Connect with us

Politika

KAKO FUNKCIONIŠE pristupanje Evropskoj uniji?

Da bi postala punopravna članica Evropske unije, država mora da prođe nekoliko koraka.

Evropska unija danas ima 27 država članica. Države osnivači su — Holandija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Italija i Njemačka — a ostale članice, njih 21, su se Evropskoj uniji priduživalo u nekoliko talasa i tokom nekoliko decenija.

Proces pridruživanja je zapravo veoma jednostavan i postavljen je u paragrafu 49 Lisabonskog ugovora EU.

Tri koraka do pristupanja:
Svaka evropska država može da podnese zahtjev za članstvo, sve dok poštuje vrijednosti EU kao što su vladavina prava,demokratija i ljudska prava.

Savjet Evropske unije (predstavništvo država članica) jednoglasno usvaja zahtjev i otvara pregovore. Komisija EU izdaje preporuku koju Evropski parlament mora da odobri. Složeni kriterijumi za pristupanje moraju da se poštuju.

Podnosilac zahtjeva i Savjet, u skladu sa međunarodnim pravom, potpisuju ugovor o pristupanju, koji moraju da ratifikuju sve države članice. Kada ugovor stupi na snagu, država postaje punopravna članica.

Zanimljivosti
– Jedina zemlja koja je povukla svoj zahtjev je Island, koji je to učinio 2015. godine.
– Jedina zemlja koja je do sada napustila članstvo i povukla se iz Evropske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo. Ova država je iz EU izašla 2020. godine.

U zavisnosti od veličine države kandidata i u kakvom su obliku, pristupni pregovori mogu da traju nekoliko godina ili nekoliko decenija. Za to vrijeme, zemlja kandidat sprovodi reforme, a njena javna uprava, pravosuđe i privreda se prilagođavaju standardima EU.

Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, a svaki korak ka pristupanju moraju jednoglasno da odobre sve države članice.

Kandidati takođe moraju da riješe sporove među sobom i teritorijalne sporove sa susjednim državama prije nego što se pridruže EU, objašnjava Bernd Rigert za DW.

Sadašnji kandidati se mogu podeliti u četiri grupe:
– Države koje se pripremaju da podnesu zahtjev za članstvo.
– Države koje su se prijavile (ovoj grupi pripada Bosna i Hercegovina).
– Države koje su postale zvanični kandidati nakon što je njihova prijava pozitivno ocijenjena (od država iz regiona ovoj grupi pripadaju Albanija i Sjeverna Makedonija).
– Države sa kojima su u toku pristupni pregovori – grupa u kojoj se nalaze Srbija, Crna Gora i Turska.

Koliko dugo mogu da traju pristupni pregovori?
Od trenutka kada je 1990-ih godina podnijela zahtjev za članstvo, Finskoj je trebalo samo tri godine da završi proceduru. Sa druge strane, tu je primjer Turske, koja pregovara od 2005. godine.

Evropska unija uvijek naglašava da je brzina kojom kandidati napreduju u njihovim rukama, odnosno zavisi koliko brzo sprovode reforme.

Takođe, države članice EU mogu da blokiraju proces, kao što to trenutno čini Bugarska, koja Sjevernoj Makedoniji uskraćuje početak pristupnih pregovora.

Dok čekaju, Evropska unija je za države osmislila niz sporazuma o saradnjama. Ovi sporazumi služe da podstaknu reformu i pruže ekonomsku pomoć van formalnog procesa pristupanja.

Podsjećamo, Evropska komisija je BiH prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, a odluka se očekuje danas.

Politika

CRNADAK “Nećemo glasati za ovo, NEĆEMO VAS PRATITI U LUDILU, nećemo podržati nesreću u KOJU VODITE SRPSKU”

PDP neće glasati za ovo, nećemo vas pratiti u ovom ludilu, nećemo podržati ovu nesreću u koju vodite Republiku Srpsku! Da li treba mijenjati Ustav Republike Srpske? Da, treba mijenjati neke dijelova, ali ne u ovom trenutku.

Poručio je ovo šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, uz riječi da vlast rizikuje sve što imamo.

– Ovaj narod, koji ovo gleda i sluša, neće sukobe, neće rat, hoće da živi u miru. Stav, koji mi imamo oko vaše avanture s nesagledivim posljedicama, nema veze sa srpskim jedinstvom. Zamislite domaćina koji ima veliku kuću s velikim dvorištem i donese odluku da dovede bagere i da to sve sruši, jer ima na papiru neki dvorac za koje je pitanje hoće li ikada dobiti građevinsku dozvolu i bilo šta. E, to vi radite Republici Srpskoj. Ljudi, vi nas vodite u izolaciju, rušite nam kuću – rekao je Crnadak.

