Connect with us

Politika

Kako će se poraz Makrona i Šolca ODRAZITI NA BIH?

Da li će pobjeda stranaka desnice, te težak poraz Emanuela Makrona u Francuskoj i Olafa Šolca u Njemačkoj, u narednom periodu promijeniti kurs kada je u pitanju politika Evropske unije (EU), ali i njeno proširenje, pitanje je koje se postavlja nakon tek završenih izbora za Evropski parlament.

Sagovornici “Nezavisnih novina” saglasni su da će kurs udesno, kojim bi sada mogla da ide Evropa, svakako uticati na prilike na Starom kontinentu i Balkanu, ali i da će bilo kakve promjene na tom putu prvo zavisiti od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te od toga ko će činiti novu Evropsku komisiju (postoje neslaganja u vezi sa novim mandatom Ursule fon der Lajen).

Kada govorimo o tome ko je na vlasti u kojoj državi, jasno je da je desnica žestoko uzdrmala sistem, a prva koja je to osjetila na svojoj koži je Francuska, čiji je predsjednik Emanuel Makron već najavio vanredne izbore za 30. jun i 7. jul.

Istim putem mogla bi da krene i Njemačka, ali se za sada o tome samo spekuliše.

Ove dvije države se ne spominju slučajno kada je u pitanju bilo kakav poredak u EU, jer se radi o dvije najmoćnije zemlje, a njihov zaokret udesno, smatra bivši diplomata Zoran Milivojević, mogao bi da promijeni evropsku političku sliku.

“Ako dođe do promene vlasti, u Francuskoj je to vrlo verovatno, odraziće se na politiku Evropske unije. Prvo na stav prema ratu u Ukrajini, a onda bi se odrazilo i na stav prema nama i pitanja koja su od našeg državnog i nacionalnog interesa, a tu pre svega mislim na status Republike Srpske i na srpsko pitanje u BiH. Naravno, tu je i pitanje Kosova i Metohije, i to bi sve bilo za nas u pozitivnom smislu, jer trenutno nije takva ni politika Makrona, niti Levice, niti ovih u EU. To isto važi u Nemačkoj, imajući u vidu da je AdF drugi. Mada je tamo pitanje da li će doći do novih izbora. Ali politika desnice se ne može zanemariti ni u njihovom slučaju”, kaže Milivojević.

Pojašnjava da se efekti promjena neće drastično i direktno odraziti na Evropski parlament, ali da svakako hoće na unutrašnju političku scenu pojedinih država, te da će se to onda prenijeti i na politiku EU u cjelini.

“Samim tim, preneće se i na naš prostor, imajući u vidu da je ovaj prostor od posebnog interesa za EU i za Zapad. To će sasvim sigurno da se desi, posebno ukoliko se ovaj trend odrazi i na izbore u SAD, i ukoliko tamo pobedi desnica, odnosno Tramp”, navodi Milivojević za “Nezavisne novine”.

Uloga desnice u cjelokupnoj priči dalje znači i to da će državne politike tih zemalja više biti okrenute suverenizmu, što je, uvjeren je Milivojević, dobra stvar za nas.

“Kada je reč o Evropi, suverenizam je nešto što je naš saveznik vezano za naše argumente, za razliku od Zelenih, Levice itd. Prema tome, pobeda desnice u Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Francuskoj sasvim sigurno se odražava na jedan pozitivniji način u pogledu na naš region, i pitanja koja su u vezi sa srpskim narodom. Ne znam kako će biti u FBiH. Ali, oni sasvim sigurno nisu zadovoljni rezultatima izbora i ne ide im u prilog jačanje desnice, pogotovo promene politike u Francuskoj i Nemačkoj”, zaključio je on.

Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar, smatra da se stvari u Evropskom parlamentu neće bitnije promijeniti, uprkos napredovanju desnice, te je saglasan da na kraju sve zavisi od zvaničnog stava šefova država i vlada.

Na pitanje da li će se sada eventualno promijeniti položaj BiH na EU putu, uvjeren je da ćemo i u narednom periodu gledati sličnu politiku ka pitanju proširenja.

“Ono što će možda biti bitno, a što ćemo jedno vrijeme morati pričekati, jeste sastav nove Evropske komisije, odnosno vidjeti ko će biti zadužen za resor proširenje, što je nešto što utiče na politiku ka zemljama kandidatima. Ali, manje-više, u tom smislu prema BiH, nekakav status quo ostaje”, rekao je Avdagić za “Nezavisne”.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja s druge strane ističe da rezultati evropskih izbora pokazuju da je Stari kontinent u krizi i da u političkom smislu skreće udesno. Jasno je, kaže, da su vlasti u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj sigurno uzdrmane, te da sve to govori da EU ulazi u krizu, zbog čega su potrebne neke nove evropske politike da bi se odgovorilo na brojne izazove, posebno na ukrajinsku situaciju.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, evropske izbore ispratio je čestitkom mađarskoj partiji Fides, francuskoj partiji Nacionalno okupljanje i Slobodarskoj partiji Austrije pobjedu na izborima za Evropski parlament.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na izborima su se desile velike stvari, posebno u Njemačkoj i Francuskoj.

“Plašim se da sam bio u pravu za sve što sam govorio i da nam predstoji teško vreme i veliko breme”, kazao je Vučić.

Related Topics:

Politika

BORCI PONOVO NA MARGINAMA! “Najavljena povećanja samo pred izbore, ONO STVARNO IZOSTAJE”

Osnovica boračkog dodatka u Republici Srpskoj od marta naredne, izborne godine, biće „povećana“ na 4,5 KM po mjesecu provedenom u ratu. Demobilisani borci Vojske Republike Srpske tako će, u prosjeku, dobijati maksimalno oko 200 KM mjesečno – iznos koji, uz najavljeno poskupljenje struje i rast troškova, ne može pokriti ni osnovne životne potrebe.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, poručuje da se vlast već godinama krije iza floskula o „brizi o borcima“, dok realnost govori suprotno.

„Vlast bi rekla da je ovo briga o borcima. Jeste – ako izuzmemo činjenicu da oko 14.000 ljudi živi isključivo od tog dodatka. Sa najavljenim poskupljenjem struje to nije dovoljno ni za osnovne troškove. Ista ili slična sudbina pogađa i ratne invalide. Dok god se život borca svodi na simbolične iznose i predizborna obećanja, vlast nema pravo da govori o ‘brizi’. Poštovanje se mjeri djelima, a djela uporno izostaju.“

Drinić podsjeća i na dugogodišnje propuste institucija koje bi trebalo da štite porodice poginulih boraca.

„Samo u Banjoj Luci godinama stoji 15 praznih stanova za porodice poginulih boraca, jer resorno ministarstvo nije uradilo svoj posao. U najvećem gradu Srpske napravili smo bazu nezaposlene djece poginulih boraca, jednokratno ih pomogli sa 1.000 KM i pokrenuli sistemsko zapošljavanje. Sve institucije dobile su poziv da se uključe. Ni odgovor nismo dobili. Toliko o SNSD-ovoj politici ‘poštovanja’ prema onima koji su stvorili Republiku Srpsku.“

Dok vlast najavljuje nova povećanja i hvali se navodnim napretkom, hiljade boraca i njihovih porodica i dalje žive na ivici egzistencije, čekajući da obećanja konačno zamijene konkretna djela.

Nastavi čitati

Politika

Marković “Testiranje na drogu da bude obaveza SVIH POSLANIKA I DIREKTORA JAVNIH PREDUZEĆA”

U javnosti ponovo odjekuje tema droga i javnih funkcija, posebno nakon najave da će se 2026. godine učenici drugog i trećeg razreda srednjih škola u Republici Srpskoj testirati na prisustvo narkotika. Ova najava otvorila je pitanje da li su i oni koji donose odluke spremni da prođu kroz isti proces.

Tim povodom provjereno je koliko su narodni poslanici spremni na dobrovoljno testiranje, a najjasniji i najkonkretniji stav iznio je član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Slaviša Marković.

Marković je poručio da testiranju moraju biti podvrgnuti svi nosioci javnih funkcija i da to treba da bude zakonski uslov za imenovanje na najviše pozicije u Republici Srpskoj:

„Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj.“

Naglasio je da upravo poslanici treba da budu prvi koji će dati primjer:

„Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju.“

Reakcije drugih poslanika

Iako je Markovićev stav najdirektniji, većina poslanika različitih stranaka poručila je da nema ništa protiv testiranja:

Nenad Stevandić poručio je da je spreman da bude testiran „kad god i ko god želi“.

Srđan Mazalica ističe da „nema nikakav problem“ sa testiranjem.

Dragan Galić kaže da bi „istog momenta pristao“.

Petko Rankić naglašava da „droge u Skupštini nema i nije je nikada bilo“.

Nebojša Vukanović podsjetio je da se već sam testirao na 10 vrsta droga i da bi to ponovio.

Radislav Dončić smatra da u parlamentu vjerovatno nema konzumenata, ali podržava obavezno testiranje.

Mirsad Duratović ističe da će se testirati „i mimo NSRS ako treba“.

Širi kontekst – slučaj „Đajić i droga u UKC-u“

Ova tema posebno se rasplamsala nakon slučaja „Đajić i droga u UKC RS“, kada se u javnosti pojavio snimak na kojem se ispred tadašnjeg direktora UKC-a iznosi kesa sa bijelom praškastom materijom. Taj slučaj otvorio je veliku raspravu o odgovornosti funkcionera i potrebi sistemskog testiranja svih nosilaca javnih funkcija.

Pored brojnih reakcija, poruka Slaviše Markovića iz Pokreta Sigurna Srpska ostaje najjasnija:

Testiranje na drogu mora postati obavezan uslov za sve koji žele da obavljaju javne funkcije – od narodnih poslanika do direktora javnih preduzeća.

Kako će javnost i institucije odgovoriti na ovaj prijedlog, ostaje da se vidi, ali je izvjesno da je tema ušla u fokus i da će biti jedna od ključnih u narednom periodu.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: Vlada razvlašćuje Banjaluku i uzima nadležnosti lokalnim zajednicama

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao na najavljene zakonske izmjene koje, kako tvrdi, direktno umanjuju finansijske i administrativne nadležnosti gradova i opština u Republici Srpskoj.

– Radi se o napadima na Banjaluku. Ovo je zakon koji treba da razvlasti Banjaluku i ostale gradove i opštine. Naš izvorni prihod su građevinske dozvole, a sada nam vlast i to oduzima – poručio je Stanivuković.

On ističe da najavljene izmjene znače da će Vlada RS preuzeti dio ključnih poslova i prihoda lokalnih zajednica, što bi, kako kaže, imalo ozbiljne posljedice po budžet i funkcionisanje grada.

– Koliko će prihoda, poslova i nadležnosti nama da uzme Vlada? Miniću i ostala ekipo, zašto radite protiv naroda Banjaluke? – upitao je Stanivuković, naglašavajući da će se protiv ovakvih rješenja boriti svim raspoloživim sredstvima.

Gradonačelnik dodaje da očekuje reakciju i podršku odbornika, ali i građana, jer se, kako kaže, radi o pitanju koje prevazilazi stranačke razlike i direktno utiče na život svih stanovnika najvećeg grada Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno