Connect with us

Društvo

KAKO JE MOGUĆE DA SU ŠUME SRPSKE U MILIONSKOM MINUSU?! Najlošiji rezultat imalo ŠG “Banjaluka”

Javno preduzeće „Šume RS“ su u prvoj polovini godine poslovale sa gubitkom većem od 5,1 miliona KM jer su negativan finansijski rezultat imala 22 organizaciona dijela.

Po podacima koje je Srpskainfo dobila iz uprave ovog javnog preduzeća, najlošiji finansijski rezultat imalo je Šumsko gazdinstvo „Banjaluka“ koje je prikazalo gubitak od 963.391 KM u prvih šest mjeseci ove godine.

Dobit u poslovanju prikazalo je deset preduzeća, a najbolji rezultat među njima je prikazalo Šumsko gazdinstvo „Romanija“ Sokolac od oko 1,1 milion KM.

U upravi „Šuma RS“ imaju kratko obrazloženje o lošem poslovnom rezultatu.

– Zbog loših vremenskih uslova u drugom kvartalu ove godine, JP „Šume RS“ je plan proizvodnje realizovalo sa 78 odsto, te je shodno tome iskazan gubitak od 5.112.261 KM – kažu u ovom preduzeću.

Dodaju samo kako je ovu godinu obilježio i pad potražnje za šumskim drvnim sortimentima za razliku od prethodnih.

Pokušaj da dobijemo komentar direktora šumskog gazdinstva koji je ostvario najlošiji rezultat je bio bezuspješan.

Na čelu ovog gazdinstva je Velibor Stanić.

Ono što je najzanimljivije jeste to da su sva šumska gazdinstva poslovala u identičnim uslovima, a da su prikazala velike razlike u poslovanju. Neka od njih se nalaze na veoma kratkoj udaljenosti, odnosno posluju i u sličnim ili čak indentičnim geografskim uslovima.

Tako je bilo dugo, hladno i kišovito proljeće u šumama koja pripada ŠG „Romanija“ koje je prikazalo dobit veću od 1,1 milion KM, dok je ŠG „Maglić“ Foča prikazalo gubitak od 481.042 KM.

Tražili smo komentar ova dva direktora, koji su i narodni poslanici u Narodnoj skupštini RS.

Strahinja Bašević, direktor ŠG „Romanija“ Sokolac, za Srpskainfo ocjenjuje da je proizvodno-finansijski rezultat refleksija domaćinskog pristupa u radu.

– Proizvodno-finansijski rezultat ostvarili smo u skladu sa planom. Imali smo naravno i otežavajućih faktora što se tiče samih vremenskih uslova, a poznato je da je prvi dio godine bio jako kišan što je za naše poslovne aktivnosti izuzetno otežavajuća okolnost. Međutim, uz korektan odnos sa izvođačima radova i obostrano razumijevanje uspjeli samo da, kada su se stabilizovali vremenski uslovi, svako da svoj maksimum i da prevaziđemo problematiku koja je na nivou javnog preduzeća izazvala ogromne probleme i gubitak u poslovanju od nekoliko miliona na polugodišnjem nivou – navodi Bašević.

Napominje da je i prošlogodišnji rezultat bio isto takav da su svrstani na prvo mjesto što se tiče poslovanja u šumama, te da su nekoliko godina ranije bili među nekoliko prvih u vrhu.

Na konstatatciju da se dobar poslovni rezultat može ostvariti ako se hoće, Bašević navodi da ne postoji prepreka za to ako postoji domaćinski pristup u poslovanju.

Zašto onda većina šumskih gazdinstava ima negativan finansijski rezultat?

Spomenko Stojanović, direktor ŠG „Maglić“ Foča, kaže da u 38 godina radnog iskustva ne pamti da je u drugom kvartalu, odnosno na proljeće bilo toliko kiše kao ove godine.

– To je jedan od razloga, a drugi je taj što nismo mogli fakturisati i knjižiti kao dobit ono što smo ugovorili. Kasnili su ugovori upravo zbog vremenskih uslova – navodi Stojanović.

Smatra da polugodišnji poslovni rezultat u šumarstvu ne znači puno, jer druga polovina godine „obično bude uspješnija“, ističući kako imaju vremena da isprave pozitivan rezultat.

Na konstataciju da neka gazdisnstva imaju dobit, a na Sokocu i veću od milion KM, Stojanović kaže da to šira javnost ne razumije.

– Vi to posmatrate od 1. januara, a treba vidjeti šta je bilo i proteklih godina. Nije realno posmatrati pologudišnji period. Moramo se vratiti unazad. Ako neko iskazuje dobit na šest mjeseci i hvali se time, neka vrati centralnom računu pare pa ćemo mi svi drugi mnogo brže ozdraviti. Ja se ne hvalim, prvi put smo iskazali gubitak, a do kraja godine ispravićemo – poručuje Stojanović.

„Šume RS“ su preduzeće koje ima najveći broj zaposlenih, oko 4.500.

SMANJENA PROIZVODNJA
U Republici Srpskoj je za sedam mjeseci ove godine proizvedeno ukupno 931.650 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili 13,8 odsto manje nego u istom periodu lani. Istovremeno je i prodaja manja za skoro 18 procenata – podaci su republičkog Zavoda za statistiku.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, Igor Andrić, ocenio je da su glavni uzrok smanjenja proizvodnje u šumarstvu loše vremenske prilike s kraja zime i gotovo cijelog proljeća, kada je bilo mnogo kišnih dana, što je otežalo sječu i izvlačenje sortimenata do šumskih stovarišta.
Slaven Gojković, generalni direktor “Šuma RS”, ne gubi nadu. Kaže, ako jesen bude topla i suva, kao prošle godine, preduzeće bi ipak moglo na zelenu granu.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno