Svijet
KLJUČNE STVARI KOJE SU DONIJELI EVROPSKI IZBORI! U EU se sve mijenja, samo Ursula fon der Lajen ostaje
Pet ključnih stvari koje su donijeli izbori za Evropski parlament.
Širom Evropske unije 185 miliona birača u 27 zemalja glasalo je na izborima za Evropski parlament, nakon kojih su konzervativci u ekstazi.
Politiko navodi da je Evropska narodna partija (EPP) ostvarila jasnu pobjedu na četvorodnevnim izborima koji su okončani u nedjelju uveče i pojačala kontrolu nad Evropskim parlamentom uprkos tome što su ultradesničarske stranke ostvarile veliki napredak u mnogim zemljama EU.
Politička opcija desnog centra je, prema nezvaničnim rezultatima, na putu da ima 184 poslanika u Evropskom parlamentu, što je više od četvrtine od ukupno 720 članova tog tijela. Briselski sajt navodi da je EPP jedina centristička stranka koja je dobila više glasova na ovim izborima u odnosu na prethodne, pošto su ka lijevom centru orijentisani Socialisti i demokrate (S&D) ostali na otprilike istom nivou, dok su liberali iz poslaničke grupe Obnovimo Evropu desetkovani na ovom glasanju.
Sa pozicije sile koju je osvojila EPP je sada viđena kao najpozvanija da određuje politiku EU, okrećući je više na desno.
“Mi smo stranka industrije, mi smo stranka ruralnih područja, mi smo stranka evropskih poljoprivrednika”, nedavno je za Politiko kazao Manfred Veber, šef odlazeće poslaničke grupe EPP u Evropskom parlamentu.
Navodi se da, iako bi EPP ponovo mogla da u tijelu formira veliku koalciju sa socijalistima i liberalima, ova stranka bi takođe mogla da sa partjama orijentisanim još više u desno ispregovara i radno partnerstvo po nekim pitanjima, a da pritom ne izgubi vezu sa centrističkim saveznicima.
Politiko je naveo pet ključnih stvari koje su donijeli ovi izbori za Evropski parlament:
Velika pobjeda ultradesnice
Baš kao što su ankete i predviđale, ultradesničarske snage ostvarile su veliki napredak širom EU. U Francuskoj je Nacionalno okupljanje uzelo skoro trećinu ukupnog broja glasova i konsolidovalo poziciju vodeće ultranacionalističke poslaničke grupe u narednom sazivu Evropskog parlamenta.
Sličan rezultat ostvarila su i Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, stranka kojoj je pripalo više od četvrtine glasova italijanskih birača. U novom sazivu Evropskog parlamenta bi dvije poslaničke grupe koje su orijentisane najdalje udesno od svih političkkih opcija, a to su Evropski konzervativci i reformisti (ECR) i Identitet i demokratija (ID), imaće 131 mjesto u tom tijelu.
Tu se ne računaju 15 poslanika Alternative za Njemačku, deset predstavnika vladajuće mađarske stranke Fides premijera Viktora Orbana, šest poslanika poljske partije Konfederacija slobode i nezavisnosti i troje iz bugarske proruske stranke Obnova. Ukoliko ultradesnica formira jedinstvenu poslaničku grupu, ona bi postala druga po jačini sila u Evropskom parlamentu, odmah iza dominantne EPP, ali taj scenario nije baš izvjestan imajući u vidu unutrašnja neslaganja.
Tijesan put do pobjede Fon der Lajen
Rezultati objavljeni u nedjelju ukazuju na to da Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ima dobre šanse da ostane na toj funkciji, iako to nije u potpunosti izvjesno. Ukoliko dobije podršku lidera zemalja EU, ona će nakon toga morati da osigura i potvrdu Evropskog parlamenta.
Nakon izbora 2019. ona je izabrana glasovima EPP, S&D i Obnovimo Evropu. Ova ista koalicija bi, u suštini, mogla da joj osigura još jednu poslaničku većinu. Ona će morati da dobro pazi na to koliko će poslanika biti za nju pošto je glasanje u Evropskom parlamentu tajno.
