Connect with us

Politika

Kako će se poraz Makrona i Šolca ODRAZITI NA BIH?

Da li će pobjeda stranaka desnice, te težak poraz Emanuela Makrona u Francuskoj i Olafa Šolca u Njemačkoj, u narednom periodu promijeniti kurs kada je u pitanju politika Evropske unije (EU), ali i njeno proširenje, pitanje je koje se postavlja nakon tek završenih izbora za Evropski parlament.

Sagovornici “Nezavisnih novina” saglasni su da će kurs udesno, kojim bi sada mogla da ide Evropa, svakako uticati na prilike na Starom kontinentu i Balkanu, ali i da će bilo kakve promjene na tom putu prvo zavisiti od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te od toga ko će činiti novu Evropsku komisiju (postoje neslaganja u vezi sa novim mandatom Ursule fon der Lajen).

Kada govorimo o tome ko je na vlasti u kojoj državi, jasno je da je desnica žestoko uzdrmala sistem, a prva koja je to osjetila na svojoj koži je Francuska, čiji je predsjednik Emanuel Makron već najavio vanredne izbore za 30. jun i 7. jul.

Istim putem mogla bi da krene i Njemačka, ali se za sada o tome samo spekuliše.

Ove dvije države se ne spominju slučajno kada je u pitanju bilo kakav poredak u EU, jer se radi o dvije najmoćnije zemlje, a njihov zaokret udesno, smatra bivši diplomata Zoran Milivojević, mogao bi da promijeni evropsku političku sliku.

“Ako dođe do promene vlasti, u Francuskoj je to vrlo verovatno, odraziće se na politiku Evropske unije. Prvo na stav prema ratu u Ukrajini, a onda bi se odrazilo i na stav prema nama i pitanja koja su od našeg državnog i nacionalnog interesa, a tu pre svega mislim na status Republike Srpske i na srpsko pitanje u BiH. Naravno, tu je i pitanje Kosova i Metohije, i to bi sve bilo za nas u pozitivnom smislu, jer trenutno nije takva ni politika Makrona, niti Levice, niti ovih u EU. To isto važi u Nemačkoj, imajući u vidu da je AdF drugi. Mada je tamo pitanje da li će doći do novih izbora. Ali politika desnice se ne može zanemariti ni u njihovom slučaju”, kaže Milivojević.

Pojašnjava da se efekti promjena neće drastično i direktno odraziti na Evropski parlament, ali da svakako hoće na unutrašnju političku scenu pojedinih država, te da će se to onda prenijeti i na politiku EU u cjelini.

“Samim tim, preneće se i na naš prostor, imajući u vidu da je ovaj prostor od posebnog interesa za EU i za Zapad. To će sasvim sigurno da se desi, posebno ukoliko se ovaj trend odrazi i na izbore u SAD, i ukoliko tamo pobedi desnica, odnosno Tramp”, navodi Milivojević za “Nezavisne novine”.

Uloga desnice u cjelokupnoj priči dalje znači i to da će državne politike tih zemalja više biti okrenute suverenizmu, što je, uvjeren je Milivojević, dobra stvar za nas.

“Kada je reč o Evropi, suverenizam je nešto što je naš saveznik vezano za naše argumente, za razliku od Zelenih, Levice itd. Prema tome, pobeda desnice u Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Francuskoj sasvim sigurno se odražava na jedan pozitivniji način u pogledu na naš region, i pitanja koja su u vezi sa srpskim narodom. Ne znam kako će biti u FBiH. Ali, oni sasvim sigurno nisu zadovoljni rezultatima izbora i ne ide im u prilog jačanje desnice, pogotovo promene politike u Francuskoj i Nemačkoj”, zaključio je on.

Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar, smatra da se stvari u Evropskom parlamentu neće bitnije promijeniti, uprkos napredovanju desnice, te je saglasan da na kraju sve zavisi od zvaničnog stava šefova država i vlada.

Na pitanje da li će se sada eventualno promijeniti položaj BiH na EU putu, uvjeren je da ćemo i u narednom periodu gledati sličnu politiku ka pitanju proširenja.

“Ono što će možda biti bitno, a što ćemo jedno vrijeme morati pričekati, jeste sastav nove Evropske komisije, odnosno vidjeti ko će biti zadužen za resor proširenje, što je nešto što utiče na politiku ka zemljama kandidatima. Ali, manje-više, u tom smislu prema BiH, nekakav status quo ostaje”, rekao je Avdagić za “Nezavisne”.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja s druge strane ističe da rezultati evropskih izbora pokazuju da je Stari kontinent u krizi i da u političkom smislu skreće udesno. Jasno je, kaže, da su vlasti u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj sigurno uzdrmane, te da sve to govori da EU ulazi u krizu, zbog čega su potrebne neke nove evropske politike da bi se odgovorilo na brojne izazove, posebno na ukrajinsku situaciju.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, evropske izbore ispratio je čestitkom mađarskoj partiji Fides, francuskoj partiji Nacionalno okupljanje i Slobodarskoj partiji Austrije pobjedu na izborima za Evropski parlament.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na izborima su se desile velike stvari, posebno u Njemačkoj i Francuskoj.

“Plašim se da sam bio u pravu za sve što sam govorio i da nam predstoji teško vreme i veliko breme”, kazao je Vučić.

Related Topics:

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Aktuelno