Politika

KAKAV RASPLET OČEKUJE BIH: EU traži da institucije dokažu da mogu da funkcionišu

Pristup EU prema BiH promijenio dolaskom nove Evropske komisije te neće biti, kao ranije, više inicijativa za evropski put BiH iz Brisela, izjava Luiđija Soreke, ambasadora i specijalnog predstavnika EU u BiH, u intervjuu za naš list pokazala je i zvanično da će takav evropski pristup postati nova praksa, na koju domaći političari, ali i javnost, treba da se naviknu.

To ne znači da se EU više neće aktivno baviti BiH, jer to ne može prestati čak i da želi, jer bi time ugrozila svoj novi imidž spoljnopolitičkog faktora u svijetu koji nova komisija pokuša da izgradi, kako bi uticali na ponašanje Vladimira Putina, predsjednika Rusije, i drugih međunarodnih faktora koji utiču na Evropu. Ali EU je u fazi preispitivanja, a jedno od pitanja koje zemlje članice, pogotovo one koje su iz novca svojih poreskih građana finansirale brojne reforme u BiH proteklih deset do 15 godina, žele da dobiju odgovor jeste da li su institucije BiH sposobne ili nisu da se same brinu za očuvanje vlastitog ustavno-pravnog poretka. Soreka je indirektno u našem listu ukazao na neodrživost situacije da OHR i dalje ima ulogu instrumenta koji rješava probleme, čime se pokazuje da EU želi da vidi mogu li bh. institucije da funkcionišu same ili ne mogu. EU je odranije pokazivala rezervisanost prema intervencijama OHR-a, a odlaskom administracije Džoa Bajdena, bivšeg američkog predsjednika, OHR je izgubio važnog saveznika kojeg Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlja koja ga i dalje zdušno podržava, sama ne može zamijeniti.

Kako nam je rekla osoba sa saznanjima o američkoj spoljnoj politici, činjenica da će, kako on tvrdi, Tramp za novog ambasadora u BiH narednih mjeseci imenovati karijernog diplomatu, a ne osobu blisku srpskom, hrvatskom ili bošnjačkom lobiju, ne znači da će Stejt department imati potpuno odriješene ruke da djeluje u BiH. Kako on tvrdi, Tramp sigurno neće podržati bilo šta u BiH što bi odvuklo pažnju s tema kojima on želi da se bavi, te da su ljudi u Vašingtonu koji se bave BiH oprezni da ne doprinesu eskalaciji krize u koju bi se onda Trampovi ljudi mogli uključiti na svoj način.

Naredni kritični korak, kako nam je reklo nekoliko evropskih sagovornika, biće potvrđivanje mandata EUFOR-a u novembru. Jedan od sagovornika tvrdi da su mekane izjave o ulozi EUFOR-a od strane evropskih zvaničnika proteklih sedmica pokušaj da se ne isprovocira Rusija da uloži veto u novembru, što bi značilo kraj evropske vojne misije. Iako teoretski NATO ima mogućnost da zamijeni EUFOR, jer misija očuvanja mira u BiH po Dejtonu pripada toj organizaciji, naš američki sagovornik sa zebnjom gleda na mogućnost kako bi na jače vojno angažovanje NATO-a gledao predsjednik Amerike, ne zato što bi njegovi ljudi stali na bilo čiju stranu, nego zato što Bijela kuća principijelno ne želi američko angažovanje u Evropi u bilo kojoj formi.

Gotovo svi evropski sagovornici, čak i iz zemlje koja je prijateljski naklonjena prema Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, uvjereni su da ne može biti zvaničnih kontakta s njim dok se ne uklone potezi koje neki od njih opisuju kao ustavnu krizu i dok se ne riješi sudski proces, ali da su otvoreni za saradnju s SNSD-om, te izjavu Soreke da EU nema preferenciju ko bi trebalo da čini buduću koaliciju na nivou BiH, treba uzeti kao tačnu, uz ovaj dodatak u vezi sa Dodikom.

Zanimljivo je da u EU raste frustracija Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH, barem prema onome što smo mogli čuti od naših sagovornika, kojeg sve više njih vidi kao smetnju evropskim interesima na zapadnom Balkanu. Po svemu sudeći, Čović će pokušati isprovocirati ili “trojku” iz RS ili “trojku” iz FBiH da pokrenu korake koji bi mu mogli služiti kao opravdanje pred Briselom, ali i Hrvatskom, zašto je nova koalicija nemoguća.

S obzirom na to da se izbori 2026. sve više približavaju, nakon ljeta ionako više niko neće željeti da uđe u koaliciju koja će imati premalo vremena da bilo šta riješi, a u izbornu kampanju moraće unijeti sve ono loše. Jedino što bi tu matematiku moglo promijeniti jeste jači angažman EU i UK, što se, barem kako sada stvari stoje, ne može potpuno isključiti.

Politika

DODIKU ODUZIMAJU DIPLOMATSKI PASOŠ? Ima 15 dana da ga vrati

Bivšem predsjedniku RepublikeSrpske Miloradu Dodiku se oduzima diplomatski pasoš

Dodik ima 15 dana da pasoš vrati ministarstvu spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, piše Klix.

U slučaju da Dodik ne ispoštuje ovaj rok, iz Ministarstva spoljnih poslova će obavijestiti Graničnu policiju i diplomatsko-konzularnu mrežu BiH o činjenici da mu je pasoš poništen.

Podsjetimo, Dodiku je oduzet mandat odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koju je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

Mandat mu je oduzet zbog pravosnažne presude zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika u BiH,koga RS ne priznaje, a koja je donesena u julu.

Dodik je dobio godinu dana zatvora, što je otkupio uplatom 36.500 KM, te šest godina zabrane političkog djelovanja. U skladu s drugim dijelom presude, oduzet mu je mandat te je on, od 18. augusta, izgubio mjesto predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

ŽELJKA PONOVO PREGLASANA! Predsjedništvo BiH usvojilo budžet

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici usvojilo prijedlog budžeta za 2025. godinu. Za budžet su glasali predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović i član Željko Komšić. Protiv je bila Željka Cvijanović.
Nakon što je usvojen u Predsjedništvu BiH, budžet trebaju da potvrde i oba doba Parlamenta Bosne i Hercegovine.

U posljednjem trenutku je u budžet dodat i amandman da se obezbijedi pet miliona KM za održavanje izbora za predsjednika Republike Srpske, amandman je podnio član Predsjedništva Željko Komšić.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je njena namjera bila da budžet zajedničkih institucija bude ozbiljan dokument, kako to i priliči, ali su druga dva člana Predsjedništva odlučila da to bude jeftina, nestručna i neprovodiva politička platforma, te da ga kao takvog ne može podržati i da glasa protiv.

– Sasvim bespotrebno smo došli u situaciju da na ovaj način, kako ste vi to zamislili, a pogotovo nakon vaše višemjesečne blokade koju provodite u Predsjedništvu BiH, razmatramo ovako predloženi budžet, prepun manjkavosti i nelogičnosti, nezakonitih i neustavnih elemenata. Umjesto da smo budžet usvojili čim smo dobili prijedlog Savjeta ministara i da smo institucijama obezbijedili finansijski okvir, a zaposlenima veće plate, sada na dnevnom redu imamo nelegalan, nestručno napravljen i populistički prijedlog koji je unaprijed osuđen na propast, čega ste, vjerujem, i sami svjesni. – rekla je Cvijanović.

Ona je navela i neke primjere manjkavosti prijedloga budžeta, kako u pravnom, tako i u finansijsko-tehničkom smislu.

– Kao prvo, ovaj prijedlog nije usklađen sa dokumentom Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027, koji je usvojio Fiskalni savjet, a morao bi biti u skladu sa Zakonom o fiskalnom savjetu u BiH i Zakonom o finansiranju institucija BiH. Visina okvira za finansiranje institucija BiH je ostala nepromijenjena u odnosu na Globalni okvir, s tim što se u tom dokumentu predviđa transfer entitetima od 200 miliona KM, u omjeru jedna trećina Republici Srpskoj i dvije trećine Federaciji BiH. Takođe, struktura rashoda u odnosu na tabelu globalnog okvira se značajno razlikuje, što takođe svjedoči o neusklađenosti – dodala je.

Kako su podijeljena sredstva
Na budžet koji je usvojilo Savjet ministara, Bećirović i Komšić su dodali amandmane koji se tiču izdvajanja za Ministarstvo odbrane, javni servis i institucije kulture.

Javna televizija BHRT dobije 20 miliona KM, što je okvirno minimum koji im je potreban da bi funkcionisali nakon povećanja minimalne plate na 1.000 KM.

Za Arhiv BiH u nacrtu budžeta bilo je planirano tek nešto malo više od milion KM, a prema prijedlogu Komšića i Bećirovića ta institucija bi trebalo da dobije dodatno povećanje od 2,25 miliona KM za digitalizaciju arhivske građe.

Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je prema nacrtu trebalo da dobije 43 miliona KM (što je manje za dva miliona u odnosu na budžet za 2024), a odlukom Predsjedništva povećano je u iznosu od tri miliona KM, te iznosi nešto više od 48 miliona KM.

Budžet Uprave za indirektno oporezivanje u 2024. godini iznosio je 178,4 miliona KM, a sada je smanjen za čak 18,6 miliona KM. Ipak, amandmanima Komšića i Bećirovića budžet te ustanove je povećan za 3,6 miliona KM za granične prelaze.

Agencija za zaštitu ličnih podataka bi trebalo da dobije povećanje budžeta za 13 miliona KM, te bi trebalo da iznosi ukupno 48 miliona KM.

Budžet Memorijalnog centra Srebrenica u nacrtu je postavljen na 1,48 miliona KM, dok je amandmanima iznos povećan za 564 hiljade KM.

Budžet predviđa izdvajanje oko 12 miliona KM za sedam institucija kulture, a povećanje je planirano i za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela.

Takođe, plan je da se ispoštuje zakon za povećanje plata za službenike sa srednjom stručnom spremom, ali i planirano povećanje plata za službenike, uključujući SIPA-u, OSBiH i slično.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ “Ja sam birao novu poziciju”

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS u ostavci, otkrio je da je sam izabrao da mu sljedeći posao nakon premijerskog, bude mjesto direktora Javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”.

“Možda ne bih trebao ali ću reći. Ja sam bio u poziciji da izaberem radno mjesto koje želim da radim. Možda se nekome čini da neko ko je bio predsjednik Vlade RS, a sada ide na poziciju direktora JP Autoputevi Republike Srpske da je to neka degradacija itd. Međutim, ja sam želio da se upustim u taj problem malo ozbiljnije nego što je to dosad rađeno jer je neka moja ideja uz pomoć predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika Milorada Dodika, da se izgradi auto-put Banjaluka – Doboj, a onda prema Beogradu”, poručio je sada već odlazeći premijer Srpske za RTRS.

Nastavi čitati