Connect with us

Svijet

KAKO JE DOŠLO DO PREOKRETA U BRISELU: Melonijeva s Orbanom satima bila u hotelu

Mađarski premijer Viktor Orban juče je podržao dogovor o ogromnom paketu pomoći Ukrajini. Iako se nagađalo da će Orban na jučerašnjem sastanku EU opet blokirati sporazum, sastanak je trajao svega sat vremena, nakon čega je objavljeno da su dogovor podržale sve države članice.

“Politico” sada piše da su za uvjeravanje Orbana zaslužni italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski premijer Emanuel Makron.

– Melonijeva je vodila razgovore s Orbanom zbog njihove dugogodišnje veze – rekla su dvojica diplomata za “Politico”.

Odluka, donesena juče na samitu u Briselu, bila je ključna za čelnike EU koji su željeli pokazati podršku Ukrajini, dok su istovremeno pokazali da su u stanju obuzdati mađarsku pobunu. Orban je opetovano prijetio da će upotrijebiti taktički veto na niz evropskih pitanja kako bi izvukao novac iz EU.

Ulazeći juče na sastanak čelnici su naglasili da bi, iako je dogovor bez Mađarske moguć, to Rusiji signalizirao nedostatak evropskog jedinstva.

Ljudi bliski Meloni rekli su da je ona započela svoj takozvani “diplomatski rad” prije nekoliko mjeseci, da je održavala razgovore i sastanke na kojima su učestvovali razni ministri i zvaničnici, čak i prije nego što 27 čelnika nije uspjelo postići dogovor o pomoći Ukrajini u decembru, jer Orban to ne bi podržao.

I u srijedu naveče izaslanstva su radila do kasno u noć kako bi osigurala da Orban ne minira sporazum.

Ove je sedmice Meloni pojačala svoje napore, piše “Politico”, razgovarajući s Orbanom preko telefona, sastavši se s njim u otmjenom briselskom hotelu “Amigo” na sat vremena razgovora, i ponovo u četvrtak ujutro prije početka sastanka.

Viktor Orban i italijanska premijerka
FOTO: FILIP SINGER/EPA

U srijedu naveče francuski predsjednik Emanuel Makron takođe se sastao s Orbanom, nakon što je sedmicama pokušao izgraditi mostove s njim. Ranije ovog mjeseca pokušao je pridobiti mađarskog čelnika tokom ručka u Eliseju. Tokom tog ručka Makron je zamolio Orbana da podijeli svoju viziju kako bolje integrisati istočne zemlje EU.

Makron je odigrao ključnu ulogu u ovim pregovorima, naglasile su diplomate.

– Nikada nije želio antagonizovati Orbana, već ga je želio pridobiti za sebe. To je pristup koji se danas isplatio”, rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku. Ove ofanzive omogućile su predsjedniku Evropskog vijeća, Šarlu Mihelu da odmah započne samit objavom dugo očekivanog dogovora – rekao je jedan zvaničnik upoznat s raspravom u prostoriji.

Mihel je preskočio formalnosti, brzo izlažući detalje sporazuma s Orbanom, na koji se nijedan čelnik nije bunio, uključujući male ustupke Mađarskoj.

Godišnja rasprava o paketu pomoći i “ako je potrebno” revizija za dvije godine “omogućili bi Orbanu da spasi obraz kod kuće, rekao je jedan diplomata EU.

Mađarska je razvoj situacija predstavila kao pobjedu Budimpešte. Orbanov politički direktor Balaš Orban tvrdio je da je Budimpešta dobila šta je htjela od samita.

– Na kraju prve godine mora se ponovno pregovarati o pomoći Ukrajini, a na kraju druge godine cijelo će se pitanje ponovno razmotriti u kontekstu budžeta EU za sljedeći period – napisao je Balaš Orban na Twitteru.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen naglasila je da Orbanu nisu dani dodatni ustupci, a isto je učinio i njemački kancelar Olaf Šolc na pres konferenciji nakon samita.

Još važnije od pridobijanja Budimpešte bila je dodana rečenica u tekstu koja se referiše na ranije zaključke samita, koji garantuju da je način na koji Evropska komisija ocjenjuje vladavinu prava u Mađarskoj pošten i objektivan. To je učinjeno kako bi se obnovilo duboko nepovjerenje koje Budimpešta ima prema Komisiji u pogledu isplate novca Mađarskoj.

– Orban je dobio obavezu da se s njime postupa pravedno –  rekao je jedan diplomata EU.

Diplomate i zvaničnici rekli su da je Orban jednostavno morao popustiti kako bi izbjegao veliku političku krizu. A uoči objave u četvrtak, čelnici nisu bili stidljivi pokazati Mađarskoj ko je glavni. – Mađarska treba Evropu. Takođe bi trebao vidjeti što Mađarska dobija svojim pripadanjem Evropi – rekla je estonska premijerka Kaja

 

Related Topics:

Svijet

“NJIHOVA ODBRANA SU DVOJE PSEĆIH SANKI” Trump ismijao odbranu Grenlanda i ponovo zatražio kontrolu SAD!

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) ponovno je potpalio diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, ovaj put ismijavajući odbrambene sposobnosti Grenlanda.

Insistirao je da SAD mora preuzeti kontrolu nad ovim arktičkim teritorijem “prije nego što to učine Rusija ili Kina”.

U razgovoru s novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One u nedjelju, 11. januara 2026., na putu iz Floride prema Vašingtonu, Trump je izjavio da Grenland treba “sklopiti dogovor” jer inače rizikuje da padne u ruke velikih sila.

“Grenland bi trebao sklopiti dogovor jer ne žele da Rusija ili Kina preuzmu kontrolu. U suštini, njihova odbrana su dvije psećih sanki. Znate li to? Znate li kakva im je odbrana? Dvoje psećih sanki”.

Trump je potom podvukao navodnu vojnu prisutnost rivala.

“U međuvremenu, imate ruske razarače i podmornice, kineske razarače i podmornice svuda naokolo. Mi to nećemo dopustiti, a ako to utiče na NATO, onda utiče na NATO. Ali, znate, oni nas trebaju više nego što mi njih trebamo, to vam mogu reći odmah”, poručio je Trump.

On je jasno dao do znanja da nije riječ o privremenom zakupu, nego o potpunom preuzimanju teritorije Grenlanda.

“Ne govorimo o zakupu. Govorimo o preuzimanju”, bio je izričit.

Ova izjava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trump već rekao da će SAD “uraditi nešto na Grenlandu, sviđalo se to njima ili ne”, te da će to biti “jednim ili drugim putem” – nagovještavajući mogućnost i sile ako pregovori propadnu.

Grenland, autonomna teritorija Danske s oko 57.000 stanovnika, strateški je izuzetno važna zbog položaja u Arktičkom pojasu, gdje se topi led i otvaraju nove pomorske rute, rudna bogatstva (rijetke zemlje, uranijum) i vojne mogućnosti. SAD već imaju vojnu bazu Thule na sjeveru ostrva prema sporazumu iz 1951. godine, ali Trump traži punu kontrolu.

Reakcije na njiohove izjave oštre su i brojne. Grenlandski politički lideri nazvali su izjave “vrijednim prezira” i ponovili da “njihova zemlja nije na prodaju”. Danska je već pozvala američkog ambasadora na razgovor, a evropski saveznici u NATO (uključujući Njemačku i Veliku Britaniju) razmatraju jačanje vlastite prisutnosti u regionu kako bi pokazali otpor pritisku iz Vašingtona.

Danska premijerka Mette Frederiksen ranije je poručila da “prijetnje savezniku i drugoj zemlji koja jasno kaže da nije na prodaju moraju prestati”.

Trumpova opsesija Grenlandom nije nova – sličnu ideju je iznosio još 2019. godine, ali sada, u drugom mandatu i nakon nedavnih operacija poput hapšenja Nikolasa Madura u Venecueli, ton je postao znatno agresivniji.

 

Nastavi čitati

Svijet

Izlazak SAD iz međunarodnih organizacija, GEOPOLITIČKI ZAOKRET SA POSLJEDICAMA ZA BIH

Predsjednički memorandum Donalda Trampa, kojim se SAD povlače iz 66 međunarodnih organizacija, može predstavljati veliku priliku za Republiku Srpsku da se oslobodi ranijih globalističkih pritisaka i hegemonije velikih sila, te da pronađe svoje mjesto u novom svijetu koji se stvara.

Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić komentarišući najnoviji potez američke administracije kojim se nastavlja povlačenje SAD iz velikog broja međunarodnih tijela za koja se u Bijeloj kući smatra da su štetna po njihove interese.

Prema riječima Perišića, predstavnici Republike Srpske već duže vrijeme kritikuju određene odluke, pa i one Venecijanske komisije i Haškog tribunala, koje su sada na Trampovoj “crnoj listi”, te da ova odluka može otvoriti prostor za jačanje političkih i institucionalnih nadležnosti Republike Srpske u okviru dejtonskog ustavnog okvira.

– Mislim da ovaj izlazak SAD iz brojnih međunarodnih tijela može biti dobar za Republiku Srpsku, jer bi to moglo značiti i manje pritisaka od strane pojedinih međunarodnih tijela. Tramp vodi real politiku. Priznaje samo moćne zemlje. Na tom spisku je Rusija. Stoga bi trebalo da i mi nastavimo sa održavanjem dobrih veza sa Moskvom, jer nam to garantuje sigurnost u ovim neizvjesnim vremenima kada se iscrtavaju nove mape svijeta – navodi Perišić.

Najnoviji Trampov potez komentarisali su i političari i zvaničnici iz Republike Srpske. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra da ovakav potez vraća suverenitet državama i narodima i da oslobađa entitete od međunarodnog pritiska kvaziinstitucija. Slično mišljenje iznijela je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodeći da je ovo pozitivan antiglobalistički potez i da potvrđuje ranije kritike Republike Srpske prema međunarodnim mehanizmima koji često nameću rješenja bez uvažavanja posebnosti entiteta.

Među institucijama iz kojih SAD planiraju da izađu nalaze se i Haški tribunal i njegov rezidualni mehanizam, Venecijanska komisija, Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć, te nekoliko UN odjeljenja za ekonomiju, razvoj i okolinu. Pogođena su i tijela koja se bave radničkim pravima, klimom i drugim pitanjima koja je nova Trampova administracija svrstavala u kategoriju onih koja podilaze “vouk” inicijativama.

Na spisku je i Savjet za regionalnu saradnju sa sjedištem u Sarajevu, nasljednik Pakta stabilnosti iz 1999, čijem osnivanju je prisustvovao i tadašnji američki predsjednik Bil Klinton. Ovo tijelo okuplja 45 članica, uključujući EU, NATO, Svjetsku banku, Kanadu, Tursku, Veliku Britaniju…

Amerika je već ranije napustila neka od međunarodnih tijela i sporazuma – Pariski klimatski sporazum, Svjetsku zdravstvenu organizaciju i UNESKO. U obrazloženju najnovije odluke ističe se da su targetirana međunarodna tijela rasipnička, neefikasna i štetna i da ne služe američkim interesima.

Povlačenje je, kako se navodi, u skladu sa strategijom “Amerika na prvom mjestu” koju je Tramp već vodio tokom svog prvog mandata. Državni sekretar Mark Rubio istakao je da njegova zemlja ne želi više da troši resurse i diplomatski kapital u institucijama koje su nebitne za američke interese ili su s njima u suprotnosti. Rubio je poručio da ova odluka predstavlja nastavak zaokreta američke politike, započetog ukidanjem Agencije za međunarodni razvoj SAD (USAID).

Uštede novca
Povlačenje iz 66 međunarodnih organizacija moglo bi američkom budžetu donijeti značajnu uštedu. Prema grubim procjenama, SAD bi ovim masovnim povlačenjem mogle uštedjeti od 1,1 do 1,3 milijarde dolara godišnje, uz mogućnost varijacija zbog ugovornih obaveza i dugoročnih programa.

Nastavi čitati

Svijet

POGINULI U “BORBI NACIONALNOG OTPORA”! Trodnevna žalost u Iranu

Iranska vlada proglasila je sinoć (12.januara) trodnevnu žalost zbog poginulih u “borbi nacionalnog otpora” protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je “duboko potresen” gubitkom života i pozvao je Irance da se danas pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.

Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, “osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera” biće održan danas u 14.00 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.

Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.

Savet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup.

Nastavi čitati

Aktuelno