Connect with us

Politika

OPET FALI PARA! Zakon o danu žalosti stupa na snagu! SRPSKA UVODI STROGE KAZNE

Zakon o obilježavanju dana žalosti uskoro stupa na snagu u Republici Srpskoj, a predviđa kazne i do 3.000 maraka za one koje postupe suprotno zakonskim odredbama.

Ovaj zakon je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na 17. redovnoj sjednici, održanoj 24. decembra 2025. godine, a kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, on na snagu stupa 20. januara. Zakonom se uređuju način obilježavanja dana žalosti na teritoriji Republike Srpske, obaveze republičkih organa uprave i republičkih upravnih organizacija, jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova i javnih preduzeća, organizacija kojima je zakonom povjereno vršenje poslova uprave kao i drugih pravnih i fizičkih lica, kao i sankcije za nepoštovanje obaveza u pogledu obilježavanja dana žalosti.

Proglašenje dana žalosti
Dan žalosti se, kako je navedeno u Zakonu, proglašava poslije naročito teške nesreće koja je za posljedicu imala smrt, ranjavanje ili teško oštećenje zdravlja većeg broja ljudi ili u slučaju smrti visokog državnog funkcionera.

Dan žalosti može se proglasiti i u slučaju smrti ličnosti koja je imala visoke zasluge za Republiku Srpsku, kao i povodom nekog tragičnog događaja. Odluku o proglašenju i trajanju dana žalosti donosi Vlada Republike Srpske. Odlukom o proglašenju i trajanju dana žalosti može se obrazovati odbor za organizovano obilježavanje dana žalosti.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na način obilježavanja dana žalosti shodno se primjenjuju i na način obilježavanja dana žalosti koje proglasi jedinica lokalne samouprave.

Trajanje dana žalosti
Dan žalosti traje onoliko dugo koliko se odredi Odlukom o proglašenju i trajanju dana žalosti, ali ne može trajati duže od tri dana.

Ukoliko Odlukom nije drugačije određeno, dan žalosti počinje u 00.00 časova dana koji je određen kao dan žalosti, a završava se u 24.00 časa posljednjeg dana žalosti.

Način obilježavanja
Dan žalosti se obilježava na sljedeći način:

– spuštanjem zastave na pola koplja,

– odavanjem pošte minutom ćutanja,

– medijskim informisanjem i sjećanjem,

– obilježavanjem dana žalosti u vaspitno-obrazovnim ustanovama,

– obilježavanjem dana žalosti u ustanovama kulture,

– obilježavanjem dana žalosti na sportskim manifestacijama,

– zabranom održavanja programa i izvođenja ili emitovanja muzike zabavnog karaktera.

Spuštanje zastave na pola koplja
Organi i organizacije, kao i druga pravna lica koja ističu zastavu, dužni su da u vrijeme dana žalosti zastavu Republike Srpske spuste na pola jarbola, odnosno na pola koplja, uz odgovarajuće osvjetljenje noću.

Minut ćutanja
Poslodavci su dužni da na dan žalosti omoguće zaposlenima da u isto vrijeme, minutom ćutanja, odaju poštu nastradalim ljudima u nesreći zbog koje je dan žalosti proglašen.

Obaveze medija
Radio-difuzne organizacije za informisanje javnosti na teritoriji Republike Srpske dužne su da u svojim programima, uključujući i emisije namijenjene inostranstvu, na dan proglašenja dana žalosti emituju odluku o proglašenju dana žalosti o programu njegovog obilježavanja, koju donosi nadležni organ Republike Srpske ili tijelo koje on odredi.

Dužne su i da obavijeste javnost o skupovima sjećanja koje povodom dana žalosti organizuju nadležni organi Republike Srpske ili tijela koja oni odrede.

Umjesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa muzikom, dužne su da emituju isključivo muziku umjerenog, ozbiljnog, instrumentalnog ili klasičnog karaktera i emisije prikladne danu žalosti, te usklade detaljnu programsku šemu u vrijeme dana žalosti.

Novinsko-izdavačke organizacije koje izdaju dnevne novine dužne su da na dan žalosti svoje listove odštampaju u crno-bijeloj tehnici, navodeći na prvoj strani odluku o proglašenju dana žalosti.

Obilježavanje u vaspitno-obrazovnim ustanovama
U vaspitno-obrazovnim ustanovama dan žalosti obilježava se minutom ćutanja na prvom času nastave, a program nastave muzičkog obrazovanja prilagođava se danu žalosti.

Obilježavanje u ustanovama kulture
Ustanove kulture (muzeji, pozorišta, arhivi, bioskopi, centri za kulturu i ostale ustanove, kao i subjekti koji realizuju kulturno-umjetničke programe) obavezne su da svoje programe prilagode danu žalosti. Obilježavanje na sportskim manifestacijama

Dan žalosti u sportskim halama, na stadionima i na igralištima obilježava se spuštanjem na pola jarbola ili na polja koplja zastave Republike Srpske i zastava sportskih klubova, a ako je riječ o sportskim susretima međunarodnog značaja, onda i spuštanjem zastava međunarodnih sportskih organizacija na pola jarbola ili na pola koplja.

Prije početka sportske manifestacije, sudija zviždukom pištaljke označava početak i završetak odavanja pošte minutom ćutanja i prikladnih poruka kojima se odaje pošta nastradalima u nesreći zbog koje je proglašen dan žalosti.

Igrači, rezervni igrači, treneri, sudije i svi ostali učesnici sportske manifestacije, kao i prisutni gledaoci (osim lica sa problemima u pokretljivosti), dužni su da pri odavanju pošte minutom ćutanja ustanu i da dostojanstveno obilježe odavanje pošte nastradalima u nesreći.

Zabrana emitovanja muzike zabavnog karaktera
Za vrijeme dana žalosti zabranjeno je održavanje programa i izvođenje ili emitovanje muzike zabavnog karaktera na javnim mjestima.

Za vrijeme dana žalosti dozvoljeno je izvođenje ili emitovanje muzike isključivo umjerenog, ozbiljnog, instrumentalnog ili klasičnog karaktera na javnim mjestima.

Ova zabrana ne odnosi se na ranije zakazane privatne proslave koje se održavaju u zatvorenom prostoru.

Proglašenje na teritoriji jedinice lokalne samouprave
Jedinice lokalne samouprave mogu proglasiti dan žalosti na svojoj teritoriji povodom nekog tragičnog događaja od lokalnog značaja.

Odlukom o proglašenju dana žalosti mogu se, u skladu sa ovim zakonom, propisati obaveze za organe, organizacije i službe čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave.

Nadzor nad primjenom Zakona
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrše nadležna ministarstva.

Pokretanje prekršajnog postupka
Kada organ nadležan za nadzor nad sprovođenjem ovog zakona utvrdi da se organi i organizacije ne pridržavaju obaveza u vezi sa obilježavanjem dana žalosti, nadležni organ pokreće prekršajni postupak.

Kazne
Novčanom kaznom od 800 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj:

– pravno lice koje na dan žalosti ne istakne zastavu Republike Srpske na pola jarbola, odnosno na pola koplja, uz odgovarajuće osvjetljenje noću,

– pravno lice koje ne omogući zaposlenima da minutom ćutanja odaju poštu nastradalima,

– radio-difuzna organizacija za informisanje javnosti, ako se ne pridržava odredaba zakona – novinsko-izdavačka organizacija, ako se ne pridržava odredaba zakona

– vaspitno-obrazovna ustanova, ako ne obilježi dan žalosti

– ustanova kulture, ako ne prilagodi svoj program danu žalosti

– sportska organizacija koja organizuje sportsku manifestaciju, ako se ne pridržava odredaba ovog zakona

– pravna lica koja se bave ugostiteljskom, turističkom i sličnom djelatnošću, ako se ne pridržavaju odredaba ovog zakona.

Novčanom kaznom od 80 KM do 300 KM biće kažnjena odgovorna lica, a od 80 KM do 800 KM preduzetnici.

Od 30 do 150 KM biće kažnjeno za prekršaj fizičko lice koje na javnom mjestu, za vrijeme dana žalosti, namjerno povrijedi obavezu obilježavanja.

Politika

OD PRIVATIZACIJE DO KRIMINALA! Ko kontroliše prirodna bogatstva BiH i gdje nestaje javni novac?

Kada su pojedinci na vlasti i oni bliski njima, zatvorili sva preduzeća i izvukli sav javni novac koji se mogao izvući, sjetili su se da imamo i ogromna prirodna bogatsva koja mogu iskoristiti. Privatizovali su i kriminalizovali zvoz drvnih sortimenata, izgradnju vjetro i hidroelektrana, solarnih panela, kamenolome, i drugo, te sve to kroz ulaganje u građevinu i nekretnine „oprali“. Za to postoji i naziv, ekološki kriminal, ali za taj kriminal niko ne odgovara.

Ekološki kriminal u BiH je u ekspanziji. Kroz izgradnju solarnih elektrana, mini hidrocentrala, sječu šume, prirodni resursi se nemilice koriste i uništavaju, a novac od tog kriminala pere se većinom u građevinskom sektoru.

“To je jedna mafijaška organizacija koja nas „uzima lopatom“ da se izrazim kolokvijalno, i to je sve uvezano i funkcioniše. Sve je to uzurpacija, jer mi kao društvo plaćamo uništavanje prirodnog dobra, da bi jedan privatnik tamo stavio betona i uzimao sebi pare, ne nama. Već koliko mjeseci ne radi put prema Foči i zašto? Pravila se hidrocentrala i urušio se most“ ističe  profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Prof. Dr  Muhamed Karamujić.

Anes Podić iz Udruženje „Eko akcija“ napominje da je BiH izuzetno bogata suncem i vjetrom id a bi koristeći te resurse, mogli doći do jeftine energije.

“Međutim, vi to kada date privatniku, on sa tim može raditi šta poželi. Gradiš i gdje može i gdje ne može, strada poljoprivredno zemljište, stradaju zaštićena područja. Imate slučajeve da se privatni projekat proglasi javnim interesom, da se ljudima prinudno otkupi zemlja, a sve po zakonu za mizerne novce  i to je zapravo otimačina zemlje“, naglašava Podić.

Na sve ovo pravosuđe ostaje nijemo. Optužnice se podižu rijetko, istrage se ne provode,  a i ako slučaj dođe do suda, tretira se kao prekršaj. Sve ukazuje da u BiH postoji odlična sprega između pravosuđa, institucija, investitorskih lobija i političara  koji su u većini slučajeva suvlasnici ili vlasnici ekološki neprihvatljivih projekata.

“Prije 20 godina su nam prvo opljačkali preduzeća, i sada dolazi na red sve ostalo. Dolaze na red rijeke, šume, planine, sve ono što se može pretvoriti u novac. I onda tu nažalost strada naša okolina, a nema sistema koji bi ga zaštitio. Za to su direktno krive naše političke elite, gdje nema izuzetaka jer svim aje isti cilj, da ovo naše prirodno bogatstvo pretvore u nečiji privatni kapital“, rekao je Anes Podić iz Udruženja „Eko akcija“.

Politički analitičar Ivana Marić smatra je ekološki kriminal sada već standardna vrsta kriminala kojeg rade političari i da to nije ništa novo.

„Pravosuđe ne radi svoj posao. Još uvijek je vrlo bliska sprega između politike i praosuđa, i dok se ta sprega ne prekine to će se nastaviti tako raditi“, zaključuje Marićeva.

Ekološkim kriminalom nam prijete i druge zemlje. Hrvatska ne odustaje od svojih namjera da na Trgovskoj gori, na granici sa BiH  napravi odlagalište nuklearnog otpada, što bi ugrozilo ekologiju čitavog tog područja i rijeke Une u čijem slivu živi oko 250 hiljada ljudi.

Milorad Dodik otišao i korak dalje, pa  nalazišta litijuma u Srpskoj, nudi američkim partnerima. Ko je on da nekom nudi naša prirodna dobra? Da li hiljade stanovnika treba da strada da bi se on ulizao Americi?

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

APSURD BEZ PRESEDANA! Srpska otkupila sopstveni ugalj od Serdarova, RAČUN 310 MILIONA KM!

Konačno je ozvaničeno: preduzeće „Gas-Res“ je preuzelo „Comsar“, a Rašid Serdarov napušta Republiku Srpsku bogatiji za stotine miliona maraka. Iza njega ne ostaju ni novi megavati ni obećane fabrike, već samo prazna kasa i račun od 310 miliona maraka koji plaća Republika Srpska.

Serdarov, ruski oligarh, u Republiku Srpsku je došao 2011. godine ruku pod ruku sa Miloradom Dodikom i na krilima obećanja o milijardu maraka investicija, da bi deceniju i po kasnije otišao sa „koferom“ teškim 310 miliona maraka.

Vlada Republike Srpske je još 2013. godine Serdarovu dala koncesije na 30 godina i najbogatija nalazišta uglja u Ugljeviku za skromnih osam i po miliona maraka naknade. Dok se u javnosti pričalo o 800 radnih mjesta i novoj termoelektrani, Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, 12. maja 2014. godine uvjeravao je građane u ispravnost ovog posla izjavom:

„Ja sam uvjeren iz svega onoga što znam da gospodin Rašid nikada ne bi, nikada ne bi ništa tražio na štetu Republike Srpske.“

Međutim, šteta je jedino što je Republika Srpska dobila od Serdarova, jer ništa od dogovorenog nije ispunio. Godine kašnjenja nisu donijele raskid ugovora; umjesto toga, vlast predvođena SNSD-om stala je u zaštitu investitora, a resorni ministar Petar Đokić nizao je anekse i produžavao koncesije.

Đokić je tokom prošle godine ovakve poteze pravdao riječima:

„Mi smo to potpisivali jer je Vlada tako odlučila da ovom koncesionaru pomogne da mu omogući da može da izgradi taj objekat jer je to jako bitno jer je on prije toga investirao u izgradnju infrastrukture koja je bila preduslov i priprema za izgradnju termoelektrane i otvaranje rudarske proizvodnje.“

Pomoć investitoru pretvorila se u najveći apsurd u istoriji Srpske, koja je postala jedina zemlja na svijetu koja je sopstvena rudna bogatstva prvo poklonila, a onda ih od istog čovjeka otkupila za nevjerovatna 240 miliona maraka. Ovaj preskupi „povratak na staro“ ozvaničen je 31. januara 2026. godine u Ugljeviku, kada je ministar energetike i rudarstva RS, Petar Đokić, potvrdio preuzimanje rekavši:

 „Mi imamo ugovor o preuzimanju Comsar Enerdži i mi ćemo našu obavezu koju imamo po ugovoru izvršiti i time ćemo upisati 100 % vlasništva na Gas RS kao vlasnika Comsar Enerdžija.“

Prije ove konačne isplate za ugalj, Vlada je od ruskog oligarha već preuzela projekat hidrocentrale „Mrsovo“ na rijeci Lim, što je koštalo oko 70 miliona maraka, dok je u paketu kupljen i gubitaški hotel „Comsar“ u Rudom za dodatnih dva i po miliona.

Od 21. aprila, većinski vlasnik CERS-a je zvanično „GAS RES“ sa udjelom od 98,4 odsto, dok ostatak od 1,6 odsto drži Rudnik i termoelektrana Ugljevik.

Milioni maraka narodnog novca sa Serdarovim odlaze u nepoznatom pravcu, ostavljajući Republiku Srpsku u dugovima i sa jasnim potpisom SNSD-ove vlasti ispod računa koji će građani otplaćivati godinama.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

ZORAN SAVANOVIĆ “Vrtići nisu poligon za političke ambicije Igora Dodika!”

Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD-a u pokušaju da se politički nametne kao neki budući kandidat izabrao je banjalučke vrtiće da preko njih gradi svoju političku karijeru. Posebno je sporno što Igor Dodik iznosi netačne informacije kada je u pitanju gradnja vrtića u Banjaluci, istakao je Zoran Savanović, organizacioni sekretar Pokreta Sigurna Srpska.

-Još jednom ponavljamo da je Grad Banjaluka ispunio sve svoje obaveze kada je u pitanju izgradnja novih vrtića u Banjaluci, ali da vlast neprestavno opstruiše izgradnju. Politikom „mi bismo gradili vrtiće, ali oni nam ne daju“ SNSD želi da ispolitizuje ovo suštinski važno pitanje i na kraju ne ispuni ono što su obećali javnosti – poručio je Savanović.

On kaže da Igor Dodik nepravedno upire prst u Gradsku upravu iako je problem u njihovoj kontinuiranoj politici da ne pomognu Banjaluci.

-Gradska uprava je predložila pet lokacija za izgradnju vrtića, riješeni su imovinsko-pravni odnosi, ali da bi se dobila građevinska i upotrebna dozvola, potrebno je završiti projektnu dokumentaciju što je obaveza Palate Predsjednika Republike – poručio je Savanović i dodao:

-Dok građani Lazareva, Кočićevog vijenca, Ade, Centra, Starčevice, Borika i Dragočaja čekaju vrtiće za svoje mališane, organizacioni sekretar SNSD poltiičkim pamfletima pokušava da za nerealizaciju obećanog od strane tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika okrivi druge. Poručujem mu da je puno tema na kojim možemo ukrstiti svoja politička koplja ali izgradnja vrtića za najmlađe svakako nije jedna od tih tema – zaključio je Savanović.

Nastavi čitati

Aktuelno