Connect with us

Svijet

JUČE SE POJAVIO NA USKRŠNJOJ MISI: Ovo je posljednja papina poruka svijetu

Svijet je na uskrsni ponedjeljak zadesila tužna vijest iz Vatikana – preminuo je papa Franjo.

Papa se samo dan ranije na Uskrs pojavio na balkonu bazilike svetog Petra u Rimu i hiljadama okupljenih vjernika zaželio “sretan Uskrs”, najvažniji praznik u hrišćanskom kalendaru.

Ni mjesec dana od otpuštanja iz bolnice, 88-godišnji papa, čija je prisutnost do zadnjeg trenutka bila neizvjesna, pojavio se u invalidskim kolicima, ali bez nazalnih kanila za kiseonik, nedugo nakon 12 sati da bi tradicionalno izgovorio blagoslov “Urbi et Orbi”, emitovan širom svijeta.

Donosimo što je to papa poručio u tom govoru koji je ispao njegova posljednja javna poruka svijetu.

Još uvijek slab i, uprkos boljem disanju, teško izgovarajući riječi, Franjo je čitanje svoga dijela teksta u kojemu se osvrće na sukobe u svijetu, povjerio kolegi.

U njemu je osudio “dramatičnu i prezira vrijednu humanitarnu situaciju” u Gazi, upozorivši na “sve snažniju klimu antisemitizma koja se širi svijetom”.

“Pozivam zaraćene strane: obustavite vatru, oslobodite taoce i pružite dragocjenu pomoć izgladnjelom stanovništvu koje žudi za budućnošću u kojoj će vladati mir”, poručio je Papa.

Nekoliko trenutaka ranije Franjo je “u sklopu privatnog sastanka od nekoliko minuta” primio američkog potpredsjednika Džej Di Vensa u svojoj vatikanskoj rezidenciji Santi Marti.

Prije dva mjeseca poglavar Katoličke Crkve oštro je kritikovao imigrantsku politiku administracije Donalda Trampa.

Prvi put od početka svog pontifikata 2013., Sveti Otac je propustio većinu događaja Velike sedmice, uključujući i križni put u petak Koloseju, kao i Uskrsno bdijenje u subotu naveče, koje su umjesto njega obavili njegovi kardinali.

Ali u subotu poslijepodne Franjo se ipak nakratko pojavio u javnosti u bazilici svetog Petra da bi se pomolio pred ikonom Djevice Marije, a potom pozdravio prisutne vjernike i podijelio djeci slatkiše.

Uskrsna misa, kojom se slavi spomen na Hristovo uskrsnuće, započela je u 8.30 sati na Trgu svetoga Petra, raskošno okićenim cvijećem. Prisustvovalo joj je oko 300 sveštenika, biskupa i kardinala, a predvodio je italijanski kardinal Angelo Comastri.

Sljedeće jutro tuga je obuzela Vatikan i hršćanski svijet, preminuo je papa Franjo, prenosi Večernji.

Svijet

KOJE ZEMLJE EVROPE SU NAJVIŠE POGOĐENE SUŠOM? Već zabilježeno rekordno toplo proljeće

Poljoprivreda i hidroenergija bi mogle da se nađu u velikim problemima jer se suša u Evropi nastavlja. Više od 40 odsto Evrope je trenutno pogođeno nekom vrstom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Dijelovi jugoistočne Španije, Kipra, Grčke i područje jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stepenom “uzbune”, stoji u izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO) za period od 11. do 20. maja.

Ali upozorenje na sušu je takođe na snazi u velikim dijelovima sjeverne i istočne Evrope, nakon rekordno toplog i sušnog proljeća, uzrokovanog klimatskim uslovima.

Mart je bio najtopliji u istoriji mjerenja u Evropi, a pojedine zemlje su zabilježile i najsušniji mart do sada, izvijestila je ranije evropska služba Kopernikus (C3S).

Uzbune na sušu u turističkim destinacijama
Ukupno, 1,6 odsto teritorije 27 zemalja EU (bez Madeire, Azora i Kanarskih ostrva), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, nalazi se pod uzbunom. Prema klasifikaciji EDO, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, zemljište je bez vlage, što već predstavlja upozorenje, a količina padavina je manja od uobičajene.

Situacija je posebno teška u nekim mediteranskim destinacijama popularnim među turistima, poput grčkih ostrva Santorinija i Mikonosa. Tamo se voda doprema iz Atine ili se prečišćava desalinizacijom kako bi se popunili bazeni i obezbijedili tuševi.

Prekomjerni turizam dodatno pogoršava problem.

“Turistički sektor nije održiv i nema nikakvog planiranja. To dovodi do ogromne letnje potrošnje vode”, izjavio je za Skaj njuz prof Nikitas Milopulos, stručnjak za upravljanje vodnim resursima sa Univerziteta u Tesaliji.

Međutim, dodaje, poljoprivreda je još veći potrošač vode, što je dodatno pogoršano rasipanjem i nedostatkom efikasnih politika.

Poljoprivreda u problemu
Upozorenja na sušu brzo se šire širom Ukrajine i susjednih zemalja, utičući na useve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od evropskih zemalja koje se najbrže zagrijavaju, sa prosjekom od 2,7°C iznad vrijednosti u odnosu na period 1951-1980 u 2023. godini. Kao veliki izvoznik žitarica, suša u Ukrajini ima ozbiljne posljedice po globalno snabdijevanje hranom. Dijelovi Poljske i Slovačke takođe se bore sa sušom.

Upozorenja na sušu prisutna su i u zapadnoj, jugoistočnoj i centralnoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbejdžanu.

U sjevernoj Africi, upozorenja su prisutna već više od godinu dana.

Prema podacima EDO, na 39,6 odsto teritorije EU i Ujedinjenog Kraljevstva izdato je upozorenje na sušu.

Taj narandžasti pojas na mapi proteže se od Irske do sjevernih padina Alpa, preko Finske, juga Rusije i Turske.

Od 11. do 20. maja temperature su bile iznad sezonskog prosjeka na sjeveru Evrope.

Osim uticaja na poljoprivredu, strahuje se za hidroenergiju. Međunarodna asocijacija za hidroenergiju saopštila je da suša i intenzivne kiše, primer “klimatskog biča”, primoravaju elektrane da rade na ivici svojih tehničkih mogućnosti.

Globalno zagrijavanje pogoršava sušu u pojedinim delovima sveta, uključujući Mediteran. Naučnici iz mreže “World Weather Attribution” utvrdili su da je velika suša iz 2022. godine bila 20 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Za proljeće 2025. biće potrebno vrijeme da se sprovede slična analiza, ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom obrazaca padavina, smatra Andrea Toreti, koordinator evropske i globalne opservatorije za suše iz programa Kopernikus.

“Regioni koji su ranije mogli da se oslone na kiše u toplijim sezonama kako bi nadoknadili manjak vode, više ne mogu da računaju na to u istoj meri. Danas je ta ravnoteža poremećena”, rekao je Toreti za Euronews.

(EUpravo zato/Euronews)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.

Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.

Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.

“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.

Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.

Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.

On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.

Nastavi čitati

Svijet

NIJE SAMO BRITANIJA, i Tramp traži od Srbije i zemalja u regionu DA PRIME MIGRANTE

Vlada američkog predsjednika Donalda Trampa traži od Srbije i drugih balkanskih država da prime migrante deportovane iz SAD-a, piše Bloomberg.

Zahtjev državama Balkana dio je šire američke strategije pronalaska stranih vlada spremnih da prime deportovane migrante, navodi američki medij pozivajući se na neimenovane izvore, ali ne precizira koje su druge balkanske zemlje u pitanju.

Bijela kuća, State Department i Ministarstvo vanjskih poslova Srbije još nisu komentarisali napise Bloomberga. Američki Vrhovni sud prošlog mjeseca dopustio je Trampovoj vladi da ukine privremeni pravni status stotinama hiljada migranata iz Venezuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD-u.

Vlasti sada traže potencijalne destinacije za te migrante koji mogu biti deportovani, navodi Bloomberg. Taj medij dodaje i da je Srbija važna Trampovoj porodici i zbog nebodera u Beogradu koji će graditi investiciona kompanija čiji je jedan od osnivača Džared Kušner, zet američkog predsjednika, prenosi Index.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno