Connect with us

Svijet

KAKO JE DOŠLO DO PREOKRETA U BRISELU: Melonijeva s Orbanom satima bila u hotelu

Mađarski premijer Viktor Orban juče je podržao dogovor o ogromnom paketu pomoći Ukrajini. Iako se nagađalo da će Orban na jučerašnjem sastanku EU opet blokirati sporazum, sastanak je trajao svega sat vremena, nakon čega je objavljeno da su dogovor podržale sve države članice.

“Politico” sada piše da su za uvjeravanje Orbana zaslužni italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski premijer Emanuel Makron.

– Melonijeva je vodila razgovore s Orbanom zbog njihove dugogodišnje veze – rekla su dvojica diplomata za “Politico”.

Odluka, donesena juče na samitu u Briselu, bila je ključna za čelnike EU koji su željeli pokazati podršku Ukrajini, dok su istovremeno pokazali da su u stanju obuzdati mađarsku pobunu. Orban je opetovano prijetio da će upotrijebiti taktički veto na niz evropskih pitanja kako bi izvukao novac iz EU.

Ulazeći juče na sastanak čelnici su naglasili da bi, iako je dogovor bez Mađarske moguć, to Rusiji signalizirao nedostatak evropskog jedinstva.

Ljudi bliski Meloni rekli su da je ona započela svoj takozvani “diplomatski rad” prije nekoliko mjeseci, da je održavala razgovore i sastanke na kojima su učestvovali razni ministri i zvaničnici, čak i prije nego što 27 čelnika nije uspjelo postići dogovor o pomoći Ukrajini u decembru, jer Orban to ne bi podržao.

I u srijedu naveče izaslanstva su radila do kasno u noć kako bi osigurala da Orban ne minira sporazum.

Ove je sedmice Meloni pojačala svoje napore, piše “Politico”, razgovarajući s Orbanom preko telefona, sastavši se s njim u otmjenom briselskom hotelu “Amigo” na sat vremena razgovora, i ponovo u četvrtak ujutro prije početka sastanka.

Viktor Orban i italijanska premijerka
FOTO: FILIP SINGER/EPA

U srijedu naveče francuski predsjednik Emanuel Makron takođe se sastao s Orbanom, nakon što je sedmicama pokušao izgraditi mostove s njim. Ranije ovog mjeseca pokušao je pridobiti mađarskog čelnika tokom ručka u Eliseju. Tokom tog ručka Makron je zamolio Orbana da podijeli svoju viziju kako bolje integrisati istočne zemlje EU.

Makron je odigrao ključnu ulogu u ovim pregovorima, naglasile su diplomate.

– Nikada nije želio antagonizovati Orbana, već ga je želio pridobiti za sebe. To je pristup koji se danas isplatio”, rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku. Ove ofanzive omogućile su predsjedniku Evropskog vijeća, Šarlu Mihelu da odmah započne samit objavom dugo očekivanog dogovora – rekao je jedan zvaničnik upoznat s raspravom u prostoriji.

Mihel je preskočio formalnosti, brzo izlažući detalje sporazuma s Orbanom, na koji se nijedan čelnik nije bunio, uključujući male ustupke Mađarskoj.

Godišnja rasprava o paketu pomoći i “ako je potrebno” revizija za dvije godine “omogućili bi Orbanu da spasi obraz kod kuće, rekao je jedan diplomata EU.

Mađarska je razvoj situacija predstavila kao pobjedu Budimpešte. Orbanov politički direktor Balaš Orban tvrdio je da je Budimpešta dobila šta je htjela od samita.

– Na kraju prve godine mora se ponovno pregovarati o pomoći Ukrajini, a na kraju druge godine cijelo će se pitanje ponovno razmotriti u kontekstu budžeta EU za sljedeći period – napisao je Balaš Orban na Twitteru.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen naglasila je da Orbanu nisu dani dodatni ustupci, a isto je učinio i njemački kancelar Olaf Šolc na pres konferenciji nakon samita.

Još važnije od pridobijanja Budimpešte bila je dodana rečenica u tekstu koja se referiše na ranije zaključke samita, koji garantuju da je način na koji Evropska komisija ocjenjuje vladavinu prava u Mađarskoj pošten i objektivan. To je učinjeno kako bi se obnovilo duboko nepovjerenje koje Budimpešta ima prema Komisiji u pogledu isplate novca Mađarskoj.

– Orban je dobio obavezu da se s njime postupa pravedno –  rekao je jedan diplomata EU.

Diplomate i zvaničnici rekli su da je Orban jednostavno morao popustiti kako bi izbjegao veliku političku krizu. A uoči objave u četvrtak, čelnici nisu bili stidljivi pokazati Mađarskoj ko je glavni. – Mađarska treba Evropu. Takođe bi trebao vidjeti što Mađarska dobija svojim pripadanjem Evropi – rekla je estonska premijerka Kaja

 

Related Topics:

Svijet

POMACI U PREGOVORIMA SAD I UKRAJINE: Kijev Amerikancima poslao jasnu poruku

Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom ukrajinskog Savjeta nacionalne bezbjednosti Rustemom Umerovim u Majamiju, izjavili su američki zvaničnici u petak, najavivši nastavak razgovora danas,

Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se s Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom ukrajinskog Glavnog štaba, na sastanku koji su obje strane nazvale “konstruktivnim razgovorima o promicanju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini”.

Ukrajinski prioriteti i ishodi razgovora

Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilan temelj za prosperitetnu demokratsku budućnost, naveli su u zajedničkoj izjavi Umerov i američko ministarstvo spoljnih poslova.

Učesnici su razgovarali o ishodima nedavnog sastanka Vitkofa i Kušnera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata, stoji u izjavi.

Petosatni razgovori održani u utorak u Moskvi nisu urodili kompromisom o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, napominje Reuters.

Bezbjednosne mjere i obnova

Tokom ovosedmičnih pregovora američki i ukrajinski zvaničnici takođe su “dogovorili okvir za bezbjednosne mjere i razgovarali o preventivnim kapacitetima potrebnima za obezbjeđivanje trajnog mira”, objavilo je američko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći pojedinosti.

Obje strane složile su se pak da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije na pokazivanje ozbiljne predanosti dugoročnom miru, uključujući korake prema deeskalaciji i okončanju krvoprolića, stoji u zajedničkoj izjavi.

Osim toga, predstavnici dviju strana razgovarali su i o poslijeratnoj obnovi Ukrajine, zajedničkim američko-ukrajinskim privrednim inicijativama i dugoročnim projektima oporavka, objavilo je američko ministarstvo.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće ranije je za Reuters izjavio da su sastanci, koji se održavaju na nepoznatoj lokaciji u Majamiju, bili produktivni, dodavši da je “došlo do napretka”.

Prethodni susret s Putinom

Vitkof i Kušner dogovorili su se i prije sastanka s Putinom da će o ishodima tog susreta informisati ukrajinske kolege, izjavio je jedan upućeni izvor.

Jurij Ušakov, glavni savjetnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku, u petak je izjavio da su Putin i Vitkof postigli nivo razumijevanja koja je njihove razgovore učinio “zaista prijateljskim”, prenosi Index.

Putin je u utorak održao petosatni sastanak sVitkoffom i Kušnerom u Kremlju, a fokus je bio američki plan mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula 2022. Putin je kasnije razgovore opisao kao “vrlo korisne”.

Nastavi čitati

Svijet

VIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”

Vozač “mercedesa” iz Rumunije vozio je toliko velikom brzinom da je automobil podigao poput aviona i preletio druge učesnike u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u Rumuniji u kojoj je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i doslovno “preletio” dva vozila koja su se nalazila u kružnom toku.

Tom prilikom, pomenuti vozač je zamalo udario u nadzornu kameru koja je zabilježila ovaj dramatičan trenutak.

“U Rumuniji je uočen prvi leteći automobil”, jedan je od šaljivih komentara na viralni video koji ovih dana kruži društvenim mrežama.

Na snimku se jasno vidi da je vozač “mercedesa” vozio brzinom znatno većom iznad dozvoljene, praktično presjekavši kružni tok i podigavši se poput aviona, iznad dva automobila koja su se pripremala da regularno uđu u raskrsnicu.

Nakon toga, vozilo se naglo “prizemljilo”, udarilo u stub nadzorne kamere i zaustavilo se na zelenoj površini obližnje benzinske pumpe.

Prema navodima lokalnih medija, vozač “mercedesa” je 55-godišnji muškarac koji je ostao zarobljen u automobilu, a iz olupine su ga izvukli spasioci.

Zadobio je samo lakše povrede i prevezen je u bolnicu na dalje preglede, ali nije zadržan na liječenju. Testovi su pokazali da nije konzumirao alkohol niti droge, a uzrok nesreće pripisan je dijabetičkoj krizi, koja ga je učinila nesposobnim za reagovanje tokom vožnje.

Nastavi čitati

Svijet

POTREBNO HITNO DJELOVANJE: Udari dronom kompromitovali ključnu zaštitu u Černobilju

Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, upozorio je sada da je štit “izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

Nastavi čitati

Aktuelno