Connect with us

Društvo

Kada nestane maloljetno lice odmah pozvati policiju, SVAKA MINUTA JE KORISNA

Govoreći o sistemu “Pronađi me” koji treba biti uspostavljen u Republici Srpskoj, Mirna Miljanović, načelnik Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a Republike Srpske navela je da je najvažnije u trenutku kada nestane maloljetno lice odmah pozvati policiju.

“Ako ga ne možete pronaći na mjestima na kojima bude najčešće, odmah se mora pozvati policija. Treba se spriječiti protok vremena. Svaka minuta je korisna i bitne su jako procedure kako se postupa u takvim situacijama”, navela je Miljanovićeva.

Miljanovićeva kaže da je MUP Srpske u saradnji sa stranim agencijama unapređuje znanje o nestanku djece.

Vlada Republike Srpske i Ministarstvo unutrašnjih poslova odlučili su da uđu u projekat “Pronađi me” na kome se jako dugo rade pripremne aktivnosti.

“Imali smo posjetu Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i fondaciji “Pronađi me” koju je osnovao Igor Јurić, onda je formiran stručni tim i sada je cilj uključiti sve organizacije koje mogu doprinijeti da to ode do što više građana”, navodi Miljanovićeva.

Prevencija i pravovremeno djelovanje ključni su faktori prilikom pronalaska nestalih maloljetnika.

MUP Srpske je od 2018. godine aktivan član nevladine organizacije “Amber Aelert Europe” koja okuplja veliki broj zemalja članica. Međutim, samo članstvo u ovoj nevladinoj organizaciji ne omogućava aktiviranje Sistema hitnog obavještavanja javnosti u slučaju nestanka maloljetnog lica, što je cilj Ministarstva u Vladi Srpske.

“Samim tim, MUP je analizirao kako takvi sistemi funkcionišu u SAD, Evropi i zemljama iz okruženja, te je donesena odlula da se počne sa realizacijom aktivnosti i definisanjem kriterijuma za uspostavljanje Sistema u Republici Srpskoj po uzoru na sistem “Pronađi me” u Srbiji”, naglašeno je ranije u saopštenju MUP-a.

Kako se dodaje, njihov sistem, u slučajevima nestanka maloljetnih lica, omogućava policiji da hitno, putem savremenih sredstava komunikacije obavijesti javnost i tako u potragu uključi širu društvenu zajednicu, objavljujući informacije putem medija, televizijskih i radio emisija, interneta, SMS poruka, ekrana na autoputevima i sl.

Osnovni cilj jeste hitno informisanje šire javnosti o nestalom maloljetniku, zbog što bržeg i efikasnijeg pronalaska.

Related Topics:

Društvo

DOBRODOŠLI MALIŠANI: U Srpskoj rođeno 17 beba, najviše u Banjaluci

U porodilištima u Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 17 beba, 13 dječaka i četiri djevojčice, rečeno je u porodilištima.

UBanjaluci je rođeno sedam beba, po tri bebe u Bijeljini i Istočnom Sarajevu, dvije u Zvorniku i po jedna beba u Prijedoru i Doboju.

U Banjaluci je rođeno pet dječaka i dvije djevojčice, u Bijeljini dva dječaka i jedna djevojčica, i u Istočnom Sarajevu dva dječaka i jedna djevojčica, u Zvorniku dva dječaka i po jedan dječak u Prijedoru i Doboju.

Poroda nije bilo u Trebinju, Nevesinju, Gradišci i Foči.

Nastavi čitati

Društvo

Ovi lijekovi i vrućina mogu biti kobna kombinacija, BUDITE OPREZNI

Temperature u cijeloj zemlji rastu, a vrhunac toplotnog talasa očekuje se u petak. Iako nekima takvo vrijeme godi, važno je biti na oprezu ako uzimate određene lijekove.

Lijekovi za stanja kao što su visoki krvni pritisak, bolesti bubrega i poremećaji mentalnog zdravlja mogu imati specifične nuspojave. Oni mogu otežati zadržavanje hidratacije ili učinkovito hlađenje po vrućem vremenu.

Zbog toga bi visoke temperature za neke mogle biti potencijalno opasne, pa čak i kobne.

Diuretici
Diuretici se najčešće propisuju za liječenje otkazivanja srca, visokog krvnog pritiska ili bolesti bubrega. S obzirom na to da oni povećavaju učestalost mokrenja, tokom vrućeg vremena mogu nas izložiti riziku od dehidracije ili neravnoteže elektrolita što otežava tijelu regulaciju temperature, izvještava “Gločesetršajr Lajv”.

Onima koji koriste diuretike, savjetuje se da unose dovoljno vode i da obrate pažnju na znakove dehidracije poput glavobolje, vrtoglavice, tamne boje urina i osjećaja žeđi.

Lijekovi za krvni pritisak
Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima, koji se obično propisuju pacijentima sa visokim krvnim pritiskom, mogu biti opasni po vrućini jer ljudi koji ih uzimaju mogu biti skloniji nesvjestici ili padu.

Ti lijekovi takođe prikrivaju osjećaj žeđi, zbog čega je teže prepoznati dolazi li do dehidracije.

Beta-blokatori
Beta-blokatori su još jedna vrsta lijekova koji mogu sniziti krvni pritisak, no mogu ih koristiti i pacijenti sa anksioznošću.

Predstavljaju rizik tokom vrućina jer povećavaju izglede da se onesvijestite i izgubite oslonac, te smanjuju sposobnost znojenja tijela, što može dovesti do pregrijavanja zbog nedovoljnog hlađenja.

Antidepresivi
Određeni antidepresivi mogu pojačati znojenje i suzbiti žeđ, čineći korisnike sklonijima komplikacijama povezanima sa dehidracijom.

Oni koji uzimaju lijekove za štitnu žlijezdu zbog usporenog rada, takođe bi mogli biti pod rizikom od dehidracije jer ti lijekovi mogu povisiti tjelesnu temperaturu i otežati efikasnu regulaciju tjelesne temperature, prenosi b92.

Lijekovi za ADHD
Stimulansi, kao što su amfetamini i lijekovi koji se koriste za liječenje poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), takođe mogu povećati rizik od bolesti povezanih sa vrućinom.

Nastavi čitati

Društvo

ZARADE U SRPSKOJ: Političari u samom VRHU dok narod RADI ZA SIĆU

Prosječna godišnja bruto zarada (sa svim bonusima) za 2022. godinu iznosila je 22 897 KM, pri čemu je bruto zarada muškaraca iznosila 23 758 KM dok je bruto zarada žena iznosila 21 979 KM, podaci su Zavoda za statistiku RS.

Prosječna bruto zarada po plaćenom času je iznosila 11,38 KM pri čemu je bruto zarada po času kod muškaraca iznosila 11,67 KM dok je bruto zarada po času kod žena iznosila 11,07 KM.

Platni jaz između žena i muškaraca iznosio je 5,19% što ukazuje na to da su u 2022. godini žene bile manje plaćene od muškaraca za 5,19%.

Udio zaposlenih sa niskim zaradama u ukupnom broju zaposlenih iznosi 19,95% što znači da je gotovo petina zaposlenih ostvarila bruto zaradu manju od 6,53 KM po času.

Najveći dio zaposlenih (30,2%) ostvario je godišnju zaradu u intervalu od 10 000 do 15 000 KM dok je 19,3% zaposlenih zaradilo između 15 000 i 20 000 KM. Godišnju zaradu manju od 10 000 KM primilo je 1,3% zaposlenih, a veću od 40 000 KM primilo je 7,3% zaposlenih.

Najviše su zarađivali zaposleni u grupi Zakonodavci, visoki dužnosnici i službenici, direktori, u prosjeku 37 225 KM što je i očekivano s obzirom da postoji pozitivna korelacija između visine zarade, stepena obrazovanja i grupe zanimanja.

Ako posmatramo medijanu, možemo zaključiti da su u grupi Stručnjaci zaposleni zarađivali gotovo duplo više od zaposlenih u grupi Uslužna zanimanja i prodavači.

Pomenuta statistika raspodjele zarada za 2024.godinu pokazuje da značajan broj zaposlenih u Republici Srpskoj prima relativno niske zarade. Gotovo petina zaposlenih (19,95%) ostvarila je bruto zaradu manju od 6,53 KM po času. Većina zaposlenih (30,2%) zarađuje između 10,000 i 15,000 KM godišnje, dok je manji broj zaposlenih (7,3%) ostvario godišnju zaradu veću od 40,000 KM.

Najviše zarade imaju zaposleni u visokim pozicijama, kao što su zakonodavci, visoki dužnosnici i direktori, sa prosječnom zaradom od 37,225 KM.

Takođe, postoji značajna razlika u zaradama između različitih profesija, pri čemu stručnjaci zarađuju gotovo duplo više od zaposlenih u uslužnim zanimanjima i prodaji. Ove informacije ukazuju na veliku nejednakost u zaradama među različitim grupama zaposlenih i između polova.

Nastavi čitati

Aktuelno