Kada je prije pet godina zatražila poslaničku podršku za izbor za predsjednicu Evropske komisije, Fon der Lajen je u teoriji mogla da računa 440 glasova iz tri centrističke poslaničke grupe, ali je samo 383 njih glasalo za nju. I ovog puta ove tri poslaničke grupe imaće više od 400 od ukupno 720 poslanika, što bi trebalo da joj bude dovoljno, ali nije sigurno da će svi glasati za nju, pošto su čak i neke od nacionalnih stranaka koje čine EPP poručile da je neće podržati,
Evropski Zeleni sa modricom na oku
Nakon što je tokom proteklog petogodišnjeg saziva Evropskog parlamenta Brisel učinio Zeleni sporazum svojom glavnom stavkom, glasači su se okrenuli protiv ekološki orijentisanih stranaka i otjerali njihove predstavnike iz ovog tijela. Najveći porazi Zelenih desili su se u Francuskoj i Njemačkoj, zemalja iz kojih je u dosadašnjem sazivu bila polovina evroposlanika ove političke opcije.
Uprkos malom napretku ostvarenom u zemljama poput Holandije i Danske, Zeleni će u Evropskom parlamentu ostati bez desetak poslanika i od četvrte postati šesta po jačini poslanička grupa.
Obnovimo Evropu se nije obnovila
Poslanička grupa Obnovimo Evropu, treći stub tročlane velike koalicije koja je dominirala Evropskim parlamentom u proteklih pet godina, pretrpjela je ozbiljne udarce u nedjelju. U Francuskoj je stranka Renesansa predsjednika Emanuela Makrona doživjela imploziju pošto su glasači na evropskim izborima iskazali frustracije koje osjećaju prema nacionalnoj vladi i glasali su za ultradesnicu.
Stranka Građani, španska ispostava Obnovimo Evropu, potpuno je nestala i njehovih sedam poslaničkih mjesta zauzeće EPP. Gubici su zabilježeni i među sličnim političkim opcijama u Rumuniji, Danskoj i Estoniji. Iako je imala svega oko 14 odsto poslanika u Evropskom parlamentu, Obnovimo Evropu se u dosadašnjem sazivu ponašala kao važna snaga, ali će to teško moći sada s obzirom da će imati znatno manje predstavnika.
To su loše vijesti za Makrona, koji se nadao da uz pomoć Obnovimo Evropu uspjeti da u Biselu progura svoju viziju Evrope.
Šta ovo sve znači za nacionalne lidere
Kao što je to i obično slučaj s izborima za Evropski parlament, Evropljani širom EU su ovo glasanje praktično iskoristili kao referendume usmjerene protiv nacionalnih vlada. U Francuskoj je velika pobjeda ultradesničarskog Nacionalnog okupljanja natjerala predsjednika Emanuela Makrona da raspusti Nacionalnu skupštinu i raspiše vanredne izbore.
Negativni rezultati vladajućih stranaka u zemljama poput Njemačke i Mađarske ocijenjeni su kao udarci za nacionalne lidere. U Danskoj su socijaldemokrate premijerke Mete Frederiksen uspjeli da zadrže isti broj evroposlanika na izborima koji su viđeni kao referendum o tome kako se njena centristička vlada bori sa migracijama.
U Španiji je propao pokušaj da se izbori za Evropski parlament predstave kao plebiscit o premijeru Pedru Sančezu. Njegovi socijalsti su osvojili skoro isti broj glasova kao i Narodna partija, koja je opcija desnog centra, čime su potkopane šanse konzervativaca da sruše vladu manjinske koalicije sa Sančezom na čelu.
Svijet
VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.
Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.
Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.
“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.
“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.
Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.
Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.
Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.
Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.
Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.
On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.
Svijet
“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.
“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.
Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.
“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.
On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.
Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.
Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.
“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.
Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.
Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.
On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.
Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.
On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.
Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.
Svijet
IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu
Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.
Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.
Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.
IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.
Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.
Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.
Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika1 dan agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Horoskop3 dana agoZVIJEZDE DANAS DONOSE IZNENAĐENJA: Provjerite šta vas očekuje 14. jula!
-
Društvo1 dan agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo2 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo2 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
