Connect with us

Politika

KAKO FUNKCIONIŠE pristupanje Evropskoj uniji?

Da bi postala punopravna članica Evropske unije, država mora da prođe nekoliko koraka.

Evropska unija danas ima 27 država članica. Države osnivači su — Holandija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Italija i Njemačka — a ostale članice, njih 21, su se Evropskoj uniji priduživalo u nekoliko talasa i tokom nekoliko decenija.

Proces pridruživanja je zapravo veoma jednostavan i postavljen je u paragrafu 49 Lisabonskog ugovora EU.

Tri koraka do pristupanja:
Svaka evropska država može da podnese zahtjev za članstvo, sve dok poštuje vrijednosti EU kao što su vladavina prava,demokratija i ljudska prava.

Savjet Evropske unije (predstavništvo država članica) jednoglasno usvaja zahtjev i otvara pregovore. Komisija EU izdaje preporuku koju Evropski parlament mora da odobri. Složeni kriterijumi za pristupanje moraju da se poštuju.

Podnosilac zahtjeva i Savjet, u skladu sa međunarodnim pravom, potpisuju ugovor o pristupanju, koji moraju da ratifikuju sve države članice. Kada ugovor stupi na snagu, država postaje punopravna članica.

Zanimljivosti
– Jedina zemlja koja je povukla svoj zahtjev je Island, koji je to učinio 2015. godine.
– Jedina zemlja koja je do sada napustila članstvo i povukla se iz Evropske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo. Ova država je iz EU izašla 2020. godine.

U zavisnosti od veličine države kandidata i u kakvom su obliku, pristupni pregovori mogu da traju nekoliko godina ili nekoliko decenija. Za to vrijeme, zemlja kandidat sprovodi reforme, a njena javna uprava, pravosuđe i privreda se prilagođavaju standardima EU.

Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, a svaki korak ka pristupanju moraju jednoglasno da odobre sve države članice.

Kandidati takođe moraju da riješe sporove među sobom i teritorijalne sporove sa susjednim državama prije nego što se pridruže EU, objašnjava Bernd Rigert za DW.

Sadašnji kandidati se mogu podeliti u četiri grupe:
– Države koje se pripremaju da podnesu zahtjev za članstvo.
– Države koje su se prijavile (ovoj grupi pripada Bosna i Hercegovina).
– Države koje su postale zvanični kandidati nakon što je njihova prijava pozitivno ocijenjena (od država iz regiona ovoj grupi pripadaju Albanija i Sjeverna Makedonija).
– Države sa kojima su u toku pristupni pregovori – grupa u kojoj se nalaze Srbija, Crna Gora i Turska.

Koliko dugo mogu da traju pristupni pregovori?
Od trenutka kada je 1990-ih godina podnijela zahtjev za članstvo, Finskoj je trebalo samo tri godine da završi proceduru. Sa druge strane, tu je primjer Turske, koja pregovara od 2005. godine.

Evropska unija uvijek naglašava da je brzina kojom kandidati napreduju u njihovim rukama, odnosno zavisi koliko brzo sprovode reforme.

Takođe, države članice EU mogu da blokiraju proces, kao što to trenutno čini Bugarska, koja Sjevernoj Makedoniji uskraćuje početak pristupnih pregovora.

Dok čekaju, Evropska unija je za države osmislila niz sporazuma o saradnjama. Ovi sporazumi služe da podstaknu reformu i pruže ekonomsku pomoć van formalnog procesa pristupanja.

Podsjećamo, Evropska komisija je BiH prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, a odluka se očekuje danas.

Politika

SVIREPI NAPAD! Dizdar osudio ubistvo srpske starice

Federalni ministar raseljenih i izbjeglica Nerin Dizdar osudio je ubistvo srpske starice u povratničkom selu na Ozrenu i zatražio da počinilac bude priveden pravdi.

