Svijet
KAD ĆE SE NAFTA VRATITI NA STANJE PRIJE KRIZE? Najbolji scenarij ukazuje na 2027. godinu
Dvosedmično primirje koje su Tramp i Iran dogovorili u utorak naveče dovelo je do naglog pada cijena nafte, ali tržišta se u praksi još dugo neće oporaviti od ovog ekonomskog šoka.
U srijedu je cijena sirove nafte pala između 13% i 15%, čime su cijene i Brenta i WTI-a dostigle oko 95 dolara po barelu. Međutim, to je i dalje više od nivoa zabilježenih prije početka sukoba, jer je Brent 27. februara zatvoren na 72,50 dolara po barelu, a WTI na 67 dolara. U poređenju s decembrom, prije početka sukoba, razlika je još veća: 60,90 odnosno 57,40 dolara.
Oporavak proizvodnje trajaće mjesecima
U najboljem slučaju, primirje će biti odskočna daska za mirovni sporazum do kraja mjeseca. Međutim, proizvodnja nafte, oštećena napadima na energetsku infrastrukturu i zasićenim skladišnim objektima, oporavljaće se mjesecima.
Nadalje, tržišta će neko vrijeme primjenjivati premiju rizika zbog neizvjesnosti oko budućih poremećaja u opskrbi. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), ova dva faktora će uzrokovati da cijene sirove nafte ostanu više do kraja 2027. godine.
Gorivo i derivati najsporije se oporavljaju
Štaviše, neki rafinirani proizvodi, poput lož ulja, neće se vratiti na cijene prije rata do 2028. godine. To je prema njihovoj posljednjoj mjesečnoj prognozi, koja je završila 6. aprila i pretpostavlja rat do kraja mjeseca s postepenim ponovnim otvaranjem Ormuskog moreuza – scenariju kojem se strane trenutno nadaju, prenosi Klix.
Agencija procjenjuje da će se Brent sirova nafta vratiti na svoj predratni nivo (februar 2026.) u novembru 2027. godine, dok će WTI trebati mjesec dana duže. Uprkos tome, obje sirove nafte bi sljedeće godine završile skuplje za 8,7% odnosno 10,4% nego u decembru 2025. godine. Prognoza za američke rafinirane proizvode je paralelna – benzin će se vratiti na svoj predratni nivo u novembru 2027. godine, a dizel u decembru.
Gorivo, ključno za pomorski transport, ne bi se vratilo na svoj predratni nivo u cijelom referentnom scenariju, već tek u 2028. godini, zbog globalne nestašice sirove nafte i drugih rafiniranih proizvoda.
Problemi u snabdijevanju i preradi
Sirova nafta iz Perzijskog zaliva je neophodna za proizvodnju teškog lož ulja, koje tokom procesa rafiniranja generiše ostatke koji se koriste u mješavini lož ulja. Rafiniranje drugih vrsta sirove nafte, kao što je WTI, nema isti kapacitet za naknadnu proizvodnju lož ulja.
Poput EIA-e, tržišta ukazuju na to da će, uprkos primirju, nepovjerenje i dalje postojati i da će se primijeniti dodatna naknada zbog straha od budućih poremećaja.
Rizik transporta i neizvjesnost oko Irana
Tranzit i dalje predstavlja visok rizik za osiguravatelje i brodovlasnike, koji će čekati da vide hoće li primirje biti održano prije nego što nastave s operacijama.
Nadalje, nema jasnoće u vezi s uslovima koje Iran traži za dozvolu prolaza, uključujući plaćanje naknada, a Teheran je ponovo zatvorio tranzit tankera sredinom popodneva nakon još jednog izraelskog napada na Liban.
Proizvodnja bi mogla porasti već na jesen
Glavni utjecaj rata u Iranu na tržište nafte i dalje je koncentriran na cijene. EIA predviđa da će se proizvodnja sirove nafte i drugih proizvoda oporaviti na jesen, dostižući 107 miliona barela dnevno, u poređenju sa 98 miliona u martu i 96 miliona predviđenih za april.
Za ostale proizvode, poput LNG-a, tenzije bi mogle ponovo porasti ljeti, što se poklapa s popunjavanjem skladišnih kapaciteta, jer će uništenje značajnog dijela proizvodnih kapaciteta Katara uticati na količinu dostupnog LNG-a.
Regionalna proizvodnja i dalje ograničena
Prognoza ne opisuje detaljno putanje za sve zemlje proizvođače pogođene ugovorom (Irak, Saudijska Arabija, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Bahrein), iako ukazuje da bi se obustava proizvodnje sirove nafte u tim zemljama smanjila za 7,5 miliona barela dnevno u martu i porasla na 9,1 milion u aprilu.
Ako rat završi ovog mjeseca, obustava bi se smanjila na 6,7 miliona barela u maju.
Svijet
MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci
Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.
“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.
Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.
Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.
Oboje su se izjasnili da nisu krivi.
Svijet
“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma
Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.
Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.
Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.
Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.
Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.
Svijet
TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.
Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.
Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.
Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.
Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.
Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.
Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.
Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.
Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.
Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.
Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.
„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.
-
Društvo2 dana agoPUNIH 20 GODINA NA IVICI EGZISTENCIJE! Penzija u Srpskoj pokriva jedva ČETVRTINU potrošačke korpe,
-
Politika2 dana ago„BIO JE DOBAR ČOVJEK…“ Biljana Plavšić potresena nakon vijesti o smrti Ratka Mladića!
-
Politika15 sati agoDRINIĆ “Srpska je vječna dok su joj djeca vjerna, u IMLJANIMA BISTA GENERALU RATKU MLADIĆU” (VIDEO)
-
Društvo3 dana agoJEDNO PRAVILO ZA “ELITU”, DRUGO ZA NAROD! Zašto funkcioneri bježe iz javnih bolnica u Srpskoj?
-
Politika1 dan ago„ŽELIMO DA BUDEMO PRISUTNI MEĐU LJUDIMA“ PSS stigao u Derventu, Stanišić i Đukić najavili konkretne korake!
-
Sport3 dana agoNAJGORI MOGUĆI SCENARIO ZA SINERA! Poslije otkazivanja US Opena stigla nova loša vijest, ljekari izdali strogu zabranu!
-
Politika3 dana agoGENERAL MLADIĆ BIĆE SAHRANJEN UZ DRŽAVNE I VOJNE POČASTI! Ministar Vujić otkrio sve detalje o preuzimanju tijela
-
Region3 dana agoVUČIĆ ODBRUSIO ZAGREBU! “Niko nas nije pitao kad je Njemačka naoružavala Hrvatsku, a sad im smeta jaka Srbija!”
