom i diplomatskom pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i o teškim odlukama koje Kijev mora donijeti u sedmicama koje dolaze.

Teški izbori pred Ukrajinom
„Sada proživljavamo jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Upravo sada, Ukrajina možda mora donijeti izuzetno težak izbor: ili gubitak dostojanstva, ili rizik gubitka ključnog partnera. Ili težak plan od 28 tačaka, ili izuzetno oštra zima, najokrutnija, i dalji rizici pred nama. Život bez slobode, dostojanstva i pravde, i biti prisiljen vjerovati nekome ko nas je već dva puta napao. Oni će čekati naš odgovor“, rekao je Zelenski.

„Pritisak na Ukrajinu upravo sada je među najtežima ikad“, dodao je.

Potraga za rješenjima
„Vodiće se konstruktivna potraga za rješenjima sa Sjedinjenim Državama. Izložiću argumente, uvjeravati i ponuditi alternative, ali neprijatelju nećemo dati nikakav povod da kaže da Ukrajina nije spremna za mir“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

„Mi smo, naravno, napravljeni od čelika, ali čak i najjači metal može na kraju popustiti“, rekao je Zelenski.

„Moramo se sabrati, doći sebi, prestati sa međusobnim sukobima i toksičnim prepirkama. Država mora djelovati kao jedinstvena cjelina. Ne smijemo izgubiti iz vida ko je naš pravi neprijatelj“, poručio je. Osvrnuo se i na početak invazije.

„Tada nismo izdali Ukrajinu i sada je nećemo izdati. Znam da je narod sa mnom“, rekao je Zelenski.

„Sljedeća sedmica biće teška. Biće mnogo pritiska – političkog i informacionog – kako bi nas pokušali razdvojiti i destabilizovati“, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno