Connect with us

Svijet

KADIROV U SVOM STILU “Možemo stisnuti dugme i biće svima Selam Alejkum” (VIDEO)

Čečenski lider Ramzan Kadirov je objavio novu video-poruku i ponovo zaprijetio Zapadu. U poruci kaže da Rusija nikada neće dozvoliti da gubi bitke, dodavši da uvijek ima mogućnost da se stisne dugme i kaže “Selam Alejkum”.

Savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Geraščenko je objavio video u kojem se čečenski vođa Ramzan Kadirov obraća i u kojem direktno prijeti nuklearnim napadom na Zapad.


– Rusija je velika zemlja, nuklearna zemlja. Rusija nikada neće dozvoliti da izgubi bilo koju bitku. Mi možemo stisnuti dugme i Selam Alejkum. Kao što naš predsjednik kaže, da li zaista trebamo svijet bez Rusije. Zašto trebamo dozvoliti tim huljama da žive, a da mi ne možemo? Neka svi nestanemo, mi ćemo ići u raj, a oni će ići u pakao – sa osmijehom poručuje Kadirov.

Ovo nije prvi put da čečenski vođa prijeti Zapadu, u više navrata je govorio kako će svi koji se suprotstave Rusiji “ostati bez zuba”, takođe je prijetio Poljskoj rekavši da mu treba “samo šest sekundi” da pokaže Poljacima gdje im je mjesto.

Klix

Svijet

NJEMAČKA ODOBRILA IZVOZ ORUŽJA u iznosu od 5,2 milijarde evra

Njemačke vlasti su, prema preliminarnim procjenama, u prvom kvartalu 2024. izdale dozvole za izvoz oružja u ukupnom iznosu od 5,2 milijarde evra, objavilo je danas Ministarstvo ekonomije Njemačke.
Njemački izvoz oružja je više nego udvostručen u odnosu na prvi kvartal 2023. kada je iznosio 2,4 milijarde evra.

U prvom kvartalu 2024. je ukupno 74 odsto izvoza oružja, u vrijednosti od 3,8 milijadi evra, odobreno za Ukrajinu, prenosi Tanjug.

Vlasti u Njemačkoj su u istom periodu odobrile izvoz oružja za Singapur u iznosu od 584 miliona evra, kao i u Indiju 143 miliona evra, Saudijsku Arabiju 126 miliona evra i Katar 97 miliona evra.

Izdate su dozvole za 3,9 milijardi evra za izvoz samog oružja, konkretno tenkove, oklopna vozila, vojne avione, brodove, artiljeriju, mitraljeze, municiju i slično.
Dozvole za još 1,7 milijardi evra izdate su za drugu vojnu robu, uključujući pištolje i revolvere, radio opremu, radare, eksplozive itd.

Njemačka je u cijeloj 2023. izdala dozvole za izvoz oružja u ukupnom iznosu od 12,2 milijarde evra.

Nastavi čitati

Svijet

U Srbiji i BiH pada podrška EU INTEGRACIJAMA

U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do pada podrške evropskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, pokazuje istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI).

Istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ovo obimno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto.

Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Edi Rama, albanski premijer, ranije je u nekoliko navrata objašnjavao izuzetno visoku popularnost EU u njegovoj zemlji višedecenijskom izolacijom od spoljnog svijeta tokom komunizma, te da građani žele što je moguće veću otvorenost prema svijetu. S druge strane, pad podrške EU među srpskom populacijom u regionu istraživači i stručnjaci tumače politikom prema Kosovu od strane Zapada, kao i sjećanjem na NATO bombardovanje.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, popularnost EU je prije dvije godine iznosila 85 odsto, a ove godine iznosi 89 odsto. S obzirom na to da Albanija nije bila uključena u IRI-jevo istraživanje prije dvije godine, nema podataka o eventualnim promjenama u odnosu na 2022. U Crnoj Gori je podrška EU prije dvije godine iznosila 71 odsto, a danas je porasla na 79 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je danas podrška EU na 68 odsto, dok je prije dvije godine bila na 66 odsto. Građani Srbije i BiH najskeptičniji su kada je u pitanju ozbiljnost EU da primi zemlje regiona u članstvo – samo 30 odsto građana Srbije i 44 odsto građana BiH vjeruje da je EU ozbiljna, a zanimljivo je i da građani Sjeverne Makedonije imaju nizak nivo povjerenja u ozbiljnost EU da primi njihovu zemlju u članstvo, što se barem djelimično može pripisati bugarskim blokadama od prije nekoliko godina u vezi sa početkom pregovora njihove zemlje za članstvo, iako su Makedonci pristali čak i da promijene ime svoje zemlje.

Prema mišljenju građana, najvažniji saveznici BiH su Turska i Srbija, dok su najvažniji saveznici Srbije Rusija i Kina, jer više od polovine stanovništva ove dvije zemlje vidi u tom svjetlu. Samo dva odsto građana Srbije smatra Ameriku najvažnijim saveznikom. Prema mišljenju građana, najvažniji saveznik Sjeverne Makedonije i Crne Gore je Srbija, kako smatra trećina građana, a dvadesetak odsto njih kao najvažnijeg saveznika vide SAD. Očekivano, najvažniji saveznici, prema mišljenju građana na Kosovu i u Albaniji su SAD, ali zanimljivo je da takvo mišljenje ima samo polovina građana Albanije, dok to mišljenje dijeli čak 80 odsto stanovništva na Kosovu. Kao najveću prijetnju Srbiji trećina građana vidi SAD, dok su najveća prijetnja BiH, prema mišljenju njenih građana, Srbija i Amerika.

Samo deset odsto građana Srbije smatra da bi spoljnopolitički kurs zemlje trebalo da bude isključivo prozapadni, 12 odsto ih smatra da bi trebalo da bude isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog kursa. Oko 39 odsto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam odsto prorusku, dok se ostatak građana u različitim omjerima zalaže za kombinaciju oba kursa.

Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u – samo dva odsto građana Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina građana. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 odsto građana BiH. U odnosu na istraživanje prije dvije godine, odnos prema NATO-u u Srbiji se nije promijenio, dok je u BiH, prema IRI-jevom istraživanju, došlo do blagog pada podrške.

U svim zemljama regiona korišten je stratifikovani metod ispitivanja, a uzete su u obzir i sve regionalne posebnosti.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO IZNIO CRNE PROGNOZE ” Zbog pogoršanja situacije u Ukrajini EU se SPREMA ZA SVJETSKI RAT”

Kao odgovor na pogoršanje situacije u Ukrajini, donosioci odluka u Briselu “spremaju se za svjetski rat uprkos neuspjehu strategije isporuka naoružanja”, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Govoreći na marginama sastanka ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu, Sijarto je rekao da je Ukrajina sve više nazaduje u ratu sa Rusijom, što je, kako je ukazao “izazvalo opasan odgovor Brisela i očajničko isporučivanje svih vojnih zaliha”, prenosi agencija MTI.

“Riječ je o stotinama hiljada ili milionima komada municije i oružja u vrijednosti od više milijardi evra, iako znamo da je ta strategija u poslednjih nekoliko godina doživjela neuspjeh. Isporuke oružja nisu nas približile miru, naprotiv, one mogu samo da produže rat i povećaju prijetnju od eskalacije ovog sukoba u svjetski rat”, upozorio je Sijarto.

On je ponovio da je Mađarska došla do drugačijeg zaključka i zalaže se za koncept “osnaživanja mirovnih napora u kojima bi trebalo dopustiti da diplomatija zameni isporuke oružja”.

“Mi Mađari smo spremni da razgovaramo o mirovnim planovima. Istovremeno, moramo jasno staviti do znanja da mirovne konferencije mogu biti uspješne samo ako su sve zaraćene strane za pregovaračkim stolom”, rekao je Sijarto.

Sijarto je izrazio zabrinutost da će se u trenutku dok EU priprema 14. paket sankcija Rusiji, pojačati i pritisak na Mađarsku, navodi MTI.

Prema njegovim riječima, prethodne sankcije nanijele su više štete Evropi nego Rusiji, a građani evropskih zemalja su ti koji su platili cijenu, uključujući i Mađare koji nisu imali nikakve veze sa ratom.

“Još jednom jasno ponavljam da bez obzira na pritisak koji se vrši, nećemo podržati nikakve sankcije zbog kojih bi Mađari plaćali cijenu rata”, poručio je Sijarto.

On je rekao da je u korenu razlike između stavova Mađarske i nekih drugih zemalja EU to što “političari u Briselu i mnogim drugim glavnim gradovima rat (u Ukrajini) smatraju svojim”.

Nastavi čitati

Aktuelno