– Najoštrije osuđujem svirepi napad na staricu u povratničkom selu kod Lukavca, koji je rezultirao njenom smrću. Ovaj tragični događaj još jednom ukazuje na potrebu za snažnijom zaštitom povratnika i bržim institucionalnim reakcijama – istakao je Dizdar.

On je pozvao nadležne institucije da hitno i detaljno istraže ovaj slučaj i obezbijede da počinilac bude priveden pravdi.

– Napadi na povratnike su apsolutno nedopustivi i moraju biti sankcionisani najstrožim kaznama kako se ovakva nedjela nikada više ne bi ponovila – naveo je Dizdar u objavi na društvenim mrežama.

Srpska povratnica Jela Pejić ubijena je sinoć u naselju Rovine kod Lukavca. Ubistvo starice je jedno u nizu nad srpskim povratcima u Lukavcu.

Nastavi čitati

Politika

DAN NAKON VIDOVDANA! Borkovići u znaku sjećanja i ponosa (FOTO)

U mjestu Borkovići, dan nakon Vidovdana, obilježen je u znaku sjećanja na one koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske. Vijenac poštovanja, tišina molitve i riječi zahvalnosti još jednom su pokazali da herojstvo ne blijedi i da je sloboda – najveća i najskuplje plaćena vrijednost.

Generalni sekretar PDP-a, Nebojša Drinić, istakao je važnost okupljanja na ovim svetim mjestima i poručio:

Dan poslije Vidovdana, na mjestu gdje se čast i žrtva ne zaboravljaju, pomolili smo se za heroje koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske. Sloboda je skupo plaćena. O tome najbolje govore spomenici koji uspravno stoje i svjedoče o žrtvi naših predaka. Njihova hrabrost i ljubav prema otadžbini obavezuju i nas da čuvamo istinu, jedinstvo i mir. Hvala porodicama, saborcima i mještanima što su i ove godine pokazali da sjećanje živi – ne kao teret prošlosti, već kao temelj budućnosti.

U Borkovićima se ne zaboravlja. Svake godine sve veći broj ljudi okuplja se da oda počast i pošalje poruku zajedništva i odgovornosti prema onome što smo naslijedili – slobodu koju moramo sačuvati.

Nastavi čitati

Politika

Stanivuković poručuje “KOZARA JE SVETO MJESTO OTPORA – NIKADA NEĆEMO POKLEKNUTI”

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković, poručio je danas da je Kozara vječna opomena i sveto mjesto na kojem se ne smije i ne može zaboraviti cijena slobode. U okviru obilježavanja godišnjice Bitke na Kozari, Stanivuković je zajedno sa građanima i brojnim delegacijama odao počast žrtvama fašističkog i ustaškog terora.

– Na ovom svetom mjestu, na Kozari, poklanjamo se sjenama hiljada nedužnih koji su dali svoje živote u borbi protiv nacističkog i ustaškog terora. Ovdje ne prestaje da odzvanja istina, da je preko 40.000 civila ubijeno, a više od 68.000 ljudi odvedeno u logore samo zato što su bili svoji na svome, jer su branili slobodu, čast i ognjište. Čuvajući sjećanje na njihovu žrtvu, ostaćemo dostojni nasljeđa koje su nam ostavili. Kozara je naša opomena, naš ponos i naša obaveza — da nikada ne pokleknemo pred nepravdom i da uvijek stojimo uz svoj narod i svoju državu. Vječna im slava i hvala! – izjavio je Stanivuković.

On je naglasio da današnje generacije moraju biti svjesne istorijskog nasljeđa i žrtve koju je srpski narod podnio u borbi za slobodu, te da je dužnost svih da očuvaju istinu i pamte one koji su položili živote za mir koji danas uživamo.

Obilježavanje Bitke na Kozari i ove godine okupilo je veliki broj građana, potomaka boraca, predstavnika institucija i organizacija, koji su još jednom pokazali da Kozara živi u pamćenju i identitetu naroda.

Nastavi čitati

Aktuelno