Naveo je i to kako narod ne želi da liježe i budi se se s brigom.

–Vodite nas u pogrešnom smjeru – kaže Crnadak, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

POTPUNI HAOS U NSRS! Bodiroga izbačen sa sjednice (VIDEO)

Potpredsjednica NSRS Anja Ljubojević (SNSD) izazvala je negodovanje i haos svojim obraćanjem koje je iskoristila da vrijeđa opoziciju.

“Nacrt je juče dostavljen, to što niste ištamapali imate kopirnicu na svakom koraku, košta možda 20pf. Zašto niste došli da razgovaramo o ustavu? Zato što ste izdajnici i sramota. Rekli ste da ste državotvornoa partija, bili ste 1992. a danas izdajnici”, kazala je ona.

Vukanović ih je podsjetio da su oni glasali za prenos nadležnosti, a ne opozicija.

Za riječ se javio i Bodiroga poručujući kako “su branili Republiku Srpsku i braniće je opet”, ali da ovo što radi vlast da opoziciji kontrolišu lajkove, bivšeg predsjednika Republike Srpske zovu pogrdnim imenima, oni to neće.

Bodiroga je nakon ovoga udaljen sa sjednice.

“Rekli su nam da smo izdajnici, na šta sam ja upitao a šta ste vi onda? Nakon toga Stevandić me izbacio”, izjavio je Bodiroga novinarima.

Poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga je poručio da ako je nešto verifikovano u parlamentu BiH što je nametnuo visoki predstavnik treba na isti način vratiti, a sve drugačije je suprotno Dejtonskom sporazumu. Kaže da je 25 nametnutih odluka OHR-a verifikovano u parlamentu BiH.

“Za jedan dan je verifikovano 23 zakona, SDS nije glasao ni za jedan. Morate argumentovano reći zašto smo neprijatelji Republike Srpske”, rekao je Bodiroga i poručio da se ova odluka može usvojiti, ali da sljedeća tačka dnevnog reda na kojoj je Nacrt novog Ustava nije moguće da ide odmah posle ove.

“Onda biste vidjeli da li neko može da traži povredu vitalnog interesa. Ne vidim čemu uzrok da se usvaja jedno za drugim, ja kako mogu vidjeti ovdje nisu ispoštovane procedure u skladu sa Ustavom Republike Srpske. Jeste li vi stvarno mogli da spremite tekst koji je prije 24 sata bio na internet stranici, mi smo samo iz medija dobili”, rekao je Bodiroga.

SDS nikad neće biti protiv institucija i nema potrebe da se pravdamo jer mi smo svoje pokazali u periodu od 1992. do 1995, ali ne želimo da ulazimo u nikakav avanturizam”, rekao je Bodiroga.

Poslanik SNSD-a Mladen Ilić kaže da se ovdje govori o ulasku u proceduru donošenja novog Ustava Republike Srpske.

“Donošenje novog Ustava je normalna pojava u svakom demokratskom društvu. On je preko potreban jer će staviti tačku na sve ono što se dešavalo u posljednjih 20 godina”, rekao je Ilić.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan je rekao da nametnuti zakni imaju procesnu grešku, a to je što ih je nametnuo visoki predstavnik.

“Vi morate da eliminišete štetno djelovanje te institucije sve i da je ustavnja, a ne ako je neustavna. Ti zakoni su nelegitimni i privremenog su karaktera”, rekao je Karan.

Poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović je rekao da vlast ne može nekome ko ništa nije izdao i prenio nadležnosti  lijepiti etikete izdajnika.

“Mi ništa nismo izdali, nismo potpisali nikad štetan dokument, vi ste glasali Sud i Tužilaštvo BiH”, rekao je Vukanović.

(BN)  Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

PODNESENE KRIVIČNE PRIJAVE protiv tužalaca i sudija Tužilaštva BiH

Pravobranilaštvo Republike Srpske podnijelo je krivičnu prijavu protiv tužilaca i sudija u Sudu i Tužilaštvu BiH.
Kako Srna saznaje da je krivična prijava podnijeta protiv glavnog tužioca u Tužilaštvu BiH Milenka Kajganića, tužioca Nedima Ćosića, Nives Kanačev, Biljane Golijanin, Gordane Bosiljčić.  

Krivična prijava je podnesena Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske na osnovu zaključka Narodne skupštine Republike Srpske, a zbog osnovane sumnje da su navedeni tužioci i sudije Suda i Tužilaštva BiH počinili krivično djelo “Napad na ustavno uređenje” iz Člana 278 Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno