Connect with us

Svijet

KO JE ŽORDAN BARDELA: Čovjek koji je izazvao potres na evropskim izborima

Evropski parlament je objavio prvu procjenu rezultata glasanja u Francuskoj, gdje je “Nacionalno okupljanje”, predvođeno Žordanom Bardelom, osvojilo 31,5 odsto glasova.

Partija Emanuela Makrona osvojila je dvostruko manji broj glasova, sa 15,2 odsto, a socijalisti 14 odsto. Da li je to početak nove ere u francuskoj, ali i evropskoj politici?

Marin Le Pen je i dalje zaštitno lice francuske krajnje desnice, ali njen 28-godišnji štićenik sve više krade pažnju.

Najglasnije klicanje na skupovima u toku kampanje nije stiglo za Le Pen, već za harizmatičnog predsjednika stranke Žordana Bardelu.

Političar rođen u Parizu postao je poznato ime u francuskoj politici u relativno kratkom vremenskom periodu otkako je postao šef stranke krajem 2022.

RN nikada nije dostigao prag od 25 odsto na izborima u Francuskoj.

Francuska krajnja desnica je postala popularnija u protekloj deceniji — jašući talas populizma koji se viđao drugdje u Evropi — i ostvaruje sve bolji rezultat na izborima. Bardela je odigrao ključnu ulogu u jačanju ruke svoje stranke otkako je postao lider stranke.

On je sada jedna od francuskih političkih zvezda u najbržem usponu. Prema jednoj anketi objavljenoj ranije ovog mjeseca, Bardela je drugi najpopularniji političar u Francuskoj, iza bivšeg premijera Eduara Filipa i ispred Le Pen. Njegov rastući profil znači da je često meta napada, ali Bardela je poznat po finesama i duhovitim doskočicama, što znači da ostaje uglavnom nepovrijeđen. Njegova popularnost znači da, uprkos tendenciji da se udalji od partijskih linija, nije bilo veće kritike u njegovim sopstvenim redovima.

Bardela je posebno popularan među mlađom populacijom. “Mond” je u svom članku pokušao da objasni zašto je to uradio. Bardela je u njemu nazvan “političarem koji se sprema da održi populistički govor naglašen ksenofobijom” dok ga dva sedamnaestogodišnjaka uzbuđeno čekaju ispred zgrade parlamenta.

U tekstu navode da mlađi birači, od 18 do 24 godine, najčešće zaziru od glasanja za ekstremnu desnicu, ali se dolaskom Bardele to promenilo. Gotovo trećina birača te starosne grupe, prema anketama, danas je podržala “Nacionalno okupljanje” na izborima za Evropski parlament.

Prije 20 godina mladi ljudi na transparentima poručili su toj stranci da se ‘j***’, a kako stvari stoje, nova generacija će ih dovesti na vlast u Francuskoj na izborima koji slijede 30. juna i 7. jula.

Jedan od razloga koji su naveli je “povratak ponosa” i nada da će neko konačno saslušati šta imaju da kažu.

“On je sa nama, sa nama ljudima, za razliku od ostalih. Spustio se među ljude, to bi trebalo da urade i drugi, a još više mu pomaže to što je mlad”, rekla je 20-godišnja studentkinja Klara za “Mond”.

Bardela je veoma aktivan i na društvenim mrežama, što mu olakšava pristup mlađoj populaciji.

Ono što ga čini bližim prosečnom Francuzu je činjenica da potiče iz porodice koja važi za srednju klasu. Majka mu je asistent, a otac ima mali biznis.

Uz to, odrastao je u predgrađu Pariza, a roditelji su mu se razveli, pa mu odrastanje sigurno nije bilo lako.

Mladi u Francuskoj su frustrirani jer godinama gledaju svoje roditelje kako se “bore kroz život”, a ne uspjevaju da poprave status i materijalnu situaciju, a imaju utisak da drugi napreduju bez truda i rada, a upravo to Bardela i “Narodno okupljanje” deklarativne bore.

Veliki broj mladih birača izabrao je Bardelu iz mnogo jednostavnijeg razloga.

“Moji roditelji su glasali za njih još od vremena Žan-Mari Le Pena. Porodični smo simpatizeri stranke, Bardela je pravi izbor”, rekao je za “Mond” mladić koji je želio da ostane anoniman.

Iako se u prvi mah čini da je razlog za glasanje za Bardelu teško pronaći, mladi sagovornici “Monda” dali su ih neočekivano veliki broj. Odličan rezultat na izborima za Evropski parlament će se vrlo vJerovatno preliti i na parlamentarne izbore, a sve što je Marine Le Pen morala da uradi, uz tragično lošu francusku vladu, jeste da progura novo, mlado ime koje je privuklo širok spektar birača.

Mediji su prenosili da je tolika je veličina percipirane pretnje od lidera krajnje desnice da se smatra da je Makron odabrao 34-godišnjeg Gabrijela Atala upravo kao direktan odgovor na Bardelin uspon.

“Atal i Bardela su iz iste generacije, to je očigledno. Atal ima politički oštroumlje, zna kako da izvede završni udarac, sa sadržajem, tako da je neko ko može da se suoči sa Nacionalnim okupljanjem”, rekao je Makronov pomoćnik.

Pro-Makronova stranka Renesansa, dio grupe Obnovimo Evrope, nije imala mnogo problema da pronađe argumente protiv Bardele. Pokušali su da ga prikažu kao “arogantnog” proruskog izolacionistu – ali za sada to ne funkcioniše.

Renesansa se trudila da prikaže RN kao ekstremističku silu: naglašavajući njene veze sa Rusijom, anti-EU sklonosti i saveze sa ekstremističkim strankama u inostranstvu.

Nijedan od napada na Bardelu do sada nije imao posljedice, posebno ne oni koji se odnose na Rusiju.

Bardela je preduzeo dodatne korake da izbegne da izgleda proruski. U prošlogodišnjem intervjuu za l’Opinion, on je rekao da žali što francuska politička klasa, uključujući RN, nije brže shvatila prijetnju koju predstavlja Moskva.

“Postojala je kolektivna naivnost u vezi sa Putinovim ambicijama”, rekao je Bardela.

Bardela je prekinuo sa partijskim linijama po brojnim pitanjima, što je dovelo do nekih unutrašnjih kritika. Nedavno je predsjednik RN-a govorio protiv primjene minimalnih cijena za francuske farmere, uprkos podršci pokreta toj politici — što je još jednom natjeralo Le Pen da pojasni zvanični stav koji treba slediti po tom pitanju tokom sastanka parlamentarne grupe, izvijestio je Politiko.

Ipak, Le Pen, čiji je otac Žan-Mari Le Pen osnovao stranku, stoji uz svog političkog vunderkinda i obračunava se sa njegovim kritičarima.

Prema izvještaju Liberasjona, bivša predsjednička kandidatkinja otišla je toliko daleko da je gurnula potpredsjednika stranke Sebastijena Šenua uza zid u holovima Narodne skupštine i zaprijetila da će ga isključiti iz pokreta zbog toga što je navodno iznio pritužbe protiv Bardele.

“Sutra može da me udari kamion. Bardela ima politički status i samopouzdanje da me zamijeni”, rekla je Le Pen.

Svijet

MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.

“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.

Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.

Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi.

Nastavi čitati

Svijet

“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma

Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.

Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.

Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.

Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.

Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.

Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.

Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.

Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.

Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.

Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.

Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.

Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.

Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.

Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.

Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.

„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno