Connect with us

Politika

KAKAV RASPLET OČEKUJE BIH: EU traži da institucije dokažu da mogu da funkcionišu

Pristup EU prema BiH promijenio dolaskom nove Evropske komisije te neće biti, kao ranije, više inicijativa za evropski put BiH iz Brisela, izjava Luiđija Soreke, ambasadora i specijalnog predstavnika EU u BiH, u intervjuu za naš list pokazala je i zvanično da će takav evropski pristup postati nova praksa, na koju domaći političari, ali i javnost, treba da se naviknu.

To ne znači da se EU više neće aktivno baviti BiH, jer to ne može prestati čak i da želi, jer bi time ugrozila svoj novi imidž spoljnopolitičkog faktora u svijetu koji nova komisija pokuša da izgradi, kako bi uticali na ponašanje Vladimira Putina, predsjednika Rusije, i drugih međunarodnih faktora koji utiču na Evropu. Ali EU je u fazi preispitivanja, a jedno od pitanja koje zemlje članice, pogotovo one koje su iz novca svojih poreskih građana finansirale brojne reforme u BiH proteklih deset do 15 godina, žele da dobiju odgovor jeste da li su institucije BiH sposobne ili nisu da se same brinu za očuvanje vlastitog ustavno-pravnog poretka. Soreka je indirektno u našem listu ukazao na neodrživost situacije da OHR i dalje ima ulogu instrumenta koji rješava probleme, čime se pokazuje da EU želi da vidi mogu li bh. institucije da funkcionišu same ili ne mogu. EU je odranije pokazivala rezervisanost prema intervencijama OHR-a, a odlaskom administracije Džoa Bajdena, bivšeg američkog predsjednika, OHR je izgubio važnog saveznika kojeg Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlja koja ga i dalje zdušno podržava, sama ne može zamijeniti.

Kako nam je rekla osoba sa saznanjima o američkoj spoljnoj politici, činjenica da će, kako on tvrdi, Tramp za novog ambasadora u BiH narednih mjeseci imenovati karijernog diplomatu, a ne osobu blisku srpskom, hrvatskom ili bošnjačkom lobiju, ne znači da će Stejt department imati potpuno odriješene ruke da djeluje u BiH. Kako on tvrdi, Tramp sigurno neće podržati bilo šta u BiH što bi odvuklo pažnju s tema kojima on želi da se bavi, te da su ljudi u Vašingtonu koji se bave BiH oprezni da ne doprinesu eskalaciji krize u koju bi se onda Trampovi ljudi mogli uključiti na svoj način.

Naredni kritični korak, kako nam je reklo nekoliko evropskih sagovornika, biće potvrđivanje mandata EUFOR-a u novembru. Jedan od sagovornika tvrdi da su mekane izjave o ulozi EUFOR-a od strane evropskih zvaničnika proteklih sedmica pokušaj da se ne isprovocira Rusija da uloži veto u novembru, što bi značilo kraj evropske vojne misije. Iako teoretski NATO ima mogućnost da zamijeni EUFOR, jer misija očuvanja mira u BiH po Dejtonu pripada toj organizaciji, naš američki sagovornik sa zebnjom gleda na mogućnost kako bi na jače vojno angažovanje NATO-a gledao predsjednik Amerike, ne zato što bi njegovi ljudi stali na bilo čiju stranu, nego zato što Bijela kuća principijelno ne želi američko angažovanje u Evropi u bilo kojoj formi.

Gotovo svi evropski sagovornici, čak i iz zemlje koja je prijateljski naklonjena prema Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, uvjereni su da ne može biti zvaničnih kontakta s njim dok se ne uklone potezi koje neki od njih opisuju kao ustavnu krizu i dok se ne riješi sudski proces, ali da su otvoreni za saradnju s SNSD-om, te izjavu Soreke da EU nema preferenciju ko bi trebalo da čini buduću koaliciju na nivou BiH, treba uzeti kao tačnu, uz ovaj dodatak u vezi sa Dodikom.

Zanimljivo je da u EU raste frustracija Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH, barem prema onome što smo mogli čuti od naših sagovornika, kojeg sve više njih vidi kao smetnju evropskim interesima na zapadnom Balkanu. Po svemu sudeći, Čović će pokušati isprovocirati ili “trojku” iz RS ili “trojku” iz FBiH da pokrenu korake koji bi mu mogli služiti kao opravdanje pred Briselom, ali i Hrvatskom, zašto je nova koalicija nemoguća.

S obzirom na to da se izbori 2026. sve više približavaju, nakon ljeta ionako više niko neće željeti da uđe u koaliciju koja će imati premalo vremena da bilo šta riješi, a u izbornu kampanju moraće unijeti sve ono loše. Jedino što bi tu matematiku moglo promijeniti jeste jači angažman EU i UK, što se, barem kako sada stvari stoje, ne može potpuno isključiti.

