Connect with us

Svijet

KAKO JE DOŠLO DO PREOKRETA U BRISELU: Melonijeva s Orbanom satima bila u hotelu

Mađarski premijer Viktor Orban juče je podržao dogovor o ogromnom paketu pomoći Ukrajini. Iako se nagađalo da će Orban na jučerašnjem sastanku EU opet blokirati sporazum, sastanak je trajao svega sat vremena, nakon čega je objavljeno da su dogovor podržale sve države članice.

“Politico” sada piše da su za uvjeravanje Orbana zaslužni italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski premijer Emanuel Makron.

– Melonijeva je vodila razgovore s Orbanom zbog njihove dugogodišnje veze – rekla su dvojica diplomata za “Politico”.

Odluka, donesena juče na samitu u Briselu, bila je ključna za čelnike EU koji su željeli pokazati podršku Ukrajini, dok su istovremeno pokazali da su u stanju obuzdati mađarsku pobunu. Orban je opetovano prijetio da će upotrijebiti taktički veto na niz evropskih pitanja kako bi izvukao novac iz EU.

Ulazeći juče na sastanak čelnici su naglasili da bi, iako je dogovor bez Mađarske moguć, to Rusiji signalizirao nedostatak evropskog jedinstva.

Ljudi bliski Meloni rekli su da je ona započela svoj takozvani “diplomatski rad” prije nekoliko mjeseci, da je održavala razgovore i sastanke na kojima su učestvovali razni ministri i zvaničnici, čak i prije nego što 27 čelnika nije uspjelo postići dogovor o pomoći Ukrajini u decembru, jer Orban to ne bi podržao.

I u srijedu naveče izaslanstva su radila do kasno u noć kako bi osigurala da Orban ne minira sporazum.

Ove je sedmice Meloni pojačala svoje napore, piše “Politico”, razgovarajući s Orbanom preko telefona, sastavši se s njim u otmjenom briselskom hotelu “Amigo” na sat vremena razgovora, i ponovo u četvrtak ujutro prije početka sastanka.

Viktor Orban i italijanska premijerka
FOTO: FILIP SINGER/EPA

U srijedu naveče francuski predsjednik Emanuel Makron takođe se sastao s Orbanom, nakon što je sedmicama pokušao izgraditi mostove s njim. Ranije ovog mjeseca pokušao je pridobiti mađarskog čelnika tokom ručka u Eliseju. Tokom tog ručka Makron je zamolio Orbana da podijeli svoju viziju kako bolje integrisati istočne zemlje EU.

Makron je odigrao ključnu ulogu u ovim pregovorima, naglasile su diplomate.

– Nikada nije želio antagonizovati Orbana, već ga je želio pridobiti za sebe. To je pristup koji se danas isplatio”, rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku. Ove ofanzive omogućile su predsjedniku Evropskog vijeća, Šarlu Mihelu da odmah započne samit objavom dugo očekivanog dogovora – rekao je jedan zvaničnik upoznat s raspravom u prostoriji.

Mihel je preskočio formalnosti, brzo izlažući detalje sporazuma s Orbanom, na koji se nijedan čelnik nije bunio, uključujući male ustupke Mađarskoj.

Godišnja rasprava o paketu pomoći i “ako je potrebno” revizija za dvije godine “omogućili bi Orbanu da spasi obraz kod kuće, rekao je jedan diplomata EU.

Mađarska je razvoj situacija predstavila kao pobjedu Budimpešte. Orbanov politički direktor Balaš Orban tvrdio je da je Budimpešta dobila šta je htjela od samita.

– Na kraju prve godine mora se ponovno pregovarati o pomoći Ukrajini, a na kraju druge godine cijelo će se pitanje ponovno razmotriti u kontekstu budžeta EU za sljedeći period – napisao je Balaš Orban na Twitteru.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen naglasila je da Orbanu nisu dani dodatni ustupci, a isto je učinio i njemački kancelar Olaf Šolc na pres konferenciji nakon samita.

Još važnije od pridobijanja Budimpešte bila je dodana rečenica u tekstu koja se referiše na ranije zaključke samita, koji garantuju da je način na koji Evropska komisija ocjenjuje vladavinu prava u Mađarskoj pošten i objektivan. To je učinjeno kako bi se obnovilo duboko nepovjerenje koje Budimpešta ima prema Komisiji u pogledu isplate novca Mađarskoj.

– Orban je dobio obavezu da se s njime postupa pravedno –  rekao je jedan diplomata EU.

Diplomate i zvaničnici rekli su da je Orban jednostavno morao popustiti kako bi izbjegao veliku političku krizu. A uoči objave u četvrtak, čelnici nisu bili stidljivi pokazati Mađarskoj ko je glavni. – Mađarska treba Evropu. Takođe bi trebao vidjeti što Mađarska dobija svojim pripadanjem Evropi – rekla je estonska premijerka Kaja

 

Svijet

ERDOGAN: “Došlo je vijeme da se Turska OSLOBODI TERORIZMA!”

Predsjednik Turske i lider Partije pravde i razvoja (AKP), Redžep Tajip Erdogan, poručio je danas da je došlo vrijeme da se Turska oslobodi terorizma, koji je označen kao “velika pošast”.

On je u svom govoru u parlamentu naglasio da je ključno da se kruniše borba kroz proces “Turske bez terora”, pri čemu svaki član parlamenta i sve političke stranke imaju odgovornost za stvaranje klime mira, piše “Hurijet”.

Erdogan je u svom govoru istakao da Turska želi da ovaj proces prevaziđe politiku i da se ostvari do svog punog potencijala.

On je istakao da se očekuje odgovorno ponašanje svih stranaka i članova parlamenta.

Turski predsjednik je u govoru pozvao na jedinstvo 86 miliona građana Turske, naglašavajući važnost nacionalnih interesa iznad svih drugih pitanja.

Pomenuta je i spremnost države da “ponekad pruži ruke, a ponekad i cijelo tijelo” za dobrobit zemlje.

Konačni cilj, kako je Erdogan naveo, jeste uklanjanje “krvavog bodeža” koji je ugrozio naciju, što će da dovede do stabilne i bezbjedne Turske, jačeg bratstva i jedinstva naroda.

Erdogan je zaključio da je Turska sada bliža nego ikad ostvarenju ovog cilja, uz podršku građana i “uz Božju pomoć”.

Nastavi čitati

Svijet

Smijenjen ukrajinski ministar pravde ZBOG KORUPCIJE!

Ukrajinski parlament glasanjem je smijenio ministra pravde Germana Galuščenka nakon velike istrage o korupciji u energetskom sektoru.

“Vrhovna rada Ukrajine glasala je za smjenu Germana Galuščenka sa pozicije ministra pravde Ukrajine. Odgovarajuću rezoluciju podržala su 323 poslanika”, objavljeno je iz parlamenta na “Telegramu”.

Galuščenko je obavljao funkciju ministra energetike od 2021. do ove godine, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

ZAŠTO SU INTERNETSKI PREKIDI SVE ČEŠĆI? Cloudflare navodno pao zbog jedne datoteke, nastao haos širom svijeta

Uticaj pada određenih sistema je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta.

Imate li u posljednje vrijeme problema sa pristupom omiljenim veb-stranicama? Niste jedini.

Internet gigant Klaudfler (Cloudflare) juče je doživio pad sistema koji je privremeno oborio niz popularnih servisa – od Spotifyja do ChatGPT-ja, pa čak i društvenu mrežu Truth Social Donalda Trampa.

Ovo je samo posljednji u nizu velikih internet prekida, nakon što je problem sa Amazon Web prošlog mjeseca poremetio svakodnevni život milionima ljudi, a samo nekoliko dana kasnije pao je i Majkrosoftov Azure.

Prema stručnjacima, ovakvi događaji rezultat su kombinacije sve veće zavisnosti društva od digitalnih usluga, konsolidacije ključne infrastrukture u rukama svega nekoliko kompanija i sklonosti ljudi da se na tehnološke probleme žale onlajn. To takođe pokazuje da niko, pa čak ni najveće tehnološke kompanije, nije imun na tehničke kvarove.

“Gotovo je nevažno koliko je provajder usluga dobro pozicioniran u ovim slučajevima, ili čak koliko je sofisticirana IT organizacija i infrastruktura za privatno poslovanje“, rekla je Ajlin Hagerti, potpredsjednica u kompaniji za IT i sajber bezbjednost Natskaut. Tehnološki prekidi poput ovih su “vrlo, vrlo česti problemi”.

Zašto je pao Cloudflare?
Iz Klaudflera su za CNN izjavili da je prekid bio rezultat tehničkog problema, a ne sajber napada.

Kompanija je objasnila da je problem izazvala “konfiguraciona datoteka” namijenjena upravljanju “saobraćajem prijetnji”. „Datoteka je narasla izvan očekivane veličine unosa i izazvala pad u softverskom sistemu koji obrađuje saobraćaj za niz Klaudflerovih usluga“, navodi se u saopštenju.

Dejn Neht, glavni tehnološki direktor Klaudflera, podelio je više detalja na društvenoj mreži X. Ukratko, rutinska promjena konfiguracije aktivirala je bag, što je “kaskadno dovelo do široke degradacije naše mreže i drugih usluga”.

“Radovi su već u toku kako bi se osiguralo da se to više ne dogodi, ali znam da je danas izazvalo pravu muku”, napisao je.

Slično tome, i nedavni prekid u Amazonu bio je izazvan bagom koji je nastao kada su dva automatizovana sistema pokušala istovremeno da ažuriraju iste podatke.

Da li su internet prekidi zaista sve češći?
Činjenica da su se tri velika prekida dogodila u manje od mjesec dana je slučajnost. Međutim, Hagerti priznaje da se svakako stiče utisak da se događaju češće, uglavnom zbog razmjera njihovog uticaja.

Broj prekida “ostao je dosljedan”, ali se “broj veb-stranica i aplikacija koje zavise od tih usluga povećao, čineći ih ometajućim za korisnike”, pojasnila je Angelik Medina, direktorka internet inteligencije u Sisko Tauzand Ajz.

Siskova usluga za nadzor mreže zabilježila je do sada 12 velikih prekida u 2025. godini, ne računajući ovaj Klaudflerov. Za poređenje, u 2024. bilo ih je 23, u 2023. godini 13, a 2022. godine 10. Podsjetimo, veliki prekid Kraudstrajk 2024. godine poremetio je poslovanje, vazdušni saobraćaj i bolnice širom svijeta.

“Prekidi su relativno česti”
Uticaj je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta. Problemi prijavljeni Daundetektoru, stranici koja prati prekide, u utorak su premašili 2,1 milion, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavila matična kompanija Ukla. Sam Klaudfler u prosjeku obrađuje 81 milion HTTP zahtijeva u sekundi.

IT prekidi su relativno česti, kažu stručnjaci.

Prije dvadeset godina bilo je uobičajeno da IT usluge “stalno” ne rade, rekao je Majk Čepl, profesor na Univerzitetu Notr Dam.

“Ne bi bilo neobično provesti sedmicu dana na poslu sa barem jednim prekidom neke IT usluge”, rekao je, napominjući da se sada svi oslanjaju na iste velike provajdere.

Prema Sisku, među prekidima u prvoj polovini 2025. ističu se neki zajednički trendovi: kaskadni kvarovi, sistemi koji su se činili ispravnima uprkos skrivenim problemima i pogrešne promene konfiguracije. Iako ovi trendovi nisu novi, iz Siska navode da “viđaju više ovakvih vrsta prekida sa dalekosežnijim posljedicama”. A verovatno će se ponovo dogoditi.

“Nisu to stvari za koje biste rekli: ‘Pa, hvala Bogu da se to nama nikada ne bi dogodilo’”, zaključila je Hagerti i dodala:

“Sve se to zapravo može dogoditi bilo kom poslovanju.”

Nastavi čitati

Aktuelno