Connect with us

Društvo

KAKO JE MOGUĆE DA SU ŠUME SRPSKE U MILIONSKOM MINUSU?! Najlošiji rezultat imalo ŠG “Banjaluka”

Javno preduzeće „Šume RS“ su u prvoj polovini godine poslovale sa gubitkom većem od 5,1 miliona KM jer su negativan finansijski rezultat imala 22 organizaciona dijela.

Po podacima koje je Srpskainfo dobila iz uprave ovog javnog preduzeća, najlošiji finansijski rezultat imalo je Šumsko gazdinstvo „Banjaluka“ koje je prikazalo gubitak od 963.391 KM u prvih šest mjeseci ove godine.

Dobit u poslovanju prikazalo je deset preduzeća, a najbolji rezultat među njima je prikazalo Šumsko gazdinstvo „Romanija“ Sokolac od oko 1,1 milion KM.

U upravi „Šuma RS“ imaju kratko obrazloženje o lošem poslovnom rezultatu.

– Zbog loših vremenskih uslova u drugom kvartalu ove godine, JP „Šume RS“ je plan proizvodnje realizovalo sa 78 odsto, te je shodno tome iskazan gubitak od 5.112.261 KM – kažu u ovom preduzeću.

Dodaju samo kako je ovu godinu obilježio i pad potražnje za šumskim drvnim sortimentima za razliku od prethodnih.

Pokušaj da dobijemo komentar direktora šumskog gazdinstva koji je ostvario najlošiji rezultat je bio bezuspješan.

Na čelu ovog gazdinstva je Velibor Stanić.

Ono što je najzanimljivije jeste to da su sva šumska gazdinstva poslovala u identičnim uslovima, a da su prikazala velike razlike u poslovanju. Neka od njih se nalaze na veoma kratkoj udaljenosti, odnosno posluju i u sličnim ili čak indentičnim geografskim uslovima.

Tako je bilo dugo, hladno i kišovito proljeće u šumama koja pripada ŠG „Romanija“ koje je prikazalo dobit veću od 1,1 milion KM, dok je ŠG „Maglić“ Foča prikazalo gubitak od 481.042 KM.

Tražili smo komentar ova dva direktora, koji su i narodni poslanici u Narodnoj skupštini RS.

Strahinja Bašević, direktor ŠG „Romanija“ Sokolac, za Srpskainfo ocjenjuje da je proizvodno-finansijski rezultat refleksija domaćinskog pristupa u radu.

– Proizvodno-finansijski rezultat ostvarili smo u skladu sa planom. Imali smo naravno i otežavajućih faktora što se tiče samih vremenskih uslova, a poznato je da je prvi dio godine bio jako kišan što je za naše poslovne aktivnosti izuzetno otežavajuća okolnost. Međutim, uz korektan odnos sa izvođačima radova i obostrano razumijevanje uspjeli samo da, kada su se stabilizovali vremenski uslovi, svako da svoj maksimum i da prevaziđemo problematiku koja je na nivou javnog preduzeća izazvala ogromne probleme i gubitak u poslovanju od nekoliko miliona na polugodišnjem nivou – navodi Bašević.

Napominje da je i prošlogodišnji rezultat bio isto takav da su svrstani na prvo mjesto što se tiče poslovanja u šumama, te da su nekoliko godina ranije bili među nekoliko prvih u vrhu.

Na konstatatciju da se dobar poslovni rezultat može ostvariti ako se hoće, Bašević navodi da ne postoji prepreka za to ako postoji domaćinski pristup u poslovanju.

Zašto onda većina šumskih gazdinstava ima negativan finansijski rezultat?

Spomenko Stojanović, direktor ŠG „Maglić“ Foča, kaže da u 38 godina radnog iskustva ne pamti da je u drugom kvartalu, odnosno na proljeće bilo toliko kiše kao ove godine.

– To je jedan od razloga, a drugi je taj što nismo mogli fakturisati i knjižiti kao dobit ono što smo ugovorili. Kasnili su ugovori upravo zbog vremenskih uslova – navodi Stojanović.

Smatra da polugodišnji poslovni rezultat u šumarstvu ne znači puno, jer druga polovina godine „obično bude uspješnija“, ističući kako imaju vremena da isprave pozitivan rezultat.

Na konstataciju da neka gazdisnstva imaju dobit, a na Sokocu i veću od milion KM, Stojanović kaže da to šira javnost ne razumije.

– Vi to posmatrate od 1. januara, a treba vidjeti šta je bilo i proteklih godina. Nije realno posmatrati pologudišnji period. Moramo se vratiti unazad. Ako neko iskazuje dobit na šest mjeseci i hvali se time, neka vrati centralnom računu pare pa ćemo mi svi drugi mnogo brže ozdraviti. Ja se ne hvalim, prvi put smo iskazali gubitak, a do kraja godine ispravićemo – poručuje Stojanović.

„Šume RS“ su preduzeće koje ima najveći broj zaposlenih, oko 4.500.

SMANJENA PROIZVODNJA
U Republici Srpskoj je za sedam mjeseci ove godine proizvedeno ukupno 931.650 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili 13,8 odsto manje nego u istom periodu lani. Istovremeno je i prodaja manja za skoro 18 procenata – podaci su republičkog Zavoda za statistiku.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, Igor Andrić, ocenio je da su glavni uzrok smanjenja proizvodnje u šumarstvu loše vremenske prilike s kraja zime i gotovo cijelog proljeća, kada je bilo mnogo kišnih dana, što je otežalo sječu i izvlačenje sortimenata do šumskih stovarišta.
Slaven Gojković, generalni direktor “Šuma RS”, ne gubi nadu. Kaže, ako jesen bude topla i suva, kao prošle godine, preduzeće bi ipak moglo na zelenu granu.

Društvo

BLOKIRAN AUTOPUT BANJALUKA – GRADIŠKA! Totalni kolaps u Jakupovcima, vozači u očaju javljaju “OVO JE NEPODNOŠOLJIVO”

Vozači javljaju da je totalni kolaps na naplatnim kućicama u Jakupovcima.

ome u prilog ide i video koji je objavljen u viber grupi patrole, radari, duali.

“Naplatne, Jakupovci, upravo” navodi se u komentaru.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

DRAMA U AMBULANTI! Prijedorčanka potražila pomoć zbog povrede, DOČEKAO JE PAKAO!

Dramatična ispovjest Prijedorčanke Željke Žigić zapalila je društvene mreže i izazvala pravu lavinu reakcija sugrađana! Ona je na svom Fejsbuk profilu podijelila potresno iskustvo koje je doživjela kao pacijent u ambulanti Doma zdravlja na Urijama, gdje je umjesto ljekarske pomoći i empatije dočekala, kako tvrdi, neviđenu drskost i poniženje.

Željka se u zdravstvenu ustanovu obratila sa povrijeđenom rukom i u teškim bolovima, čekajući redovnu uputnicu za ortopeda. Međutim, ono što je uslijedilo u čekaonici ostavilo ju je u potpunom šoku.

„Ljudi moji dragi, u šoku sam dok ovo pišem… Napadnuta sam na pravdi Boga! A bila sam samo pacijent u Domu zdravlja Urije u Prijedoru. Tako drsko ponašanje zaposlenih i vrijeđanje me uništilo… Drska i odvratna medicinska sestra me pokušala istjerati napolje sa povrijeđenom rukom dok sam trpila bolove i čekala uputnicu za ortopeda!“ – napisala je ogorčena Prijedorčanka.

Vidno potresena, Željka je istakla da se osjeća užasno i da ne može da vjeruje kakav odnos medicinsko osoblje ima prema pacijentima koji dolaze po pomoć.

„Užasno se osjećam i ne mogu da vjerujem kakvi (ne)ljudi rade u Domu zdravlja! Slobodno u komentarima pišite vaša mišljenja i ako imate slična iskustva… Pomozite mi da zajedno stanemo na kraj nepravdi!“ – apelovala je Željka na svoje sugrađane.

Njena objava ubrzo je prikupila veliki broj komentara podrške, a mnogi mještani Prijedora počeli su da dijele sopstvena negativna iskustva, navodeći da je krajnje vrijeme da se stane na put neprofesionalnom i bahatom ponašanju pojedinaca u zdravstvenom sistemu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Društvo

PRILIKA KOJA SE NE PROPUŠTA! Trka za poslom u Banjaluci, Laktašima i Gradišci, LIDL otvara preko 1.000 radnih mjesta!

Lidl Bosna i Hercegovina pokrenuo je najveći talas zapošljavanja do sada, u kojem traži više od 1.125 radnika u logistici i prodaji. Konkursi obuhvataju 21 grad i opštinu, među kojima su Banjaluka, Laktaši i Gradiška, a iskustvo u trgovini nije obavezno.

Prijave za 125 skladišnih radnika u logističkom centru u Lepenici otvorene su od 1. avgusta do 6. septembra. Drugi konkurs, za više od 1.000 prodavača, trajaće od 15. avgusta do 30. septembra.

Posao u 21 gradu i opštini
Radnici u prodaji biće traženi u Banjaluci, Laktašima, Gradišci, Doboju, Modriči, Bijeljini, Brčkom, Sarajevu, Mostaru, Zenici, Bihaću i još deset gradova i opština.

Početak rada zavisiće od dinamike otvaranja prodavnica, a novozaposleni će prethodno proći obuku. Lidl još nije objavio kada će prve prodavnice u BiH početi da rade.

„Pokrenuli smo naš najveći, ali ne i posljednji talas zapošljavanja“, rekao je Faruk Kovač, rukovodilac sektora korporativnih poslova Lidla BiH.
Kompanija trenutno ima oko 400 zaposlenih, a novim konkursima planira da tim proširi za više od hiljadu ljudi.

Iskustvo nije obavezno

Zaposleni u prodavnicama obavljaće različite poslove, od rada na kasi i u pekari do slaganja robe i usluživanja kupaca. Potrebne su završena srednja škola, motivacija i spremnost za učenje.

Iz kompanije navode da radnicima nude dva slobodna dana sedmično, plaćen prekovremeni rad i platu iznad tržišnog prosjeka, ali konkretni iznosi nisu objavljeni.
Prijave se podnose putem Lidlove stranice za zapošljavanje, dok će datum početka rada prodavnica biti saopšten naknadno.

Nastavi čitati

Aktuelno