Related Topics:

Politika

DOBRO JE BITI SNSD! Kovaču ponovo odgođeno plaćanje poreza

Ministarstvo finansija Republike Srpske ponovo je odgodilo plaćanje poreza firmama u vlasništvu načelnika Šipova i funkcionera SNSD-a Milana Kovača, otkriva CAPITAL.

Vlada Srpske na posljednjoj sjednici je prihvatila Informaciju o zahtjevu privrednih društava „Čajavec company” i „Drvna industrija Šipovo“ za odgađanje plaćanja dospjelog poreskog duga i usvojila zaključak kojim je ovim firmama na godinu dana odgođeno plaćanje milionskih poreskih obaveza.

Prema podacima Poreske uprave RS, Kovačeva firma „Čajavec company” zaključno sa 31. martom ove godine nalazila se na 63. mjestu najvećih poreskih dužnika sa dugom od 1,15 miliona KM, a među stotinu najvećih dužnika je i DI „Šipovo“ koja se sa nepunih 700.000 KM duga nalazi na 98. mjestu na spisku najvećih dužnika PURS.

Podsjećamo, Poreska uprava RS odlučuje o odgodi duga do 30.000 maraka, dok o većim iznosima saglasnost daje resorno ministarstvo.

Kad su u pitanju firme načelnika Šipova koji je poznat po svom bahatom ponašanju i vrijeđanju novinara, Ministarstvo finansija je sredinom 2021. godine donijelo rješenje o odgodi plaćanja poreskog duga preduzeću „Čajavec company“ na period od 60 mjeseci. Dug sa kamatama je tada bio 192.608 KM, a posljednja rata po tom sporazumu bi trebala da bude plaćena u junu 2026. godine.

U međuvremenu je dug porastao na čak 1,15 miliona KM, a Kovaču koji je ranije priznao da će biti jako teško izmirivati obaveze, jer se preduzeće zbog pandemije virusa korona našlo u velikim finansijskim problemima, ponovo je odgođeno plaćanje poreskih obaveza.

Povrh svega, Centralni registar hartija od vrijednosti (CRHOV) RS u decembru prošle godine pokrenuo je prinudnu naplatu u Garantnom fondu RS zbog duga „DI Šipovo“.

Kovač je 2023. godine preko „DI Šipovo“ emitovao obveznice i zadužio se za 2,2 miliona maraka. Garantni fond RS dao je garanciju kojom je pokrio 30 odsto emisije, a pošto Kovač nije izmirivao obaveze, CRHOV je aktivirao garanciju i od Garantnog fonda naplatio dio obaveza Kovačeve firme.

Kovač kaže za CAPITAL da nema još zvaničnu informaciju iz Vlade da je njegovim firmama odobrena nova odgoda plaćanja poreskih obaveza.

„Hvala vam na informaciji. Ja još ne znam da li je odobreno, ali vidim da vi imate svoje insajdere. Drago mi je da se brinete, hvala vam“, rekao je ironično Kovač.

Na pitanje kakva je finansijska situacija i da li će njegove firme pored redovnih početi da izmiruju i zaostale poreske obaveze, Kovač je kratko rekao: – „Probavamo, hvala što brinete“.
Capital

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI ĐOKIĆ NA OPTUŽENIČKU KLUPU? Šurovao s Kinezima na ŠTETU SRPSKE

Pripadnici Agencije za istragu i zaštitu podnijeli su prijavu protiv ministra energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petra Đokića i Nenada Đukića, zastupnika u pregovorima kineske firme China National Aero-Tehnology Corporation i još više NN lica nalazi tužilaštvu zbog ugovora iz 2019. godine o izgradnji HE B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrica.


Taj ugovor je štetan za budžete Republike Srpske i BiH, a čijom realizacijom i sprovođenjem je Đokić obezbijedio sebi pribavljanjem protivpravne imovinske koristi u milionskom iznosu.

Sve mjere i radnje u pripremi i potpisivanju štetnog ugovora unaprijed su planirane i dogovorene sa posrednikom Nenadom Đukićem te su postupci svjesno i sa namjereom realizovani na način da se načini šteta budžetu i na osnovu toga imenovani pribavi novčani iznos u određenom procentu, navedeno je u prijavi koja se nalazi u tužilaštvu.

Prema nekim izvorima, Đokić bi se mogao naći, ako već nije, na optužnici zbog ovih spornih radnji.

Đokić zajedno sa ostalima se sumnjiči da je tim radnjama, kako se navodi, počinio krivično djelo “pranja novca”, “zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja” i “udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz krivičnih zakona BiH i Republike Srpske.

U ČEMU SE OGLEDA ŠTETNOST UGOVORA

Ministar Đokić zajedno sa Đukićem i sa još više drugih odgovornih lica potpisao je štetan ugovor za Republiku Srpsku sa kineskom kompanijom China National Aero-Technology International Engineering Corporation za izgradnju hidroelektrana na rijeci Bistrici, uz potom utvrđeni dogovor da od sredstava koje Vlada Republike Srpske isplati kineskoj strani, ministru Đokiću pripadne 15% novca od tog iznosa.

Prije potpisivanja ugovora, kako stoji u prijavi, ministar Đokić je stupio u kontakt i postigao međusobni dogovor sa Nenadom Đukićem iz Beograda, koji je bio posrednik za sklapanje tog ugovora, te je sa njim dogovorio sve detalje o načinu sačinjavanja štetnog ugovora, kao i da nakon isplate jedan dio sredstava dobija lično on (ministar Đokić).

Sve ovo je navedeno u prijavi u koju je uvid imao BN.

Dalje se u prijavi, u koju je uvid imao BN, naglašava da je ugovor, sklopljen u Кini u decembru 2019. godine, potpisao ministar Đokić u prisustvu predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića.

Ustanovljeno je da je ugovor izvan svih osnovnih pravila i propisa poslovanja i postupanja sačinjen i potpisan u primjerku koji je bio samo na engleskom jeziku.

U pitanju je ugovor čija je vrijednost milionska, a nije poštovan zakon o javnim nabavkama, odnosno nije postojao ni minimum procedura za dodjelu ovakvih značajnih projekata, dakle bez javnog poziva za dostavljanje ponuda, bez tendera, pregovora, bez ikakve procedure.

Kako se navodi, niko iz Republike Srpske nije imao uvid u sačinjavanje ugovora, niti je postojala mogućnost ukazivanja na bilo kakve odredbe ugovora koje mogu biti štetne za Republiku Srpsku.

Ugovor je nakon potpisa formalno postao važeći i počela je njegova realizacija, a samim tim i obzirom na njegovu štetnost po Republiku Srpsku kineskoj strani je isplaćeno oko 70.000.000 (sedamdeset miliona КM).

Od dana potpisivanja pa sve do danas, ugovor se krije i nije dozvoljen uvid ili pristup sadržaju ugovora bilo kome.

U ovom predmetu, pored ministra Đokića, učestvovalo je više drugih visokorangiranih funkcionera i nosilaca vlasti u Republici Srpskoj, koji su svojim postupanjem, odnosno propuštanjem i davanjem saglasnosti, omogućili sklapanje i realizaciju štetnog ugovora, te time pribavljanje direktne imovinske koristi ministru Đokiću.

SPORNE VLADINE GARANCIJE MOGU UGROZITI BUDŽET SRPSKE

Mediji su pisali da je Vlada Republike Srpske naknado dala nezakonito garanciju kineskoj firmi za kredit od 150 miliona KM, što predstavlja opasnost za budžet Republike Srpske ako sporna zaduženja dođu na naplatu.

Od HE Bistrica još uvijek nema ništa.

Takođe, ekonomski stručnjaci upozoravaju na sporne garancije koje je dala Vlada Republike Srpske u prethodnom periodu, ne samo za HE Bistrica, nego i za HE Dabar, OC Jahorina, Elektroprivredi…da mogu ugroziti Budžet Republike Srpske.

Navode da te sporne garancije date firmama za kredite u zbiru iznose blizu milijardu maraka.

(BN) Foto: Arhiva

Nastavi čitati

Politika

NIJE ŠALA! “U svijetu mi kažu želimo da upoznamo predsjednika koji je VRATIO DUGOVE?!”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratio se prisutnima na otvaranju Jahorina ekonomskog foruma i govorio između ostalog o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj. Prema Dodikovim tvrdnjama reklo bi se da se u Republici Srpskoj nikad bolje nije živjelo.
Kako tvrdi Dodik, Republika Srpska ima nisku zaduženost, te da je ekonomski je stabilna.

“Nudimo investitirima odlične uslove. Uspjeli smo da riješimo dugove iz prošlosti koje smo naslijedili, staru devizni štednju, ratnu odštetu…”, pohvalio se Dodik i dodao:

“U svijetu ljudi koji su realni kad me sretnu kažu “Želimo da upoznamo predsjednika koji je uspješno vratio dugove svoje zemlje”. Mi smo žrtva nametnutih rješenja.”

Prema njegovim riječima, vlast je onemogućena da radi velike projekte, za sve krivi BiH, koja ih, kako kaže guši.

“Republika Srpska je izgubila mnoge nadležnosti zbog obećanja koja nam je nudila Evropa”, priznao je Dodik.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno